|
Naslov: Kalcijev sulfat Autor: chatzee na Travnja 18, 2011, 08:28:49 Eh ovako danas sam htio kupio krede. Kako da testiram je li mi kreda od kalcijevog karbonata ili sulfata? (Može li sumpornom kiselinom ili slično?) sad ću ja slikati, kako kalcijev karbonat, ja stavio kredu u 33% sumpornu kiselinu i skoro ništa se nije desilo, bilo je bakterijskih balončića i to kratko vrijeme, i nema reakcije? ima li neki test za kalcijev sulfat i kalcijev karbonat Što se tiče krede, mislim da je već bilo riječi o tome na forumu i zaključili smo da se može raditi ili o kalcijevom karbonatu ili sulfatu. S obzirom da si koristio sumpornu kiselinu, napravio si zapravo test koji se i u kvalitativnoj kemijskoj analizi koristi za dokazivanje i karbonata i sulfata. Karbonati naime reagiraju s kiselinama (pa tako i s H2SO4), dok sumporna kiselina ne reagira sa sulfatima. Prema tome, radi se o vjerojatno o CaSO4. Znate li išta korisno o kalcijevom sulfatu, kako ga pretvoriti u gips ili plaster of paris, tj. kako kredu iskoristiti, provjerio sam kreda nije kalcijev karbonat već kalcijev sulfat nažalost, ranije je bila kalcijev karbonat (prije 10 godina). Može li se nekako odvojiti ovo sulfat od kalcija pa da mogu praviti kalcijev karbonat, oxid i hidroksid? Naslov: Odg: Kalcijev sulfat Autor: Arbor na Travnja 18, 2011, 08:41:27 Kod nas se još koristi kalcijev karbonat, znam to zato što ga nekada koristim u pokusima. Ako je kreda izrađena od kalcijeva sulfata, već imaš gips. Teško ćeš dobiti karbonat iz sulfata, zato što sulfat je prilično otporan na žarenje i slabo je topljiv u vodi.
I ne postoji oxid, već samo oksid, bitna je razlika. :wink1: Naslov: Odg: Kalcijev sulfat Autor: Alojzij3 na Travnja 07, 2013, 08:33:57 Kalcij (http://hr.wikipedia.org/wiki/Kalcij) u elementarnom stanju se u prirodi ne nalazi jer je prereaktivan, ali se može često naći u obliku minerala kalcij-sulfat dihidrata (http://hr.wikipedia.org/wiki/Kalcijev_sulfat_dihidrat) (sadra, pariška žbuka, prirodni gips (http://hr.wikipedia.org/wiki/Gips), CaSO4 x 2 H2O). To je bijeli prah, gotovo netopljiv u vodi.
Grijanjem do 130°C prirodni gips gubi 3/4 kristalne vode i prelazi u pečeni gips (CaSO4 x 0,5 H2O). Dodatkom vode pečenom gipsu nastaje kašasta masa, koja vrlo brzo stvrdnjavanjem prelazi u prirodni gips uz neznatno povećanje volumena, pa se zbog tog svojstva rabi se u medicini za imobilizaciju lomova, u proizvodnji umjetnog mramora, kiparstvu, arhitekturi. U građevinarstvu služi u proizvodnji građevinskog materijala (glavni sastojak u cementu, opeci i žbuci). Moguće ga je nabaviti u svim bojama i lakovima kao i građevinskim materijalima za izradu gipsanih laganih figura i dr.. Pravljenjem razrjeđene otopine i zamrzavanjem iste, sloj leda se uredno može odvojiti od kalcijeva sulfata. Naslov: Odg: Kalcijev sulfat Autor: Demetri na Srpnja 14, 2015, 04:03:51 Tipična školska kreda radi se od nekoliko tvari. Mi ju u školi radimo od kalcijeva sulfata hemi hidrata (CaSO4*0,5H2O), od kalcijeva karbonata (CaCO3) koji služe kao filing, zatim od titanijeva (IV) oksida (TiO2) koji služi kao pigment te od kaolina ili talka koji služe da kreda postane mekša, da se lijepo trusi i da ne grebe školsku ploču.
Naslov: Odg: Kalcijev sulfat Autor: Zion na Srpnja 15, 2015, 04:41:38 Kako to da radite svoju? Dal se dodaje i neko vezivno sredstvo ili se komponente drže skupa zbog prešanja ili nečeg trećeg?
Naslov: Odg: Kalcijev sulfat Autor: Demetri na Srpnja 20, 2015, 05:21:19 Kako to da radite svoju? Dal se dodaje i neko vezivno sredstvo ili se komponente drže skupa zbog prešanja ili nečeg trećeg? Pa budući da smo kemijska škola koristimo jako puno kemikalija, zbog toga lakše dolazimo do njih, a sastojci krede i nisu nešto naročito skupi (CaSO4*0,5H2O,CaCO3,TiO2,kaolin, talk). Točan propis nemam ali po sjećanju mislim da ide 360g CaCO3 on je osnovno sredstvo za pisanje, 380g CaSO4*0,5H2O tj gips, zatim 15g TiO2 koji je bojilo da kreda bude bijelja te oko 10g kaolina. Ako se koristi kaolin ne koristimo talk i obratno. Kaolin je mineralit koji kada se u njega doda voda dobiva se žitka smjesa te se pečenjem te smjese dobiva porculan. Sve te sastojke izvažemo i homogeno promiješamo te u to brzo ulijevamo oko 600mL vode. Smjesu brzo zamiješamo i procijedimo te ih onda lijevamo u kalupe. Zbog miješanja u vode kemikalije stupaju u reakciju te se s vremenom iz smjese izvlači voda i krede ostaju cjelovite. Krede ostaju na sušenju cca tjedan dana ali mogu se i sušiti u sušioniku ako je potrebno. Kredu radimo mi učenici u sklopu stučne prakse, a i jeftinija nam je proizvesti vlastitu kredu nego kupovati. Za ovaj propis dobivamo oko 60 kreda iako to ovisi o kalupu koji koristimo. |