Amasci.net

Znanost => Kemikalije => Autor teme: Alojzij3 na Siječnja 15, 2013, 02:45:15



Naslov: Metanska kiselina (mravlja kiselina)
Autor: Alojzij3 na Siječnja 15, 2013, 02:45:15

Mravlja kiselina se koristi u industrijskoj preradi kože. Vjerojatno ima još toga, ali ne mogu se sad sjetiti. Naišao sam da se 1 litra mravlje kiseline u koncentraciji od 100% može nabaviti za nekih 250 kn. Svakako preskupa i precijenjena kiselina. Ako vas je opekla kopriva, osjetili ste djelovanje mravlje kiseline. :)

 

Specifične težine vodenih otopina HCOOH kod 20°/4° C

Spec.              %                g

težina--------HCOOH---u 1 litri

 

1,0019             1            10,02

1,0044             2            20,09

1,0093             4            40,37

1,0141             6            60,85

1,0196             8            81,57

1,0246             10          102,5

1,0370             15          155,6

1,0488             20          209,8

1,0609             25          265,2

1,0729             30          321,9

1,0847             35          379,6

1,0963             40          438,5

1,1085             45          498,8

1,1207             50          560,4

1,1320             55          622,6

1,1424             60          685,4

1,1543             65          750,3

1,1655             70          815,9

1,1769             75          882,7

1,1860             80          948,8

1,1953             85          1016

1,2044             90          1084

1,2140             95          1153

1,2212             100        1221



Literatura: Priručnik za kemičare, dr. ing. Dragutin Kolbah (drugo izdanje), izdavač: >>Tehnička knjiga<<, izdavačko poduzeće, Zagreb, Jurišićeva 10, za izdavača odgovara: ing. Kuzman Ražnjević, uredništvo priručnika i monografija:Glavni urednik: Zvnonimir Vistrička, Tehnički urednik: Žarko Pavunić, Korigirao: Autor, Tisak: >>Budućnost<<, Novi Sad, Tisak dovršen: travanj 1961.g.



Naslov: Odg: Metanska kiselina (mravlja kiselina)
Autor: lolek na Srpnja 07, 2013, 06:50:57

(http://s24.postimg.org/u4tqy5w4h/image.jpg) (http://postimg.org/image/u4tqy5w4h/)

Oštra mirisa. Pod utjecajem svjetlosti i topline, raspada se na CO i H20 što uzrokuje porast tlaka u spremniku. Zato se spremnici za HCOOH obično rade od tamne plastike i sa samoventilirajućim zatvaračima. Ambalaža na slici naime, načinjena je od zatamnjenog stakla bez takvog zatvarača. Bocu koja je dulje vrijeme bila neotvarana, valja prvo ohladiti radi snižavanja tlaka plina unutra, a zatim iza zaštitne površine (pleksiglas, drvo) uz dobru ventilaciju polagano otvoriti bocu nakon čega će plin izaći zajedno s nešto plinovite HCOOH. Pričekati da se boca vrati na sobnu temperaturu te isto ponoviti. Boca se može ohladiti u običnom hladnjaku (4°C), iako je talište HCOOH nešto iznad 8°C, a budući da joj volumen pada razmjerno s temperaturom.