Amasci.net

Bakrov(II) sulfat pentahidrat (http://hr.wikipedia.org/wiki/Modra_galica) (tetraakva-bakrov(II)sulfat monohidrat, plavi vitriol, CuSO₄ x 5 H₂O, modra galica) u obliku plavo-modrih prozirnih kristala poznat kao „modra galica“.
Zbog hidrolize Cu²⁺ iona otopina modre galice reagira kiselo.
U prirodi se nalazi kao lazurno modri, triklinski, kristali minerala halkantita koji su lako topljivi u vodi.
Od pet molekula kristalne vode četiri su kompleksno vezane za bakreni, a peta na sulfatni ion.
Najznačajnija i jedna od najvažnijih bakrenih soli, i vjerojatno najpoznatija je sol bakra, a bila je poznata još starim Egipćanima. Plinije je opisao njezinu proizvodnju u Španjolskoj, a još krajem 19. Stoljeća (1880. godine) otkriveno je njezino fungicidno djelovanje što je potaklo njenu industrijsku proizvodnju.
Dvovalentni ioni bakra blokiraju enzimatske reakcije u gljivičnim sporama i na taj način sprječavaju njihovo klijanje.

Najviše se upotrebljava u vinogradarstvu kao pesticid (http://hr.wikipedia.org/wiki/Pesticidi), točnije fungicid protiv peronospore (bolest - gljivična infekcija) na vinovoj lozi. Vinova loza se ne prska otopinom modre galice, već se toj otopini dodaje gašeno vapno, a ta smjesa je poznata pod imenom „bordoška juha“.
*Dodatkom gašenog vapna dolazi do neutralizacije.

Sada je polako zamjenjuju drugi možda malo skuplji, ali bolji pesticidi za polijevanje vinove loze jer je bakar kao element u obliku sulfata otrovan za čovjeka. Također i dugogodišnjom primjenom fungicida u vinogradima nagomilavaju se bakrovi ioni u tlu, što šteti vinovoj lozi. (Ustanovljeno je da su bakrovi ioni u količini većoj od 100 mg/kg tla otrovni za vinovu lozu.)
Također zbog svog fungicidnog djelovanja upotrebljava se u poljodjelstvu kao sredstvo za zaštitu bilja, protiv raznih biljnih štetočina, nametnika (mušica) na krumpiru, voćkama i rajčici, koje napadaju ponajprije list.

Koristi se još i kao aktivator pri flotaciji ruda kobalta, olova i cinka, proizvodnji lakova i boja, u tekstilnoj industriji, kožarstvu, za uništavanje alga u rezervoarima, vodovodima i bazenima, kao dodatak umjetnim gnojivima, za zaštitu drveta (točnije za konzerviranje drveta), u galvanotehnici kao elektrolit u galvanskim člancima i kupkama za pobakrivanje, a u medicini protiv gljivičnih infekcija.

Može se kupiti u poljoprivrednom dućanu. Cijena za jedno kilo je oko 40kn.

*Pokus difuzije

Otopi jedan malo veći kristal modre galice u destiliranoj vodi u menzuri (bez miješanja!) i nakon kraćeg vremena ugledat ćeš lijepi sloj poviše njega - lijep primjer difuzije.

*Pokus pobakravanja:

U čašu s otopinom modre galice stavi željezni čavao, nakon kraćeg vremena on će (se) pobakriti.

Dobivanje:

1.
Industrijski se može se dobiti kristalizacijom iz elektrolita preostalog od rafinacije bakra; te djelovanjem sumporne kiseline na bakrov oksiklorid (Bigourdan-Bebin postupak). Taj je proces ekonomičniji i ekološki prihvatljiviji od dobivanja modre galice reakcijom bakra s koncentriranom sumpornom kiselinom.

Industrijski se modra galica najviše u većim količinama dobiva otapanjem bakra u vrućoj 70%-tnoj sumpornoj kiselini, uz prisustvo kisika iz zraka koji je oksidans.

2Cu + 2 H₂SO₄ + O₂ --> 2 CuSO₄ + 2 H₂O

Ioni [Cu(H₂O)₄]²⁺ i [SO₄(H₂O)]^2- se vežu u bakrov sulfat pentahidrat (CuSO₄ x 5 H₂O; modra galica).

1.1.
Laboratorijski; s koncentriranom sumpornom kiselinom zagrijavanjem nastaje bezbojni plin sumporov(IV) oksid i bakrov(II) sulfat topljiv u vodi:

Cu_(s) + 2 H₂SO₄ --> CuSO₄ + SO_2(g) + 2 H₂O

Iz vruće zasićene otopine bakrova(II) sulfata kristalizira bakrov(II) sulfat pentahidrat (CuSO₄ x 5 H₂O, modra galica).


Bezvodni bakrov(II) sulfat (CuSO₄) daje zelenobijele ili sivobijele kristale koji na sebe lako vežu vodu dajući stabilne hidrate s jednom,tri ili pet molekula vode. Budući da s najmanjom količinom vode prvo postane svijetlo plav, a zatim pomodri, upotrebljava se za dokazivanje malih količina vode, npr. u alkoholu.

Evo slike kupovne modre galice:

(http://s10.postimg.org/9fiycg5w5/Modra_galica_4.jpg) (http://postimg.org/image/9fiycg5w5/)

(http://s12.postimg.org/6krwznx9l/Modra_galica_3.jpg) (http://postimg.org/image/6krwznx9l/)

(http://s2.postimg.org/dcd08a7s5/Modra_galica_1.jpg) (http://postimg.org/image/dcd08a7s5/)

(http://s7.postimg.org/h1okldo1z/Modra_galica.jpg) (http://postimg.org/image/h1okldo1z/)

(http://s17.postimg.org/xmbr2owuz/Modra_galica_2.jpg) (http://postimg.org/image/xmbr2owuz/)

(http://s7.postimg.org/7opz9agwn/Cu_SO4.jpg) (http://postimg.org/image/7opz9agwn/)

Evo jedan lijep primjer modre galice:

(http://s13.postimg.org/h5wsckcw3/Modra_galica.jpg) (http://postimg.org/image/h5wsckcw3/)

To je tvoje izrade? Kako god bilo, znaš kako je nastalo? Impresivno u svakom slučaju!

Ne, nije moje djelo, i neznam kako je nastao, ali slikano je u poljoprivrednoj ljekarni :D