Amasci.net

Otvaram ovu temu kako bi jedni drugima mogli dati savjete u vezi otpadnih kemikalija - od ideja za prociscavanje, ponovno koristenje, koristenje za sintetiziranje drugih spojeva i slicno.

Danas sam bas malo cistio lab, i naletio na vise takvih kemikalija, pa evo da pocnem sa natrijevim hidroksidom:

(http://amasci.net/korisnicki-upload/waste-naoh.jpg)

Koristen u jednom eksperimentu koji nije uspio, gornji sloj je oneciscen nekakvim (meni nepoznatim) organskim spojevima, ali nakon fotkanja, u svakoj staklenci sam uspjesno razdvojio donji sloj od gornjeg. Ima tko ideju ili prijedlog za sintezu neke natrijeve soli?

Organske tvari je najbolje spaliti. Ne znam za što bi mogao iskorititi takav NaOH. Od soli možeš napraviti Na₂SO₄, Na₂SO₃, NaOOCCH₃, NaCl.

Javi ako nešto smisliš.

Ja vam bas nemam iskustva pretjeranog za to sad...
 Sta si kemijo kad si svega pomijesao kako vidim, i jel ti se sad bas zapelo za taj NaOH, osim ako nemas ili si bas stedisa.
Kako danas stvari stoje i ova skupoca... :mad:  mozda bi uspjeo kad bi izasao sa tezom "Nista se baca"..   hahaha :bigsmile: :eureka:

Jedan od reagenata nije bio pretjerano cist, i kao rezultat nastao je taj smedji blob na gornjem dijelu hidroksida. Nije toliko problem cijena/nedostupnost, ali mi je zao to bacit pa cu probat iskoristit ako bude se dalo.

Uostalom, to mi je ostalo ko nekakva navika zahvaljujuci pojedinim profesorima koji su uvijek naglasavali prociscavanje i ponovno koristenje...

Sto se NaOH tice, vjerojatno bude isao u vodenu otopinu, a kasnije bude najvjerojatnije koristen za sintezu natrijevog hipoklorita, kojim se onda moze do klorata u konacnici...

Otpadne kemikalije cesto nam budu jako korisne. :smilegrin:
Kao npr;
             Reakcujom bezbojnog rastvora KI + bezbojni rastvor Pb(NO3)2 -------->  KNO3(rastvor) + PbI2 (talog zute boje).
Znaci kada se ovaj eksperiment uradi, ne trba bacati ovo kao otpad, nego naprotiv ovo bas mozemo iskoristiti kao u gore navedenom, (filtracijom dobijemo PbI2), i ostaje nam rastvor KNO3. :wink1:

(http://s2.postimage.org/zjJ0J.jpg) (http://postimage.org/image/1zpccqlus/)


Ovo je samo jedan primjer od njih na hiljade... :eureka:

To se radi sa solima teških metala.
Sigurno ne bih otopine olovog ili živinog nitrata isipao u odvod. Prevedu se u ne topljive jodide i sačuvaju se. :eureka:

Pala mi je na pamet još jedna primjena otopine natrijevog hidroksida, koji mi se čini čak i zanimljivija od sinteze natrijevog hipoklorita, a to je izrada sapuna. :eureka: O samoj izradi sapuna trenutno nažalost ne znam ništa viša osim onog što se spominje u udžbenicima, ali ovo mi se definitivno čini ko zanimljiv budući projekt.

Ja sam ga radio, ali nemoj raditi u staklenoj čaši, vjeruj mi samo će se staklo zamutiti(izgrize ga).  :thumbdown:

To mi je oduvijek bio zanimljiv eksperiment, samo eto u taj poduhvat se jos nisam upustio. :thumbup:
Pa ja imam neku knjigu na eng. sa eksperimentima u kojoj se izvodi sami pokus u staklenom priboru.
Sad ne znam Arbore iz kojeg si ti izvora uzeo nacin na koji se radi eksperiment i jesu li te kolicine kemikalija dobrih proporcija.
Ne kazem da je to nemoguce, samo govorim da nije kakva greska u tom tvom pokusu...
Ja imam jedan nacin na koji se radi (objasnjeno je sa svom kolicinom kemikalija koje se koriste)...
Pa mozete napisati ukratko; ti arbore kako si radio, a ti omikrone na koji nacin mislis raditi... :thumbup: :thumbup:

Dobio sam upute od svoga profesora, ali ih ne znam napamet.  :sniff:

Pa gledaj, jesi imao informacije kolicinski koliko treba koristiti kemikalija. :puzzled:  Ili ti je on samo usmeno dao neke upute o samoj izradi :shocked2:

Dobio sam papir sa smjernicama za cjeli pokusa, ali trenutno nije kod mene, a zaboravio sam koliko je potrebno koristiti koje kemikalija. Koristili smo suncokretovo ulje, NaOH, alkohol, vodu, neke umjetne boje i eterično ulje lavande. I pridržavao sam se svih mjera zaštite!

Za pocetak nije dobro poceti sa mirisnim etericnim uljima dok se malo ne uvjezbaju ostale vjestine...
Kod mene se spominju sljedece kemikalije: Ulje, Etilni alkohol, Natrij hidroksid, Natrij hlorid, dstilirana voda i jos hrpu pribora i materijala... :wink1:
A vidim da ti nisi koristio so :puzzled: Pa zapravo nisam ni siguran je li obavezna :puzzled:

Ja sam ga samo skuhao...  :spin: A što mislite o dobivanju viših masnih kiselina iz otopine sapuna(+ HCl_(aq)) koji je dobiven iz ulja.

Aha evo nasao sam, nakon sto je hidroliza gotova, natrij hlorid sluzi kako bi iz rastvora istalozio sapun.

Oba postupka su prilično zanimljiva i korisna za dodatno utvrdit znanje iz organske kemije. :smilegrin:

Što se tiče izrade sapuna, trenutno imam pred sobom metodu iz udžbenika, ali ona više manje služi samo kao demonstracija/dokaz procesa saponifikacije masti. Inače se spominju (svinjska) mast, voda, zasićena otopina NaOH, etanol i zasićena otopina NaCl.

Uz nastanak sapuna, na ovaj način može se dobiti i glicerol, koji pak se može iskoristiti u drugim oblicima kozmetičkih/higijenskih proizvoda. :thumbup:

Glicerol se može kupiti u ljekarnam i to po prilično niskoj cjeni. I to redestiliran.  :spin:

Naravno, ali sam ga naveo kao zanimljiv (nus)produkt. Zašto bacati kad se već može iskoristiti. ;D

Da taj tvoj izvor za eksperiment je dakako slican ovom mom. Samo mozda bi bilo bolje kad bi umjesto masti koristio ulje :thumbup:
Pa eto nista nam ne preostaje nego zeljno ocekivati prve rezultate, heh :thumbup: :wink1:  Onda SRETNO! :tongue:

Evo danas je konačno otopljen sav onaj NaOH iz staklenka koje se vide na prvoj slici u ovoj temi. Smeđi dio je bio relativno mekan i dao se odstraniti bez problema, dok se bijeli sloj NaOH formirao u jedan kruti veći komad (u svakoj staklenci) koji se nije dao nikako usitniti, tako da je otapanje potrajalo. Gustoća dobivene otopine je ~1.33 g/cm³, što bi prema ovoj tablici (http://www.chembuddy.com/?left=CASC&right=density_tables) trebalo značiti da je maseni udio NaOH oko 30%.

Evo jedan zgodan video (http://www.youtube.com/watch?v=6etb25cNEDg). Čeka me očito dodatno proučavanje materijala u vezi izrade sapuna, s obzirom da postoji velik broj mogućnosti oko odabira masti/ulja, aroma i bojila.

Mislim da je ovo bitna tema, jer treba voditi računa o tome na koji način se odlažu kemikalije koje više ne trebamo. :thumbup: Neke se mogu prevesti u neku drugu korisnu tvar, neke se mogu spaliti, itd. Čak i ako se iz otpadnih tvari ne mogu dobiti neke druge korisne tvari, bolje ih je prevesti u nešto drugo, ako je to drugo manje opasno.