Amasci.net

To je dosta interesantno.

Doma se vrlo lako mogu taliti olovo, cink, pa čak i aluminij. No može se vrlo lako i bakar te mesing.

Od onih Ytong ploča se vrlo lako konstruira peč (jednostavnim slaganjem, ne treba nikakv cement) u kojoj se pomoču onog velikog ručnog plamenika (koj se koristi na građevinama i za postavljanje katrana) vrlo lako može istaliti par kg bakra ili mesinga. Čim se topi bakar nači temp. je više od 1084 C. Nikada nisam s tim probao topit ljevano željezo al to mi se čini da ipak nebi moglo. Ta peč se nakon par taljenja počne polagano mrviti tako da ne traje dugo ali za malo para se mogu kupiti te Ytong ploče (koristio sam ploče debljine 5cm) i za oko pola sata se peč može napraviti. Dimenzije peći se moraju prilagoditi veličini plamenika, one koje sam ja izrađivao su bile pravokutnog oblika, i na poklopcu bi trebala biti izbušena rupa da produkti izgaranja plina imaju di nesmetano izač.

Za kalupe sam koristio običan gips (što je za profesionalno ljevanje fail ali za jednostavne oblike i amatersko ljevanje može proč). Gips bi zamiješao, kada se napola stisne izdubio oblik koj želim pustio da se stisne do kraja te ga sušio plamenikom (treba ga dobro osušiti jer ako ostan vode u njemu može izazvati prskanje istopljenog metala kada ga se ulije u kalup što je iznimno opasno, no i "presušivanje" nije dobro jer izaziva raspadanje gipsa). Može se i oblik napraviti od stiropora te staviti u gips i potom spaliti da ostane oblik.

Kao posude za taljenje se mogu koristit komadi čeličnih cijevi na koje se za jedan kraj zavari komad ploče. Mogu se koristiti i neke tanje posude (npr. kante od boje, konzerve i slično) ali to samo za olovo i cink (a i za to je sigurnije uzet nešto "jače").

Sve u svemu dosta interesantno polje.

Ima li još tko ovdije da se zanima za to?

Meni je također ovo područje zanimljivo, ali sam bio uvjeren da je relativno teško postići visoke temperature bez većih investicija (http://amasci.net/index.php?topic=7.msg223#msg223), tako da sam se za sad najviše igrao s taljenjem i lijevanjem olova. Svejedno, ovo što si napisao mi se čini skroz lako izvedivo.  :thumbup:

Imaš možda kakvog iskustva sa izradom legura? Inače, pod velikim ručnim plamenikom, misliš na nešto ovog tipa?

(http://www.trgo-agencija.hr/BinaryLibrary/b530c5cd-9422-4d0b-9386-d84d40b99510/Resized_c0819233-050a-414f-a511-f6779588d113/200_200.jpg)

Ako se na taj način može rastaliti čak i bakar, onda su temperature dovoljno visoke i za brojne druge zanimljive reakcije, pada im na pamet sljedeća reakcija:

Na₂CO_3(l) + 2C_(s) → 2Na_(g) + 3CO_(g) (pri ~1100°C). Jedino, trebalo bi konstruirati posebnu aparaturu u kojoj bi se na jednom dijelu natrij kondenzirao/skrućivao, tako da nakon reakcije ne bi bio pomiješan sa neiskorištenim reaktantima.

Da, u nas se ovo zove "kartuša", neznam kako kod vas? Ona je inače vrhunska stvar. U početku kad sam grijao ponešto u tikvici sam radio na voštanoj svijeći, pa onda na plinskom plameniku i uvijek sam se čudio zašto mi masovno pucaju tikvice? Mislio sam da je zbog tlaka, ali nije nego zbog toga što kad griješ na plinu "vatra" ide i grije sa svih strana i prelazi na djelove koji nisu namjenjeni da trepe temperaturu.

Onda sam napravio stalak za držanje epruveta i tikvica i nju bih samo položio prema gore, regulirao plin i pustio da grije. Plin dođe oko 30-ak kuna a taj gore plastični dio sa iglicom koja ga probije dođe malo manje od 100 kuna, eto imaš ga za vrlo jeftine pare među glavnim stvarima koje bi trebao imati.

Naišao sam na ovaj plamenik (http://www.njuskalo.hr/strojevi-alati-ostalo/plamenik-propan-butan-rothenberger-rofire-piezo-1.950-c-oglas-2162218) koji kako navode (mislim da nije al eto) izgara i razvija temperature oko 1900°C.

Trenutno nemogu nać koju temperaturu razvija propan-butan naftni ukapljeni plin. Daleko sigruno je da je preko 200°C. On je najbolji plin za kartuše jer navodno proizvodi temperature na onom grlu (breneru, otvoru) i preko 1000°C, koliko me sjećanje služi da sam tako negdje pročitao.

Pod veliki ručni plamenik mislim na http://www.knighton-tools.co.uk/acatalog/gs6001.gif

Legure sam probao raditi. Večinu mesinga što bi topio bi napravio od bakrene žice i cink anoda (obično bi mješao 80% Cu i 20% Zn), probao sam i različite Zn/Al legure (neke su bile iznimno krte i vrlo lako pucale čak i pri debljini od 0.5-1 cm). Zn i Pb se nisu htijeli pomiješati. Probao sam napraviti i Mg/Al 50:50, ali samo male količine od magnezij šiljila i Al žice. Legura je tolko krta da se u porculanskom trioniku može smrviti.

Htio bih probati napraviti broncu ali nigdje nisam našao kositra.

Postizanje većih temperatura s tako nečim mi i izgleda vjerojatnije nego s onom manjom let lampom. Nedavno sam i gledao video gdje je čovjek pokušavao rastaliti zlato sa takvom let lampom (talište na 1064°C), ali nije uspio. Sa ovakvim većim plamenikom i boljom izolacijom, vjerojatno bi uspio - pogotovo ako veliš da takav setup može rastaliti bakar, koji ima talište nešto više od zlata.

Što se legura tiče, zanimljivo je čuti rezultate takvih eksperimenata :thumbup: Ako ćeš raditi nešto ove vrste u skorije vrijeme, bilo bi super kad bi okinuo koju fotku ;D

Kositar nisam siguran gdje bi se mogao nabaviti. Znam da su pojedine vrste ambalaže za prehranu pokrivene tankim slojem kositra, ali to ti vjerojatno nije od neke velike koristi pošto se ne radi o nekoj velikoj količini. Ja bih pogledao po domaćim oglasnicima ili čak i na ebay-u, ne vjerujem da bi trebalo biti problema s prelaskom nečeg izrađenog od kositra preko granice. 

http://en.wikipedia.org/wiki/Butane_torch (http://en.wikipedia.org/wiki/Butane_torch)
Meni je ova stvarčica užasno korisna, može rastopiti bakar, zlato, srebro, staklo itd., ali natavno u manjim količinama.  :thumbup:

Rezultat očito ovisi o količini kisika kojeg reakcija izgaranja ima na raspolaganju, i o prijenosu topline. Direktnim kontaktom plamena i metala, dolazi do taljenja metala koje si naveo, ali je malo teže zagrijati uzorak na istu temperaturu kad se on zagrijava u posudi. Usput, evo jedan odličan video (http://www.youtube.com/watch?v=sbbgWPt3G1Y) - poluga je predivna :smilegrin:, makar zapravo nije čisto zlato.

Omikrone, to se zezaš za kositar ili ozbiljno?  :shocked2:
Koliko ja znam to je dosta jeftin metal i služi za lemljenje i imaš ga u žici po raznim elektrmaterijalskim trgovinama. Evo otiđi u najbližu sad odma mogu se kladit da ga imaju. Bože moj, pa ja imam jedno 20-ak metara tanke žice u konobi.

Kositar mi nikad nije trebao, tako da iskreno ne znam puno o tome gdje se može nabaviti. Ali evo, korisna informacija za pokretača ove teme ;D Jedino, da li se zapravo kao lem koristi čisti kositar ili njegove legure? Meni se nekako više čini da je ovo drugo u pitanju, a Bakar bi trebao čisti kositar.

Neznam, al u (jednoj) srednjoj školi smo spominjali lemljenje često bili. Kad bi okrenuo ovu zelenu matičnu ploču na kompjutoru iza ove bobuljice na koje se možeš ubost su ti u najstarijim kompjuterima (ali ujedno i bijelim pločicama) srebro, u novijima aluminij, a u najnovijima (od jedno 5-6 godina unazad) kositar.

Čisti, dakako, samo je fenol pasta uz njega jer mu omogućava bolje tavljenje i lijepljenje, ali možeš i uzest čisti kositar bez da je ispunjen u sredini (on je kao šuplja žica) fenol pastom, ako ti treba samo za kemijanje a ne za lemljenje.

Koliko znam večina žica za lemljenje je smjesa kositra i olova. Negdje sam čuo da je omjer 6:4 ali nisam siguran. No i to bi moglo poslužiti za pripravljanje olovne bronce.

Evo slika peći kakvu sam koristio, slika je stara oko 3 god.
(http://s4.postimage.org/2wwlwgbxg/image.jpg) (http://postimage.org/image/2wwlwgbxg/)
Ovdije je peć prikazana s otvorenim poklopcem.

Inače, što se tiče kositra u lemu, koliko sam vidio u pojedinim izvorima, do nedavno se prvenstveno koristila ova legura koju navodi Bakar (60:40 - kositar:olovo), ali 2006. je uvedena neka nova regulativa (http://en.wikipedia.org/wiki/Solder#Lead-free_solder) koja je zabranila korištenje olova, te se od onda može naći lem sastavljen od brojnih drugih legura, a očito se može naći i onaj sastavljen od čistog kositra. :thumbup:

@ Bakar - zgodna peć  :thumbup:  Sretno s daljnjim eksperimentima. Sad očito ne bi trebalo biti pretjerano teško naći kositar, tako da su ti se otvorile razne nove mogućnosti.

Evo ja sam se učlanio na forum samo radi ove teme, ja sam uspiješno topio olovo alumini i bakar i to na peći koju sam sam naparavio i nije potreban plamenik, peč ja na kruta goriva (u mom slučaju drveni ugljen i drva) ako koga zanimaju detalji mogu obijasniti kako sam je napravio, a mene zanima jeli tko pokušao lijevati alumini ako da od čega ste pravili kalupe za lijevanje i druga stvar kakvu posudu koristite za taljenje bakra?

Ja sam za kalupe za aluminij koristio gips, dok sam za taljenje bakra koristio metalnu posudu (čelična cijev kojoj je na jedan otvor zavaren komad čelične ploče, nesječam se točno debljine stijenki).

Gips je dobar ali ga treba peći ako ga pre malo pećeš ispadne katastrofalno loš odlijev pun šupljina jel vlaga prokuva u njemu a ako ga previše pečeš onda prilikom lijevanja pukne zanima me jel ko probao s pijeskom i kakva su tu iskustva.

Istina gips nije najbolji. S pijeskom neznam kako je, no probao sam "lost foam" tehniku pri kojoj se napravi oblik koji se želi izliti od stiropora i uroni u fini silicijski pijesak (može onaj s plaže, ako se valjano pročisti i ako je dovoljno fin), no nije mi najbolje uspijelo (metal se stvrdnuo prije nego je popunio cijeli kalup).
Kolko znam profesionalno se koristi pijesak (mislim isto silicijski) pomiješan s nekim vezivnim sredstvom (na bazi vode ili nečeg organskog), no to nisam nigjde vidio za kupit.

U nekoj literaturi sam naišao na podatak da se može koristit pijesak (riječni ili morski - Salbun) miješan s glinom i vodom e sad taj pijesak se da kupit u svim prodavaonicama građevinskog materijala, glinu (priprodnu) mogu nabavit imam je u okolici. Zanima me kad bi to sve, znaći glinu i pijesak profiltrirao na suho kroz neko fino sito i izmješao kako bi to ispalo baš ču probati ovaj vikend to napraviti. lost foam ti nije uspio jer si koristio stiropol koji se ne topi dovoljno brzo a ove naše peći mogu jedino olovo zagrijati do ključanja znaći ono da skroz pocrveni tako da se ne ohladi dovoljno dugo dok ne stopi stiropor. Trebao si koristiti čisti ne expandirani polistiren.

Evo jedan zanimljiv video taljenja i lijevanja srebra u kalup. (http://www.youtube.com/watch?v=0SgYhzd5ehY&feature=feedu) Kalupi su izrađeni od grafita i imaju zanimljivu el. ''peć''.

Može li se aluminij ulijevati u kalupe od gipsa ili se gips raspada?

Talište aluminija je na 660, 37 °C, a vrelište na 2330 °C. Ima znatno manje talište od cinka, kojem je talište na 419 °C!
 
Gips (kalcijev sulfat dihidrat, CaSO4 x 2H2O). Talište kalcijeva sulfata dihidrata mi nije poznato (da li uopće postoji, a ako i je na kojoj je temperaturi; ali zaista bi trebalo biti na jako visokoj i zasigurno nekakav četveroznamenkasti broj), ali talište kalcija, kao kemijskog elementa je na 842°C, a vrelište na 1484°C.
Prženjem gips gubi vodu, ali ju lako prima i zatim ponovo očvrsne. Rabi se u građevinarstvu za proizvodnju ploča za lake pregradne zidove (gips kartonske ploče, knauf kartonske ploče), pa možeš napraviti i nekakvu kutiju od 1 dcm3 sa knaufom, ali stavi stranice ploča duple ili čak troduple pa ih zavidaj onim crnim vidama koje se i koriste za knauf, ali u ovom slučaju koristi one duže da ti može držati tih par cm debljine dvaju ili triju stranica knaufa.
Knauf ploča imaš par vrsta, vodonepropusne (za bazene), obične (za obične pregradne zidove po kancelarijama), te termoizolacijske ploče (čini mi se da su one crvene boje, i otporne su na visoku temperaturu), pa vidi i improviziraj nešto.
 
Također, još bi te savjetovao da kad napraviš tu malu kockicu sa 5 stranica, da je ogradiš sa ciglama, zbog njenog samog držanja i izbog odvođenja temperature.
Negdje se zove matun (http://www.nemresbilivit.com/wp-content/uploads/2012/07/cigla.jpg), a negdje i opeka (http://www.kucapromet.com/smiledit/uploads/images/opekarije_cigla.jpg))
Može poslužiti i šuplja cigla (http://opusteno.rs/slike/2011/01/cigla-ce-ti-reci-9649/_sp-cigla-ce-ti-reci.jpg), još i bolje jer će brže otići temperatura.
Ovdje je napravljen komin (http://i1215.photobucket.com/albums/cc515/nemosleman/14.jpg) od cigla, ali unutra je obložen šamotnim pločama, a to je isto neka vrst cigle (matuna, opeka) koja isto trpi temperaturu.

Kad budem u blizini gradilišta priupitat ću za ostatke knaufa pa da i to probam :)
Nego, što se gipsa tiče, htio bih napraviti kalup za neki neravni dio. Umočiti taj dio koji želim 'kopirati' pa kad se osuši gips, izvaditi dio i uliti aluminij. Gips mi se čini najjeftinija i najpristupačnija varijanta pa sam zato zapeo za njega.

Učinih tipfeler jedan koji se dogodi nenamjerno, ne znam zašto ni ti ni ja nismo primijetili to, mogao si me i ispraviti! I to odmah u drugoj rečenici; „Ima znatno manje talište od cinka, kojem je talište na 419 °C!“, točno ide ovako;“Aluminij ima znatno VEĆE talište od cinka, kojem je talište na 419°C!“
 
Knaufa ima raznih vrsta, zato kažem, ako ne uspije s jednim, probaj kupiti taj crveni pa pokušaj s njim, znam samo da je deblji podosta od ovog normalnog.
Ne znam, zašto odmah nisi iznio na vidjelo što točno hoćeš, pa ne bi pisali post po 2 puta, nego bi ti u jednom odgovoru sve napisao i skroz bi ga drugačije sastavio.
Ti napravi kalup kako ga inače radiš, a onu šupljinu unutar te kocke (ili kvadra ili kojeg li već tijela što ga budeš radio) ispuni pijeskom, da ti se bolje prenosi temperatura na cigle. Cigle do sredine ne bi bilo zgorega čak i zalijevati mrzlom vodom, da pospješuju brži odlazak temperature.

Pozdrav svima!
Jucer sam topio olovo i prilicno je jednostavno i jeftino.
U okruglu posudu sirine oko pola metra i visine 5 cm sam stavio komade olova od kojih su neki bili debeli i 3 cm.
Oko toga sam nalozio vatru s drvima i kasnije dodao desetak briketa.
Kad se vatra rasplamsala navukao sam zar u posudu s olovom i na to ostatak drva koja su jos gorila.
Tako sam ostavio nekih dvadesetak minuta i pokupio zar i drva iz posude.
Ostao je cisti olovo koji se je ohladio i ispala je lijepa olovna ploca koja je bez poteskoca izasla iz posude.
Kalupe za sada nisam pravio.

:thumbup: Taljenje olova je zanimljiv i jednostavan eksperiment za sve koje zanima ovo područje, pogotovo s obzirom da ga nije teško rastaliti zahvaljujući niskom talištu. Koristio sam ga davno za izradu lab stativa, ali i raznih drugih predmeta.

Usput, dobrodošao na forum. ;D

Pozdrav!
Zanima me nešto u vezi taljenja i lijevanja aluminija.
Mogu li se postići dovoljno visoke temperature za zaljenje aluminija od kojeg su napravljeni blokovi motora?
Da li kalup napravljen od bijelog školskog glinamola može postići neku vrstu tlačnog lijevanja? Npr. u dvodijelni kalup kroz rupu promjera 20mm ulijem aluminij u zatim sa čeličnom šipkom promjera 20mm lagano utisnem ili ostavim da gravitacija obavi svoje. Hoće li tako popunjenost biti bolja? Htio bih neke male dijelove izliti, a blokovi motora mi se čine kao lako taljivi.
Slobodno me ispravite ako griješim. Svaka pomoć je dobrodošla :)
Hvala!

Dovoljna temperatura se da postići, to nije toliki problem. Problem bi u ovom slučaju prvenstveno bila veličina blokova. Osim ako se ti blokovi ne bi prije usitnili na manje komade, bilo bi prilično teško rastiliti toliko veliku količinu odjednom u kućnoj radinosti.

Što se tiče materijala od kojeg bi kalup mogao biti napravljen, već je ranije u ovoj temi bilo riječi o gipsu, pa možeš početi s tim. Nije najbolji materijal, ali je barem jeftin i lako dostupan. Što se tiče ideje o tlačnom lijevanju, ne znam baš koliko velik tlak možeš sam na taj način postići, tako da za početak možeš probati i bez toga, pa vidjeti kakvi će biti rezultati.

Osobno nemam baš nekog iskustva s lijevanjem aluminija, ali možda se netko drugi javi tko je više radio s tim metalom.

Hvala! Da, mislio sam usitniti dijelove bloka.
Strah me koristiti gips da me nebi poprskalo pa zato razmišljam o glinamolu. A i ideja o 'tlačnom lijevanju' mi se čini izvedivija sa glinamolom.
Za početak bih lijevao predmete dimenzija cca 20x15x10mm ako išta znači.

Našao sam ovdje (http://en.wikipedia.org/wiki/Plaster_mold_casting) nešto više informacija o korištenju gipsa, iako članak navodi da se gipsu obično dodaju razni aditivi da mu poboljšaju svojstva (npr. talk). Prije korištenja, kalup se mora neko vrijeme zagrijavati na temperaturi od 120 do 260 °C, da se ukloni voda. Tako osušen kalup prije korištenja treba zagrijati i onda se u njega može uliti rastaljeni metal. Ovo bi trebalo funkcionirati ne samo za aluminij, nego i za druge metale s nešto nižim talištem, kao što su bakar, magnezij i cink.

Na ovoj snimci (http://www.youtube.com/watch?v=0uhI0NwlnL4) vidi se prilično jednostavan način taljenja aluminija i rezultat ulijevanja u kalup.

Ne sjećam se gdje, ali pročitao sam da gipsani kalup treba peći oko 10h ili tako nešto da bi se uklonila voda što mi se činilo besmislenim da se toliko dugo peče.
Ako budem radio kalup od gipsa peć ću ga max 1h pa ako uspije, super.

   (http://www.amasci.net/korisnicki-upload/forge28.jpg)

U zadnje vrijeme sam opet počeo proučavati taljenje i obradu metala, pa sam naletio na zanimljiv video (https://www.youtube.com/watch?v=jBVa2bw3r_k) koji pokazuje jednostavno rješenje pomoću kojeg se mogu postići prilično visoke temperature.