Amasci.net

Znanost => Eksperimentalna kemija => Autor teme: mr. pametni na Svibanj 08, 2011, 06:14:38



Naslov: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: mr. pametni na Svibanj 08, 2011, 06:14:38

Mogu li možda dobiti NO2 plin sa gnojivom i nekoncentriranom klorovodičnom?



Obavijest: Dio iz teme "Pitanja i odgovori" premješten je u ovu temu. Stara tema (sada "Pitanja i odgovori (teorija) (http://amasci.net/index.php?topic=158.0)") ostati će za rasprave u vezi teorije, zadataka, svojstava i primjene kemikalija, dok će ova tema biti prvenstveno za rasprave u vezi eksperimenata, sinteza i drugih metoda u eksperimentalnoj kemiji.



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Chemist na Svibanj 08, 2011, 07:02:32
Citat:
a mogu li možda dobiti NO2 plin sa gnojivom i nekoncentriranom klorovodičnom

Možeš samo ti gnojivo mora sadržavati nitrate i otopinu trebaš zagrijavati.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: mr. pametni na Svibanj 09, 2011, 09:42:38
Citat:
a mogu li možda dobiti NO2 plin sa gnojivom i nekoncentriranom klorovodičnom

Možeš samo ti gnojivo mora sadržavati nitrate i otopinu trebaš zagrijavati.

dobro,to nije problem,hvala ti
ja mislim da je ovo najisplativija metoda dobivanja NO2(osim onog birkelandovog procesa)


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Omikron na Svibanj 09, 2011, 10:33:10
Vidim da mnoge zanima dobivanje HNO3 i H2SO4. Mislim da je najjednostavnije kupiti H2SO4 niže koncentracije (akumulatorska kiselina), te ju koncentrirati zagrijavanjem. Time ste riješili H2SO4, dok HNO3 jednostavno možete nakon toga dobiti reakcijom dobivene sumporne kiseline s nekim nitratom (a vrlo vjerojatno možete nabaviti amonijev nitrat, a možda i kalcijev). Jedino veće ulaganje ovdje vjerojatno je aparatura za destilaciju koja je potrebna za dobivanje HNO3, iako možete koristiti i neki oblik improvizirane aparature, kao u ovom (http://www.amasci.net/syntheses/acetic-acid-synthesis.php?lang=hrv) slučaju (iako iskorištenje nije senzacionalno).



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: -Ununoctium- na Svibanj 16, 2011, 12:03:00
zanima me da li se dodavanjem bezvodnog CuSO4 u klorovodičnu kiselinu može dobiti sumporna :puzzled: znam i da se osječao miris klora u zraku

nisam siguran ali kada sam dodao CuSO4 kiselina se pojačala (tak nekak) reakcije su u njoj bile znatno burnije od obične HCl 19%

tu sam barem ja koristio, probajte  :wink1:


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Omikron na Svibanj 17, 2011, 06:09:08
zanima me da li se dodavanjem bezvodnog CuSO4 u klorovodičnu kiselinu može dobiti sumporna :puzzled: znam i da se osječao miris klora u zraku

nisam siguran ali kada sam dodao CuSO4 kiselina se pojačala (tak nekak) reakcije su u njoj bile znatno burnije od obične HCl 19%

tu sam barem ja koristio, probajte  :wink1:

Stvari nisu tako jednostavne, a odgovor na tvoje pitanje leži u razlici jakosti kiselina. O tome je već bilo riječi u temi "Pitanja i odgovori (http://amasci.net/index.php?topic=158.msg2730#msg2730)", pa zbog toga premještam tvoj post ovdje.



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: mr. pametni na Svibanj 22, 2011, 12:55:52
raspada li se kalcijev hipoklorit zagrijavanjem na kalcijev klorat kao što je slučaj sa natrijevim hipokloritom koji se raspada na natrijev klorat


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Tangent na Svibanj 22, 2011, 04:09:26
raspada li se kalcijev hipoklorit zagrijavanjem na kalcijev klorat kao što je slučaj sa natrijevim hipokloritom koji se raspada na natrijev klorat

Pogledao sam u nekoliko izvora i piše da se hipokloriti općenito raspadaju na klorate tijekom zagrijavanja, dakle nigdje nije navedeno da ovo vrijedi samo kod natrijevog hipoklorita, tako da postoji mogućnost da funkcionira i s kalcijevim hipokloritom. Nažalost, nisam našao nikakvih eksperimentalnih podataka koji bi ovo potvrdili, tako da bi bilo korisno napraviti neki eksperiment u budućnosti.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: mr. pametni na Svibanj 23, 2011, 10:00:41
raspada li se kalcijev hipoklorit zagrijavanjem na kalcijev klorat kao što je slučaj sa natrijevim hipokloritom koji se raspada na natrijev klorat

Pogledao sam u nekoliko izvora i piše da se hipokloriti općenito raspadaju na klorate tijekom zagrijavanja, dakle nigdje nije navedeno da ovo vrijedi samo kod natrijevog hipoklorita, tako da postoji mogućnost da funkcionira i s kalcijevim hipokloritom. Nažalost, nisam našao nikakvih eksperimentalnih podataka koji bi ovo potvrdili, tako da bi bilo korisno napraviti neki eksperiment u budućnosti.

probat ću čim ga nabavim,hvala


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: -Ununoctium- na Svibanj 23, 2011, 11:35:06
može li mi tko reći točan postupak dobivanje natrijevog klorata iz hipoklorita plz.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Omikron na Svibanj 23, 2011, 07:39:24
može li mi tko reći točan postupak dobivanje natrijevog klorata iz hipoklorida plz.

Postoji opis metode dobivanja natrijevog klorata (http://www.amasci.net/syntheses/potassium-chlorate-synthesis-1.php?lang=hrv) iz hipoklorita u bazi sinteza.

Usput, jedna napomena svim članovima - imamo dvije odvojene tražilice (jednu za sadržaj na forumu, i drugu za sadržaj u bazama podataka), tako da ne bi bilo loše da se koji put njima i poslužite. :wink1:



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: mr. pametni na Svibanj 30, 2011, 04:50:42
može li si kalcij možda dobiti reakcijom aluminija i kalcijevog oksida u termitu


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: ApneaChemist na Svibanj 30, 2011, 07:11:33
Ne može.  Kalcij je reaktivniji od aluminija i nema razloga da bi mu aluminij preoteo kisik.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: -Ununoctium- na Svibanj 30, 2011, 07:18:02
koji se pokusi mogu napraviti s natrijevim benzoatom ili kalijevim metabisulfitom??



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Doc na Svibanj 30, 2011, 07:19:56
Evo nesto zanimljivo na jednom forumu

Citat:
So, Lord, I have perfected the technique for obtaining calcium in the home.
Unfortunately the resulting calcium is not so clean, so use it for chemical purposes, but quite suitable for drying chemical solvents, which I think is quite important. Especially for those people who are not able to get the sodium.

The equation of the reaction:

6CaO 2Al ---> 3CaO * Al2O3 3Ca

Methodology:

From the calculated amount of lime and powder (not powder) is made of aluminum mixture. Avoid contact with the mixture of air and moisture. Aluminum take 10% more than calculated by the equation of the reaction. From the resulting mixture is pressed into briquettes. Better that the mass of pellets was not less than 100 g. I do not know will the jack, because I am using for this purpose hydraulic press (you can arrange to have done so familiar on some production).
Briquette placed in a large pot of hromonikelievoy steel. Ignite briquettes using a standard mixture of aluminum powder and barium peroxide, but can also magnesium ribbon. Once the briquettes will light up, close the pot lid and wait for the end of the reaction. The best thing to do all this in the open air, putting the pot on peskok away from flammable materials.
When burned wait to cold. I for one am waiting until cooled completely. then knock out the reaction products in a bowl of kerosene and crushed with pestle. Calcium is formed in the form of drop-shaped inclusions of the entire mass of the formed reaction products. These beads I choose with tweezers and putting it into a jar for storage. The remaining waste is no need to throw out in trash. Before, I just carefully poured the case with water, but in recent years simply buried in the ground.

I da zaboravio sam da kazem da oni preporucuju da se kalcij dobija putem elektrolize istopljenog CaCl2, mada je tesko za nase uvjete  :sad:


koji se pokusi mogu napraviti s natrijevim benzoatom ili kalijevim metabisulfitom??


Ako imas kakvih starih racunarskih dijelova, onda bih ti savjetovao ovo (http://www.amasci.net/misc/dissolving-gold.php?lang=hrv). :tongue: :tongue:



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Omikron na Svibanj 30, 2011, 08:18:50

koji se pokusi mogu napraviti s natrijevim benzoatom ili kalijevim metabisulfitom??


Od natrijevog benzoata možeš dobiti benzojevu kiselinu (http://amasci.net/index.php?topic=49.0) i benzen (http://amasci.net/index.php?topic=232.0). :thumbup:



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: -Ununoctium- na Svibanj 31, 2011, 06:28:51
a kalijev metabisulfit ?
oprostite ali za zlatotopku nemam dušične kiseline  :sad:


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Arbor na Svibanj 31, 2011, 06:42:26
Kalijev metabisulfit je dobar za uklanjanje mrlja od MnO2 na staklenom posuđu.  :thumbup:


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: -Ununoctium- na Svibanj 31, 2011, 06:53:19
hvala  :thumbup:

što se dobiva zagrijavanjem K2S2O5

SO2 i ???


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Arbor na Svibanj 31, 2011, 06:54:14
Teorijski bi trebao nastati SO2 i K2O.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: -Ununoctium- na Svibanj 31, 2011, 07:02:40
puno hvala :thumbup:


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: mr. pametni na Lipanj 17, 2011, 10:03:04
može li se sumporov trioksid dobiti reakcijom gipsa i nekoncentrirane klorovodične
ja mislim da može, ali samo provjeravam

CaSO4 + HCl (19%) ->



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Arbor na Lipanj 17, 2011, 10:59:10
Ne može. Mislim da smo već objasnili zašto.  :thumbup:


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: mr. pametni na Lipanj 29, 2011, 08:22:01
Ne može. Mislim da smo već objasnili zašto.  :thumbup:

zašto ne može?
gdje smo to objasnili?


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Chemist na Lipanj 29, 2011, 10:09:56
Citat:
zašto ne može?

Slabija kiselina nemože istisnuti jaču.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: mr. pametni na Srpanj 01, 2011, 10:41:26
trebam par savjeta jer želim koncentrirati otopinu NaOH kojeg sam kupio kao sredstvo za čišćenje odvoda
znam da koncentracija ne smije biti prevelika jer će početi nagrizati staklo
ugl. samo me zanima jeli trebam samo zagrijavati otopinu do određene količine ili ima nečega posebnog


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Arbor na Srpanj 01, 2011, 10:52:45
I pri nižim koncentracijama i višim temperaturama, otopine hidroksida alkalijskih metala nagrizaju staklo.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: -Ununoctium- na Srpanj 03, 2011, 11:21:12
usput zna li tko kako napraviti aluminijev klorid ? sa alu. folijom i HCl 25%?

stavio sam oko 10 g u 25% HCl i dobio svijetložutu otopinu. Kada sam postupkom destilacije htio izdvojiti aluminijev klorid otopina je postala bezbojna ,a aluminijev klorid je bio sive boje


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: mr. pametni na Srpanj 03, 2011, 12:04:22
I pri nižim koncentracijama i višim temperaturama, otopine hidroksida alkalijskih metala nagrizaju staklo.

a ništa onda od koncentriranja,ja mislio da alkalijski hidroksidi samo pri višim koncentracijama uz temperaturu nagrizaju staklo


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Arbor na Srpanj 03, 2011, 01:17:10
Aluminijev klorid je vrlo higroskopna sol, tako da ćeš teško ga dobiti iz otopine u obliku kristala. Ali ako ga zagrijavaš otopinu, raspast će se aluminijev oksid i pare solne kiseline. Možeš ga dobiti direktno iz elmenata, ali reagra sa vodenom parom pri čemu nastaje Al2O3 i klorovodik.

Nečistoće koje su često prisutne su zapravo još od proizvodnje aluminija, često neke masti itd.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Tangent na Srpanj 05, 2011, 08:58:08
I pri nižim koncentracijama i višim temperaturama, otopine hidroksida alkalijskih metala nagrizaju staklo.

a ništa onda od koncentriranja,ja mislio da alkalijski hidroksidi samo pri višim koncentracijama uz temperaturu nagrizaju staklo

Možda bi išlo da ne zagriješ do prevelike temperature i pažljivo gledaš kako se staklo ponaša. Osobno to ne bi pokušavao sa nikakvim skupim staklom, nego sa običnim, pa šta bude bude. Ali ako staklo pukne, koncentrirana otopina hidroksida će završiti posvuda, tako da iskreno mislim da nije baš tolko dobra ideja. Jedino da uzmeš neki drugi materijal koji je otporan na natrijev hidroksid.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Omikron na Srpanj 05, 2011, 10:30:42
Jedino da uzmeš neki drugi materijal koji je otporan na natrijev hidroksid.

Ovaj (http://www.youtube.com/watch?v=nmktRTHL1NA) video daje jedan prijedlog - pokositreni čelik. :thumbup:



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: mr. pametni na Srpanj 07, 2011, 09:38:37
je li ikako moguće odvojiti KCl od NaCl
ja mislim da nije,ali nadam se da se varam


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Omikron na Srpanj 07, 2011, 02:35:11
je li ikako moguće odvojiti KCl od NaCl
ja mislim da nije,ali nadam se da se varam

Ovisi koliko ima kojeg sastojka u toj smjesi, ali moglo bi funkcionirati tako da se smjesa tih soli otopi u čim manjoj količini vrele vode, te se nakon toga otopina ohladi. Topljivost natrijevog klorida se mijenja vrlo malo pri promjeni temperature, dok je kalijev klorid osjetno topljiviji pri višim temperaturama, nego pri sobnoj. Zbog toga prilikom hlađenja te otopine, kristalizira prvenstveno kalijev klorid. Ovo se može ponoviti više puta, zbog boljih rezultata.



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Zion na Kolovoz 01, 2011, 12:02:12
Na koji način se riješiti viška plinova, recimo klora? Dal je dovoljno da se uvodi u vodu ili?


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Arbor na Kolovoz 01, 2011, 01:11:08
Možeš ga jednostavno uvoditi u blagu otopinu natrijeva hidroksida ili zasićenu otopinu natrijeva hidrogenkarbonata.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Omikron na Kolovoz 01, 2011, 06:59:28

Može poslužiti i otopina natrijevog tiosulfata, trebala bi prilično dobro upijati klor.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: mr. pametni na Rujan 12, 2011, 05:30:21
dakle, želim napraviti sumpornu elektrolizom (nabavio olovni dioksid ;D) modre galice i želim dobiti što veću koncentraciju od 1 kile modre galice
a ne ide mi baš to računanje, pa želim ovdje provjeriti
i zanima me usput koja je najbolja voltaža za tu elektrolizu
tj. najbolje bi bilo da mi netko tko ima iskustva s tim sve objasni


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Tangent na Rujan 13, 2011, 02:35:23
Ajde da odredimo onda mogucu koncentraciju dobivene otopine.
Ako otopis 30 grama pentahidrata u 100 ml vode, ispada da imas (30 gr / 249.6 gmol^-1) = 0.12 mola sulfata.

Znaci nakon sto je sav bakrov sulfat presao u elementaran bakar i sulfat ione, u otopini imamo 0.12 mola sulfatne kiseline u [100ml - (0.12 mol x 18.04 gmol^-1) x 1.0 g/cm3] = 97.8 ml vode.

0.12 mola sulfatne kiseline je oko 11.8 grama. Dakle maseni udio kiseline u otopini trebao bi biti oko [ 11.8 / (11.8g + 97.8g) ] = 0.10 x 100 = 10%, sto nije uopce neka dramaticna koncentracija :thumbup:

ps. nisam racunao vodu iz pentahidrata, tako da je koncentracija i nesto niza.

Ovo sam našao u temi o sumpornoj kiselini. Znači, ako ti imaš kilu modre galice, moraš sve vrijednosti koje su navedene u citatu pomnožiti sa 33, i onda znaš sve što bi te moglo zanimati. Ukratko, elektrolizirajući 1000 grama modre galice, dobit ćeš oko 4 mola sumporne kiseline (maseni udio oko 10%). Prema mojoj računici, takve otopine će biti oko 3600 ml, nakon čega ju možeš koncentrirati zagrijavanjem. Ovo sve navedeno je za sobnu temperaturu, kod koje je topljivost modre galice oko 30 g u 100 ml vode. Ako možeš održavati višu temperaturu cijelo vrijeme tijekom elektrolize, moguće da možeš dobiti i koncentriraniju konačnu otopinu sumporne kiseline. Za voltažu nisam siguran, ali mislim da bi 9 V ili 12 V bilo u redu. Bitnija je amperaža, što je veća, to će ti reakcija prije završiti. Ja bih uzeo barem 3 A, makar možeš i sa manje ako ti vrijeme nije problem.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: mr. pametni na Rujan 14, 2011, 04:37:30
to onda znači da ću dobiti oko 360 ml konc. sumporne kiseline, ili?
namjeravam koristiti punjač za akumulatore
a koliko bi ta elektroliza otprilike trajala?


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Tangent na Rujan 14, 2011, 05:49:02
to onda znači da ću dobiti oko 360 ml konc. sumporne kiseline, ili?
namjeravam koristiti punjač za akumulatore
a koliko bi ta elektroliza otprilike trajala?

m (H2SO4) = n (H2SO4) * M (H2SO4) = 4 mola * 98 g/mol = 392 grama (H2SO4, 100%)

m (98% H2SO4, koju možeš max. očekivati nakon zagrijavanja) = m (H2SO4, 100%) / 0.98 = 392 grama / 0.98 = 400 grama (H2SO4, 98%)

V (H2SO4, 98%) = m (H2SO4, 98%) / ρ (H2SO4, 98%) = 400 grama / 1.84 g/cm3 = 217.4 ml (H2SO4, 98%)

Daj mi samo reci kolko ampera daje taj punjač, bilo da imaš za odabrati, bilo da imaš samo jednu vrijednost, pa ću se pozabaviti računanjem vremena potrebnog za elektrolizu. :thumbup:


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: mr. pametni na Rujan 15, 2011, 02:17:40
trebam ga prvo posuditi od prijatelja pa ti javim


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Ph.D.Of.Chemistry na Rujan 20, 2011, 08:17:06
Sto se NaOH tice, vjerojatno bude isao u vodenu otopinu, a kasnije bude najvjerojatnije koristen za sintezu natrijevog hipoklorita, kojim se onda moze do klorata u konacnici...

Pala mi je na pamet još jedna primjena otopine natrijevog hidroksida, koji mi se čini čak i zanimljivija od sinteze natrijevog hipoklorita, a to je izrada sapuna. :eureka: O samoj izradi sapuna trenutno nažalost ne znam ništa viša osim onog što se spominje u udžbenicima, ali ovo mi se definitivno čini ko zanimljiv budući projekt.



U kakvoj posudi je najbolje raditi elektrolizu soli da bih proizveo natrij hidroksid, mislim hoče li izgristi staklo?

DODATNO PITANJE: Kako da razdvojim nitrate, sumpor i škrob?
(moja metoda je da vrelom vodom filtriram nitrate i škrob, da ostane sumpor, ima li išta lakše, npr. bez vrele vode :puzzled:)


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: -Ununoctium- na Rujan 21, 2011, 03:32:58
pa, laboratorijsko posuđe je otporno na alkalne hidrokside  :thumbup:



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Arbor na Rujan 21, 2011, 03:39:20

Elektrolizu vodenih otopina alkalijskih halida, možeš slobodno vršiti u laboratorijskim čašama, samo moraš paziti od čega su ti elektrode.  :thumbup: Vruće koncentrirane otopine alkalijskih hidroksida će nagristi staklo.

Citat: Ph.D.Of.Chemistry
PITANJE: Kako da razdvojim nitrate, sumpor i škrob?
(moja metoda je da vrelom vodom filtriram nitrate i škrob, da ostane sumpor, ima li išta lakše, npr. bez vrele vode :puzzled:)

Na to pitanje već sam ti objasnio da je postupak vrlo jednostavan, a trebaš samo znati razdvojiti lako topljivu kemikaliju, u ovom slučaju kalijev nitrat, od netopljive(sumpor) i slabo topljive(škrob) tvari u vodi. Ako to nisi u stanju napraviti, onda mi je stvarno žao.

Sam pronađi zaključak, a zanimljivo je to kako nisi niti svjestan koliko iznosiš svoje stavove koji su vrlo povezani sa pirotehnikom. Stvarno odlično kada imaš takvog prodavača koji će te još ''usmjeriti'', razmisli malo što smo ti mi svo ovo vrijeme govorili. Vrijeme je da se malo potrudiš i stvarno zagriješ stolicu. 

Citat: Ph.D.Of.Chemistry
....i počeo sam učiti teoriju. Naučio sam sve o PSE i elektronskoj konfiguraciji, jel' ti drago ?

Drago mi je, periodni sustav i elektronska konfiguracija su vrlo važni, ali to je samo mali postotak teorije. Ali samo naprijed.



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Ph.D.Of.Chemistry na Rujan 21, 2011, 09:39:00
Nisam spomenuo laboratorijsko, nego obično staklo, sve improvizujem nemam ja nikakve opreme, dakle DA ili NE?


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: -Ununoctium- na Rujan 22, 2011, 02:15:05
onda bolje ne


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Tangent na Listopad 01, 2011, 09:21:38
trebam ga prvo posuditi od prijatelja pa ti javim

Evo da ti odgovorim ovdje, makar si mi poslao porukom. Dakle za struju od 12 A (za bilo koju drugu, uvrstiti jednostavno vrijednost u formulu na dnu):

n (Cu2+) = 4 mol

n (e-, potrebno za redukciju) = 8 mola

Q = 8 mola * 96500 C/mol = 772000 C

1 Ah = 3600 C

Q = (772000 C / 3600 C) Ah = 214.4' Ah

t = 214.4' Ah / 12 A = 17.87 h


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Bakar na Listopad 02, 2011, 12:30:44
Reakcijom 19% HCl i natrijevog dikloroizocijanurat dihidrata sam pripravio cijanurnu kiselinu (i dosta klora  :tongue:).
Kada se cijanurna kiselina kristalizira iz vodene otopine kristalizira se u obliku dihidrata, no u ovom slučaju skoro sva cijanurna kiselina se nikad niti nije otopila u vodi (Na-dikloroizocijanurat dihidrat je bio u obliku suhih granula na koje sam dolio 19% HCl).

Dali je i ona sad u obliku dihidrata samo jer je bila u kontaktu s vodom ili je bezvodna?


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: mr. pametni na Listopad 03, 2011, 08:21:22
trebam ga prvo posuditi od prijatelja pa ti javim

Evo da ti odgovorim ovdje, makar si mi poslao porukom. Dakle za struju od 12 A (za bilo koju drugu, uvrstiti jednostavno vrijednost u formulu na dnu):

n (Cu2+) = 4 mol

n (e-, potrebno za redukciju) = 8 mola

Q = 8 mola * 96500 C/mol = 772000 C

1 Ah = 3600 C

Q = (772000 C / 3600 C) Ah = 214.4' Ah

t = 214.4' Ah / 12 A = 17.87 h



e hvala, znači li to da bi sa 300 grama modre galice to trajalo otprilike tri puta manje vremena


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Ph.D.Of.Chemistry na Listopad 04, 2011, 09:22:45
Koje su najbolje elektrode za elektrolizu sumporne kiseline, ali da se ne raspadaju niti reaguju (oksidiraju...)
Moja ideja su volframove elektrode, šta kažete?  :puzzled:


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: mr. pametni na Listopad 05, 2011, 07:24:24
Koje su najbolje elektrode za elektrolizu sumporne kiseline, ali da se ne raspadaju niti reaguju (oksidiraju...)
Moja ideja su volframove elektrode, šta kažete?  :puzzled:

ja mislim da bi olovni dioksid bio dobra opcija jer znam da ne reagira sa sumpornom, a sad oće li se raspasti ili oksidirati, ne znam
btw. što se uopće dobije elektrolizom sumporne?


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Ph.D.Of.Chemistry na Listopad 05, 2011, 11:47:34
Ono što sam ja najavio! HIDROGEN PEROKSID. Što je najbolje za njega ne trošiš sumpornu ona radi isto kao i katalizator. Konsultovao sam se sa NurdRage-om i lik se izgubio... Al, OK. Uskoro očekujte pravljenje hidrogen peroksida pomoću elektrolize sumporne kiseline. Zapravo se samo voda troši tokom postupka i struja. Da vas ne držim u neizvjesnosti, kratkog postupka, ali pravi će doči za koji dan  :wink1:. Uzmemo razblaženu sumpornu kiselinu i grafitne elektrode, zaista koncentracija nije važna.

2H2SO4 -> H2S2O8 + H2
H2S2O8 + H2O -> H2O2 + H2S2O5
H2S2O5 + H2O -> H2SO4 + H2O2

Destilacijom odvajamo H2O2, ugljen je nažalost slabi katalizator tako da sa ugljenim elektrodama dok proizvodimo H2O2 usput ga i malo gubimo, ali ne previše. Sa volframom to ne bi bilo. Mana ugljenih elektroda je i to što se prebrzo raspadaju... Također uhvatio sam NurdRage-a kako govori nepravilnosti, npr. da kada imamo sumpornu kiselinu voda prva elekrolizira, pa kad sam mu rekao da nije, prešao je sa teme. Vidite u nastavku. :thumbup:

Linkovi prema raspravi sa NurdRage-om: link 1 (http://i52.tinypic.com/34qkxly.jpg), link 2 (http://i51.tinypic.com/1zd505w.jpg), link 3 (http://i54.tinypic.com/2zyln54.jpg).



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Tangent na Listopad 09, 2011, 10:08:34
e hvala, znači li to da bi sa 300 grama modre galice to trajalo otprilike tri puta manje vremena

Točno. Za elektrolizu trostruko manje količine modre galice, trebat će trostruko manje vremena.

Reakcijom 19% HCl i natrijevog dikloroizocijanurat dihidrata sam pripravio cijanurnu kiselinu (i dosta klora  :tongue:).
Kada se cijanurna kiselina kristalizira iz vodene otopine kristalizira se u obliku dihidrata, no u ovom slučaju skoro sva cijanurna kiselina se nikad niti nije otopila u vodi (Na-dikloroizocijanurat dihidrat je bio u obliku suhih granula na koje sam dolio 19% HCl).

Dali je i ona sad u obliku dihidrata samo jer je bila u kontaktu s vodom ili je bezvodna?

Možeš navesti neki izvor u vezi toga da cijanurna iz vodenih otopina kristalizira u obliku dihidrata? Ja za sad ne uspijevam naći puno u vezi toga, ali sam našao da je topljivost cijanurne kiseline samo oko 0.27g/100ml (H2O, kod 25°C), znači da bi trebao koristiti dosta veliku količinu vode da reakcijom dobivenu cijanurnu kiselinu prvo otopiš i da ju nakon toga opet dobiješ, u obliku dihidratnih kristala.

Što se tiče elektrolize sumporne kiseline, nisam siguran koliko bi taj proces bio isplativ i siguran. Povijesno je H2O2 dobiven na taj način, ali nema baš puno detalja oko samog postupka, potrebne opreme i mjera sigurnosti, tako da oprezno s tim.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: terraxus na Listopad 10, 2011, 10:19:26
Dali netko zna zašto prilikom hidrolize acetilsalicilne kiseline natrijevim hidroksidom, nastaje natrijev salicilat i octena kiselina, a ne natrijev acetat i salicilna kiselina?
Hvala


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Bakar na Listopad 22, 2011, 12:21:36
Možeš navesti neki izvor u vezi toga da cijanurna iz vodenih otopina kristalizira u obliku dihidrata?

Znam da to nije pouzdano. (http://en.wikipedia.org/wiki/Cyanuric_acid)


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Ph.D.Of.Chemistry na Listopad 23, 2011, 05:20:41
Može li mi neko objasniti samo to da li su molekule vode i sumporne kiseline isto naelektrisane??? ili suprotno???


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Arbor na Listopad 23, 2011, 05:52:13
Molekule vode i sumporne kiseline su polarne! A međusobno su povezane snažnim vodikovim vezama, a to je ujedno i razlog zašto ih je vrlo teško razdvojiti.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Ph.D.Of.Chemistry na Listopad 23, 2011, 05:57:39
Molekule vode i sumporne kiseline su polarne! A međusobno su povezane snažnim vodikovim vezama, a to je ujedno i razlog zašto ih je vrlo teško razdvojiti.

Onda Arbore imam zadatak za tebe  :tongue:.
Možeš li banovati ili barem reportirati wikipediju?

Citat:
Stratification

A typical lead–acid battery contains a mixture with varying concentrations of water and acid. There is a slight difference in density between water and acid, and if the battery is allowed to sit idle for long periods of time, the mixture can separate into distinct layers with the water rising to the top and the acid sinking to the bottom. This results in a difference of acid concentration across the surface of the plates, and can lead to greater corrosion of the bottom half of the plates


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Arbor na Listopad 23, 2011, 06:21:28
Podaci sa wikipedije nisu vrlo precizni i ne mogu se uzeti za ''zdravo za gotovo''.  Ta pojava koja je opisana je moguća, ali razlika u koncentraciji ne bi trebala biti toliko različita. Uz to još je prisutna difuzija koja bi otežavala takvu pojavu. Za mnoge definicije postoje mnogi primjeri sa odstupanjima, koja su također normalna.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Ph.D.Of.Chemistry na Listopad 23, 2011, 06:37:42
Uradit ću test, pa provjeriti.
Da li svaka kiselina izbacuje svoje soli iz rastvora? Npr. hloridna izbacuje amonij hlorid i natrij hlorid...
I da li potpuno izbaci so kad se je dovoljno doda?


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Zion na Listopad 26, 2011, 09:30:17
Mislim da ovisi kakva je otopina i o kemikalijama. S obzirom da se dodavanjem kiseline povećava koncentracija kiselinskog aniona, sustav će težiti tome da se taj efekt smanji, dakle trebalo bi u teoriji doći do kristalizacije ako se radilo o zasićenoj otopini. To dal se potpuno izbaci vjerojatno ovisi o tome koliko je kiseline dodano i u kojoj koncentraciji, jer ako sadrži i dosta vode, to će također utjecati na položaj ravnoteže tako da možda neće biti nekog velikog vidljivog efekta u konačnici.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Tangent na Listopad 29, 2011, 03:46:59
Dali netko zna zašto prilikom hidrolize acetilsalicilne kiseline natrijevim hidroksidom, nastaje natrijev salicilat i octena kiselina, a ne natrijev acetat i salicilna kiselina?
Hvala

Ja sam to zapamtio po tome što je salicilna kiselina kiselija od octene (pKa), pa zato prilikom hidrolize nastane sol s konjugiranom bazom one jače kiseline. Iako nisam siguran dal je ovo točno.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: terraxus na Listopad 31, 2011, 07:38:40
zadnjih par dana pokusavam dobiti zeljezov(II) klorid ali neuspijesno, pokus sam izveo tako da sam obavio tako da sam jednostavno ostavilo celicnu vunu u conc. klorovodicnoj kiselini, no otopina koju sam dobio je zelene, a ne zute boje (prema wikipediji otopina zeljezovog (II) klorida ima zutu boju) dali je moguce da se Fe2+ oksidirao dalje u Fe3+ ili je boja uzrok necistoca u celicnoj vuni?


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: amateur chemistry na Studeni 01, 2011, 08:02:19
Dali zna neko šta je ksproteinska reakcija?


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Arbor na Studeni 01, 2011, 08:04:06
Misliš li možda na ovo (http://hr.wikipedia.org/wiki/Ksantoproteinska_reakcija) ?  :wink1:


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: amateur chemistry na Studeni 01, 2011, 08:15:37
Da,kolega hvala  :bigsmile:


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: mr. pametni na Studeni 05, 2011, 04:04:46
zanima me može li se iz magnezijevih soli ili magnezijevog oksida dobiti magnezij?


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Arbor na Studeni 06, 2011, 11:00:23
Pa naravno, moguće je. Iz čega bi se dobivao magnezij nego iz njegovih soli. Ali nisam baš siguran da je to izvedivo u laboratoriju. 


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: mr. pametni na Studeni 07, 2011, 05:01:01
Pa naravno, moguće je. Iz čega bi se dobivao magnezij nego iz njegovih soli. Ali nisam baš siguran da je to izvedivo u laboratoriju. 

hvala, ali zanima me kako ako netko zna


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Tangent na Studeni 29, 2011, 09:14:20
Koliko znam, nema nekog jednostavnog načina za dobiti magnezij doma, međuostalom zato jer je magnezij prilično reaktivan element. Mogao bi se dobiti elektrolizom taline magnezijevog klorida, ali ta tvar ima visoko talište. Uz to, moguće da se ta reakcija niti ne može provoditi u prisutnosti zraka, nego jedino u atmosferi nekakvog inertnog plina, a to dodatno komplicira proces.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: mr. pametni na Studeni 30, 2011, 09:55:47
Koliko znam, nema nekog jednostavnog načina za dobiti magnezij doma, međuostalom zato jer je magnezij prilično reaktivan element. Mogao bi se dobiti elektrolizom taline magnezijevog klorida, ali ta tvar ima visoko talište. Uz to, moguće da se ta reakcija niti ne može provoditi u prisutnosti zraka, nego jedino u atmosferi nekakvog inertnog plina, a to dodatno komplicira proces.


slažem se


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: mr. pametni na Veljača 06, 2012, 09:33:29
Evo, doma imam 1l fosforne kiseline pomiješane s metanolom koja služi za čišćenje metala ili stakla i piše da je rok trajanje istekao 2007. godine. Ta smjesa ima neku čudnu smećkastu boju. Pokušao sam odvojiti metanol iz toga tako da sam u tekućinu ubacio malo sode bikarbone ali sve što sam dobio je bila jedna smeđa krutina (vjerojatno natrijev fosfat).
Je li normalno da je ta smjesa smeđa i kako da odvojim metanol?


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Alojzij3 na Veljača 06, 2012, 01:42:03
A da pokušaš tako što ćeš u smjesu ubaciti aktivnog ugljena?
(Takovoga dosta kvalitetnoga imaš sada u novim napama u kuhinjama koje služe za filter neugodnih mirisa i para prilikom kuhanja na štednjaku. Stare nape su imale odvod putem cijevi, a ove nove su samo ugradnja i stavu se ti filteri. Nisu baš skupi, a mogu se kupiti na mjestima di se prodaju kućanski aparati ili vele centri za prodaju kuhinja. Ja sam dobia par komada i besplatno tako što sam bio snalažljiv i išao izravno u njihovo skladište i besramno pitao, ljudima dao za kavu koju kunu i dobio) ;D

Vjerojatno nisi ni znao da se iza oznake E 338 na pakiranju pojedinih vrsta namirnica krije fosforna kiselina. Ona i njezine soli povećavaju trajnost polutrajnim mesnim prerađevinama, topljenim sirevima, čokoladi, ali i bezalkoholnim pićima kao što je Coca-Cola. Fosforna kiselina je triprotonska, srednje jaka kiselina koja disocira u tri stupnja. Fosforna kiselina daje kiseli okus Coca-Coli. ;D

P4O10(s) + 6H2O(I) ---> 4H3PO4(aq)



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: mr. pametni na Veljača 08, 2012, 10:29:36
vidio sam onaj pokus sa dobijanjem bakrenog praha od aluminija i modre galice pa me zanima bi li se moglo napravit nešto takvo sa otopinom soli nekog drugog metala, npr. željeza, mangana, cinka(za cink baš nisam siguran) itd.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Alojzij3 na Veljača 08, 2012, 06:42:30
Elektrolizu uvijek možeš pokušati s koječim, samo ne s bilo kakvim elektrodama, jer ćete dobiti nešto totalno deseto ! A da primjerice skupiš hrđe sa nekog starog malo većeg broda (tu možeš skupiti i preko 3-4 kante od Jupol piture u kratkom vremenu). Pošto će biti u komadima, kasnije je istučeš s čekićem do sitnoga. Staviš je u neku kantu zaliješ običnom vodom i anodu i katodu staviš grafitnu. Nađeš uredno neki punjač za mobitel stari, otkineš vrh i pojiš elektrode i pustiš neka radi. Neznam (ponavljam!) samo pretpostavljam i ideju sam ti možda potaknuo na nešto drugo ako možda na ovo ne.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: mr. pametni na Veljača 09, 2012, 10:32:36
o ovome govorim:
http://amasci.net/index.php?topic=302.0


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Alojzij3 na Travanj 08, 2012, 07:21:18

Sumpor, kao i kisik spada pod halkogene elemente (http://hr.wikipedia.org/wiki/Halkogeni_elementi). Inače, sjećam se davno davno jedne trgovine ex. „Kemoboja“ (koja više ne postoji), a to je bila bivša poljoprivredna ljekarna, koja je imala prije čiste kemikalije za poljoprivredu i tu je prodavala sumpor u kockama, u trakama, tekući i praškasti.



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Santo na Svibanj 24, 2012, 02:23:09
Procitao sam da je netko najavio ovu temu ali vidim nista od toga za sada... Pa bi ja samo postavio nekoliko pitanja jer nemogu cekat, pokus mi stoji. Ovako ukratko, pripremio sam zlatotopku (70%_HNO3 + 32% HCL u omjeru 1:3 kako kaze vecina ) i otopio zlato u njoj, dobio sam tamno smedju (na prvi pogled crnu otopinu) s nesto jos ne otopljenog zlata u obliku sitnih mrvica ali to nije sad ni vazno jer taj ostatak ce ic u drugu zlatotopku. Nakon toga stavio Ureu (bijele granule) e sad vec tu nastaje problem,stavljanjem Uree bi trebalo doc do neutralizacije dusicne kiseline (barem tako mislim), reakcija burna sa jakim pijenjenjem zlatotopke ali toga kod mene nema, u cemu je problem i sad glavno pitanje dali taj korak smijem napravit sa Soda-bikarbonom posto ona isto neutralizira kiselinu umjesto Uree jel ona mi je nesto jako sumljiva pa bi zato probo ovu drugu soluciju... i nakon toga bi stavio Kalij-metabisulfit (vinobran) kako vec ide dalje po redu i filtriranje i taljenje zlatnoga praha na 1064°C...
Ako sam nesto krivo napiso ili je netocno slobodno me ispravite jer ovdje i jesam kao bi znao u cemu grijesim. Nemojte mi se samo smijat ako sam puko koju glupost jer moram priznat dosta sam slab u osnovama kemije ali mi je jako interesantna a nemam bas puno viska vremena da je ucim od pocetka pa do mojih mogucnosti u pravljenju pokusa...
Kako kazu "tko prizna pola mu se oprasta"  ;D pa eto ako moze itko pomoci bio bi mu jako zahvalan jer mi sve sad stoji i nemogu dalje ic s tim pokusom jer nebi htjeo nesto zabrljat a dosta sam stavio u redukciju zlata tocnije 150g pozlacenih iglica koje sam mukotrpno skupljao i odvajao za ovaj pokus pa se nadam necemu dobivenom a ne u suprotnome (disi bio, sta si radio...)  :sniff:
Pozz!


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Santo na Svibanj 27, 2012, 09:54:13
Ne kuzim jel to nema nikoga na ovom forumu a nemogu vjerovat da bas nitko ne zna kako rijesit problem ili dat nekakakv savjet, meni treba hitan odgovor jer mi sve stoji i nemogu dalje nastavit jel nezelim nesto uprskat, unaprijed hvala bilo kome tko se odazove...pozz!  :sad:  :puzzled:


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Tyler na Svibanj 27, 2012, 06:41:15
Treba urea, najbolje kupiš u nekom poljoprivrednom dućanu ili tak negdje (jeftino je i ima manjih pakovanja). Nešto očito ne valja s tvojom ureom ako nema reakcije.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Santo na Svibanj 28, 2012, 08:26:51
Skoro da i nema reakcije kad stavim Uree, danas sam probo ponovit postupak ali ono jedva da se malo zapjeni tek malo mjehurica oko granula Uree, uglavnom nije to ono sto se trazi. Ali probo sam sad bez Uree jednu malu kolicinu otopljenog zlata u zlatotopki cca 20ml samo sam je razrijedio sa 10ml destilirane vode i potom stavio Kalijev-metabisulfit kako i ide razrijedjen s vodom i zacudom ono se pokazao (nakon 2-3h stajanja) smedji talog sto se nadam da je zlato u prahu, vidit cu sutra kad odstoji 24h i profiltriram sta ce bit od toga kad zagrijem i istopim, jel zlato ili ne...!!  :smilegrin:
To sam pokuso tako bez Uree jer sam pogledo jedan video na YouTube-u kako radi neki tip bez nje, samo stavi malo leda da ohladi zlatotopku nako reakcije i naravno automatski se i razrijedi kad se led otopi i potom stavi KMB (vinobran) i to je to drugi dan pokupi talog nakon filtriranja i topi ga na 1100°C...
Nadam se da sam i saam malo pomogo nekomu oko ovog postupka.  ;D
Pozz ekipi !


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Santo na Lipanj 13, 2012, 02:42:58
Samo da javim da sam dobio cca 1g zlata od taloga koji se napravio topljenjem iglica u zlatotopki. Jos neznam tocno koja je cistoca ali i to cu provjerit s vremenom. Da moram rec da sam i saam napravio tester za zlato onaj koji se prodaje pod nazivom SnCl, vrlo ga je lako napravit doma i to u jednom koraku za manje od sat vremena... i sto je najbitnije jako dobro radi u sekundi pokazuje tamne tragove ako je u pitanju zlato,platina ili paladij na papiru ili gdje se vec testira... :-) !!
Pozz!


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Tyler na Lipanj 15, 2012, 11:42:54
Super, sad samo treba rastaliti zlato u jedan komad, lijepa nagrada za uložen trud. :eureka:


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: mr. pametni na Lipanj 15, 2012, 02:51:12
i je li ti se to financijski isplatilo?


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Santo na Lipanj 18, 2012, 06:09:47
Jesam vec sam otopio zlato u jedan komad, taj cca 1g je vec mala kuglica i mislim da vrijedi otprilike 250kn ako je te cistoce koje ja mislim da bi trebalo bit (22k)... :-)
Cuj sto se tice ekonomske isplativosti , jedino ti se isplati ako od ljudi dobijes besplatno elektronicke plocice jer ako ih ides okolo otkupljivat ili trazit po raznim mjestima gdje se naplacuju mislim da se bas i ne isplati, jer dok sve zbrojis od kemikalija,praskova,posuda te plina za plamenik i svakako ulozenog truda i vremena zbroj je jednak nuli ali kazem samo ako moras otkupit tu sirovinu-elektronicke plocice ali ako se snadjes za el. otpad onda se jos uvijek isplati stim zezat...!!
Pozz ekipi !!


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Santo na Lipanj 18, 2012, 06:18:01
Zaboravio sam rec da sam naso odg. na moj prvi post u ovoj temi, problem koji je bio kod mene zasto nije dolazilo do reakcije kad sam stavio Ureu u zlatotopku... zato jer definitivno nije valjala Urea, vjerojatno izlapila neka svojstva i znje same, stajanjem nekoliko godina u otvorenoj vreci... :-)) !
Kad se uredno prati i drzi postupka sve lijepo od prve profunkcionira i lijepi se rezultati dobiju drugi dan kad se pogleda u posudu... :spin:
Pozz!


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Ph.D.Of.Chemistry na Ožujak 20, 2013, 02:07:27
Zna li neko koliko je __mg metala potrebno  za "plating" __ mm2 elektrode? Ja sam prije našao u nekoj knjizi primjere koliko se koristi nekog metala,
ali sad ne mogu nikako naći. Sjećam se količine metala za velike elektrode su bile tek u miligramima.
Možete li vi pronaći u nekim knjigama ili "referencama"? Zašto? Zato što imam odlične ideje kako napraviti inertne anode iz "ničega". Mislim zar ne bi valjalo iz zemlje izvaditi Pt ili ako njega samog nije dovoljno onda izvaditi Pt/Ru/Ir/Ta/Pb i napraviti  MMO("mixed metal oxide") anode otporne na skoro sve elektrohemijske procese. Mislim, ako ovih metala nema dovoljno u zemlji za prodavanje, onda ima za elektrode (tako i za gorive ćelije i katalizatore, jer bitna je njihova površina koja dolazi u kontakt sa nečim, a ne masa, a mislim da male mase mogu dati velike površine).
Evo jedne logike koja će vas motivirati da vjerujete u ovo:
Ako ja vidim veliku površinu zlata (više nego dovoljnu za elektrode) u jednoj matičnoj ploči, onda jedno je istina. Ili zlata ima puno - ili malo. Na prvi pogled izgleda da se tu radi o dvije mogučnosti: pozitivnoj i negativnoj. Ali ako malo dublje razmislite o onome što sam rekao, vidjet ćete da se radi o dvije pozitivne mogučnosti. Kratko rečeno:
"Ako ga ima puno - SUPER, jer puno možemo zaraditi novca iz matičnih ploča. Ako ga ima malo - SUPER, jer trebamo malo zemlje za pravljenje elektroda. " :thumbup:
Naravno, elektrode prekrivene oxidima tih metala, ne čitave od njih (nismo ludi).



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Lavoslav Ruzicka na Srpanj 07, 2013, 03:53:32
Može li mi neko reći kako da dobijem ledenu octenu kiselinu??


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: NFPA 70 na Srpanj 22, 2013, 08:02:14
Objasnite mi ovo:

Ako na MnO2 dodamo zagrijanu koncentrovanu HCl dobijamo MnCl4 i 2H20
MnO2 + 4HCl = MnCl4 + 2H2O;

a zatim pise da MnCl4 prelazi u MnCl2: MnCl4- MnCl2 + 3Cl2

Na koji nacin se to desava?


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Omikron na Kolovoz 11, 2013, 09:28:05

Zna li neko koliko je __mg metala potrebno  za "plating" __ mm2 elektrode? Ja sam prije našao u nekoj knjizi primjere koliko se koristi nekog metala,
ali sad ne mogu nikako naći. Sjećam se količine metala za velike elektrode su bile tek u miligramima.
Možete li vi pronaći u nekim knjigama ili "referencama"? Zašto?

...


Da, točno je da je potrebna relativno mala količina da se neka površina prekrije tankim slojem neke tvari. To možeš i sam jednostavno izračunati tako da uzmeš površinu elektrode koju želiš prekriti, te pomnožiš sa visinom, tj. debljinom sloja kojeg želiš nanijeti. Nakon toga jednostavno uvrstiš taj volumen, i gustoću metala kojim prekrivaš elektrodu, u jednadžbu za gustoću (gustoća = masa / volumen) i izračunaš masu metala koja ti je potrebna.

Može li mi neko reći kako da dobijem ledenu octenu kiselinu??

Imamo ovdje (http://www.amasci.net/syntheses/acetic-acid-synthesis.php?lang=hrv) opisanu metodu. Ako koristiš suvišak koncentrirane sumporne kiseline i bezvodni natrijev acetat, može se dobiti ledena octena kiselina.

Objasnite mi ovo:

Ako na MnO2 dodamo zagrijanu koncentrovanu HCl dobijamo MnCl4 i 2H20
MnO2 + 4HCl = MnCl4 + 2H2O;

a zatim pise da MnCl4 prelazi u MnCl2: MnCl4- MnCl2 + 3Cl2

Na koji nacin se to desava?

Nešto mi ovdje ne valja, gdje si našao to? Možda se radi o nekakvoj međureakciji, ali koliko ja znam, reakcija MnO2 i HCl bi trebala teći otprilike ovako:

MnO2 + 4HCl -> MnCl2 + 2H2O + Cl2



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: NFPA 70 na Kolovoz 26, 2013, 10:21:53

http://www.webqc.org/balance.php?reaction=MnO2%2BHCl%3DMnCl4%2BH2O

http://www.86wiki.com/view/558609.htm

Citat:
'Laboratory preparation of chlorine is used Concentrated hydrochloric acid And Manganese dioxide Heat: MnO2+4HCl== Δ ==MnCl2+2H2O+Cl2 ↑; its reaction principle is: MnO2+4HCl → MnCl4+2H2O, because the tetravalent manganese chloride is very unstable, Normal atmospheric temperature Rapid decomposition: MnCl4 → MnCl2+Cl2 ↑



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Omikron na Kolovoz 27, 2013, 05:34:53

Da, MnCl4 je očito nestabilan međuprodukt, koji se ubrzo raspada na MnCl2. Oksidacijsko stanje +2 nastaje kad mangan izgubi oba 4s elektrona, pri čemu u svakoj 3d orbitali ostaje po jedan elektron. Takav raspored elektrona je stabilniji, nego onaj koji je prisutan kod +4 oksidacijskog stanja.



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: NFPA 70 na Kolovoz 28, 2013, 03:47:02
Od KMnO4 sam dobio i karbonat,hlorid i sulfat.

Prvo sam u bocu stavio vinobran i HCl,zatim generator sproveo u destilovanu vodu.Tako sam dobio H2SO3.

Zatim sam rastvorio permanganat u vodu i to lagano dodavao u H2SO3 sve dok permanganat 'nestaje'.

Dobio sam K2SO4,H2SO4 i MnSO4.

Zatim sam dodao NaHCO3 da se oslobodim sumporne kisjeline.Tako sam dobio i MnCO3.

MnCO3 na vazduhu mijenja boju u braon,zato je najbolje prethodnu reakciju ne dirati pa po potrebi izdvajati i dobijati 'svjez' MnCO3

Zatim se MnCO3 istalozi i izdvoji odstranjivanjem viska tecnosti i kasnije po potrebi mijesa sa HCl za MnCl2 ili sa H2SO4 za MnSO4    :bigsmile:


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Omikron na Kolovoz 29, 2013, 12:32:06

Zanimljivi rezultati. ;D :thumbup:



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: NFPA 70 na Kolovoz 29, 2013, 04:24:16
Najlaksi nacin dobijanja ortosilikatne kisjeline (H4SiO4):

(NaHSO4(+H2O)) + (Na2SiO3(+H2O)) => H4SiO4 + Na2SO4, u odnosu 2:1.

U casi ce se taloziti zelatinska masa (H4SiO4).


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: NFPA 70 na Listopad 03, 2013, 01:50:29
Imam smjesu Cao + MgO.
Na koje nacine mogu odvjiti kalcijum od magnezijuma?


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Omikron na Listopad 04, 2013, 08:01:43

Zbog sličnih svojstava, teško da ih možeš direktno odvojiti kao CaO i MgO, ali ako dodaš odgovarajuću kiselinu, možeš dobiti soli koje imaju različita svojstva, pa onda dobivene tvari možeš odvojiti zahvaljujući tome. Npr. ako smjesi dodaš sumpornu kiselinu, dobit ćeš CaSO4 i MgSO4. S obzirom na puno veću topljivost MgSO4 u odnosu na CaSO4, MgSO4 će biti u otopini, dok će se većina CaSO4 zaostati kao talog.



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Ph.D.Of.Chemistry na Listopad 27, 2013, 07:28:52
ne! Može se na još bolji način odvojiti. Ovo važi i za sve ostale elemente i za rastopljene i za redox. Samo dodaš kiseline koliko ti je potrebno da otopiš jedan metal! Drugi se neće početi pretvarati u npr. hlorid dok se skrozi jedan ne otopi. Zašto? Zbog reverzibilnih reakcija!


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: bibana na Listopad 27, 2013, 09:12:41

Da li zagrijavanjem dušične kiselina na otprilike 70-80 stepeni izlazi samo NO2 ili NO2 zajedno sa NO?

Postaje li se na ovaj nacin kiselina manje koncentrovana?



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Omikron na Listopad 28, 2013, 06:24:25

Zagrijavanjem dušične kiseline oslobađa se prvenstveno NO2 (koncentracija dakle pada), ali i bilo koja količina NO koja eventualno nastaje, relativno brzo se u zraku oksidira do NO2.



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Omikron na Listopad 28, 2013, 07:12:06

Bez obzira koliko kiseline dodaš, reagirati će i jedan i drugi oksid:

CaO + 2HCl -> CaCl2 + H2O

MgO + 2HCl -> MgCl2 + H2O

Entropijski gledano, nije vjerojatno da će reagirati samo jedan oksid sa kiselinom, dok drugi uopće neće.

Rezultat će biti otopina koja će u značajnijoj količini sadržavati ione Mg2+, Ca2+ i Cl-. Ono što možeš napraviti, jest na temelju različite topljivosti kalcijevog i magnezijevog klorida pokušati, manje ili više uspješno, odvojiti jednu tvar od druge.

Ako umjesto klorovodične kiseline dodaš sumpornu, manje je posla jer jedna od dobivenih soli gotovo uopće nije topljiva (CaSO4), tako da je proces odvajanja tvari daleko jednostavniji.



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: bibana na Listopad 28, 2013, 08:05:58
Na koji nacin se koncentruje ova kiselina?


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Omikron na Listopad 29, 2013, 08:22:18

Može se koncentrirati dodatkom koncentrirane sumporne kiseline i destilacijom nakon toga. Pogledati ovdje (http://www.youtube.com/watch?v=S6GpMQ98u8I).



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Ph.D.Of.Chemistry na Listopad 29, 2013, 07:28:42
Ne! Hoče na početku, ali neće tako ostati. Ovo važi samo ako je ostao višak oksida (hidroksida). Zašto?
Jer će se sigurno desiti jedna od ove dvije reakcije:
Ca(OH)2 + MgCl2 -> Mg(OH)2 + CaCl2, ili
Mg(OH)2 + CaCl2 -> Ca(OH)2 + MgCl2.
Kratko rečeno: Neće se početi rastvarati Ca (ili Mg) dok se sav Mg (ili Ca) ne rastvori u npr. HCl. To je trik! :wink1:

Zamalo zaboravih: 'Netačan je sat na ovom forumu za +/- 1'.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Omikron na Listopad 29, 2013, 10:42:08

Meni to svejedno nema smisla. Recimo da je HCl mjerodavni reaktant i na kraju ti ostane još malo oksida, tj. hidroksida. Ove dvije reakcije koje si napisao, događat će se istovremeno. Kalcijev hidroksid će u jednom momentu reagirati sa magnezijevim kloridom i nastat će magnezijev hidroksid, koji će u drugom momentu reagirati opet s kalcijevim kloridom i nastat će ponovno kalcijev hidroksid. Od svih mogućih scenarija, sustav teži onom koji je najviše kaotičan, jer je tada entropija najveća.

I hvala na napomeni, sat je sad namješten kako treba. :thumbup:



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Ph.D.Of.Chemistry na Listopad 29, 2013, 11:12:34
Obje? Ne bih rekao. Rekao sam 'ILI'. Ne???


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: NFPA 70 na Listopad 30, 2013, 06:53:13
Nesto mi nema logike da reaguje prvo jedan pa drugi,ali svakako dobro je odvojiti Mg sa kojim dobijam razne spojeve.

Izdvojih nesto nikla iz baterije Ni-MH tacnije mjesavinu NiO(OH) i Ni2O3.
Ni2O3 ne reaguje ni sa kisjelinama ni sa bazama,sem sa CO dajuci elementarni nikl?
Kao i zagrijavanje na 600c daje zeleni NiO.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Ph.D.Of.Chemistry na Listopad 30, 2013, 07:31:58
Pa da, reaguju. I to je najbolja i najjeftinija metoda za razdvajanje elemenata!
Ovo je ispravno:
MgCl2(aq) + Ca(OH)2(aq) → Mg(OH)2(s) +
CaCl2(aq)

Isto kao kad bi dodao HCl na smjesu Al hidroksida i Na hidroksida. Aluminij se neće početi pretvarati u hlorid, dok se Natrij ne pretvori.

Ili za redox:
Neće se stvarati željezni karbid dok se prvo svo željezo ne redukuje.

U tvom slučaju, neće se početi rastvarati Mg u kiselini dok se sav Ca ne rastvori.

I najbolji izvor Magnezija je zemlja.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: NFPA 70 na Listopad 30, 2013, 08:58:02
Dobro objasnjeno ali tu treba biti brz ili ne znam kako to izdvojiti.

A kako dobiti nikl 2+ od Ni2O3?


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Ph.D.Of.Chemistry na Listopad 30, 2013, 09:18:53
Ne moraš biti brz. Nema to nikakve veze...

A za to drugo pitanje, trebalo bi redukovati Ni(3+). To možeš vinobranom. Dobio bi Nikl Sulfat (zelene boje). Ali ovako:
Prvo staviš taj spoj u sumpornu kiselinu, onda dodaješ kap po kap rastvorenog vinobrana u to i miješaš. Sve ovo napolju, jer pušta sumpor dioksid. Otprilike kao što NurdRage rastvara Platinu u smjesi HCl i HNO3. Ili možeš sve odjednom. Onda bi mogao odatle odvojiti Ni karbonat dodavanjem sode bikarbone dok se Nikl karbonat ne istaloži. Pa kasnije čak i taj karbonat rastvoriti u kiselini i elektrolizu izvršiti da dobiješ Nikl na katodi.

I shvatio sam da je hlorovodična kiselina bolja od sumporne (za kasnije rastvaranje nikl karbonata) za tu svrhu.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Ph.D.Of.Chemistry na Studeni 10, 2013, 10:52:30
Zaboravih reći...
Razlog zašto ne možeš koristiti samo vinobran (bez kiseline) je upravo to što će se prvo formirati Kalij (ili Natrij) Sulfat prije Sulfatne kiseline, i daljnja redukcija Ni[3+] biti obustavljena.
Dakle, ono što sam prije govorio.

2 Ni[3+] + SO3[2-] > 2 Ni[2+] + SO4[2-]

tj. 2 Ni[3+] + S[4+] > 2 Ni[2+] + S [6+]

tj. 2 Ni2O3 + SO2 + H2O > 2 NiO + H2SO4 (kada ne bi bilo K ili Na)

H2SO4 + K2SO3 > K2SO4 + H2SO3

H2SO3 <> H2O + SO2


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: NFPA 70 na Prosinac 24, 2013, 11:09:57
Izvadio sam pozitivnu elektrodu iz Ni-MH baterije.To bi trebalo da bude NiO(OH),crne je boje i oksidacionog broja +3(?).
U jedan ogled sam dodao H2SO4 zatim dodavao vinobran a u drugi samo HCl.

Nakon pola sata obije smjese su poprimile zelenu boju.

Da li sam dobio nikl(2+),u drugoj nikl hlorid? Ako jesam kako mogu da dokazem nikl hlorid?

Ja sam pokusao da u soluciju nikl hlorida dodam natrijum hipohlorit(NaClO) da dobijem NiOOH i rastvor je promijenio boju u crnu?
Postoji li jos koji nacin?


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Doc na Prosinac 25, 2013, 11:52:24
Pa s obzirom na zelenu boju obje otopine,dokaz je da si dobio hidratizirani Ni2+.

Hlorid si dobio, a kao dokaz bi trebao primijetiti izdvajanje hlora jer u reakciji se oksidira iz hipohlorita iz oks. stanja -1.
Međutim ako zelis bas da ispitas rastvor na hloride uradi neku od reakcija analitičkih postupaka kvalitativne analize.
Ako imas srebro nitrat, srebro sa hloridom daje bijeli talog srebro hlorida.. :)


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Malac Brcko na Siječanj 20, 2014, 11:34:29
Pozdrav !

Nadam se da ce se neko od Vas ukljuciti i dati mi neki odgovor jer ja sam vise  sludjen citanjem po netu i guglanjem.  Evo o cemu se radi:

- Nastojim da radim neke reciklaze, odnosno da hemijskim putem odvajam neke metale . Da bih krenuo u postuka potrebno je da napravim (ne moze da se kupi ) azotnu/dušičnu kiselinu. Procitao sam takodje da se azotna kiselina dobija iz Sumporne kiseline i natrijum hidroksida medjutim tu dolazi do problema, odnosno : Koliki sastav da stavim natrijum hidroksida koliko sumoporne kiseline da bi dobio dusicnu kiselinu od  67%, jeli treba da  se zagrijava  ...... ?

Iskreno nista ne znam vise... Molim Vas za pomoc puno bi Vam bio zahvalan.

Elvir


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Omikron na Siječanj 21, 2014, 03:12:04

Ako nisi vidio, pogledaj ovu (http://www.amasci.net/index.php?topic=118.0) temu. Ima dosta podataka oko dobivanja, a pojedini članovi su se izjasnili da znaju gdje i kako je nabaviti, pa možeš probati njih kontaktirati.

Inače, dušična kiselina se ne dobiva iz natrijevog hidroksida, nego iz natrijevog nitrata (uz sumpornu kiselinu). Osim natrijevog, mogu poslužiti i kalijev nitrat ili amonijev nitrat. Smjesu je potrebno destilirati, pa samim time i zagrijavati.



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: NFPA 70 na Ožujak 16, 2014, 02:56:57
Imao sam priliku biti sa jednim profesorom hemije u skolskoj labaratoriji i pitao ga zasto nemate spojeve vanadijuma i molibdena.On mi je odgovorio da ne zna cemu mogu da sluze i da je to tesko naci??
Mene zanima da je li neko od vas imao dodira sa takvim hemikalijama?


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Lavoslav Ruzicka na Ožujak 16, 2014, 03:23:03
Radio sam samo s amonijevim heptamolibdatom (NH4)6Mo7O24 x 4H2O koji mi je služio kao jedan od sastojaka za reagens za dokazivanje fosfata.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Tangent na Ožujak 18, 2014, 11:08:31
Istina, u školama je teži naći takve kemikalije, s obzirom da ne postoji baš neka primjena u tom kontekstu. Eventualno u analitičkim laboratorijima, kao što je Lavoslav rekao.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: NFPA 70 na Travanj 28, 2014, 09:20:35
Kako(kojom reakcijom) razlikovati amonijum molibdat od amonijevog tungstata?


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: NFPA 70 na Svibanj 01, 2014, 08:38:47
Kako(kojom reakcijom) razlikovati amonijum molibdat od amonijevog tungstata?
Pronasao sam dokazivanje.

U rastvor amonijum molibdata doda se malo tecnog natrijum silikata.Zatim se doda mrvicu HCl a onda se redukuje vitaminom C i nastaje plava boja 'molibdensko plavo'

Iti postupak dokazivanja fosfata daje molibdensko plavo,sto sa amonijum volframatom nije slucaj.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Tyler na Prosinac 24, 2014, 04:32:03
Zna netko kako koncentrirati mravlju kiselinu koja je upila nešto vlage iz zraka?


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Omikron na Siječanj 04, 2015, 08:07:18

Zna netko kako koncentrirati mravlju kiselinu koja je upila nešto vlage iz zraka?

Možeš u mravlju kiselinu dodati bezvodni borov(III) oksid, koji bi trebao upiti vodu. Nakon toga, destilacijom možeš dobiti koncentriranu kiselinu, koju inače nije baš preporučljivo skladištiti pretjerano dugo, s obzirom da je u tim koncentracijama relativno nestabilna.

Drugi način na koji možeš koncentrirati kiselinu, temelji se na tome da se ona prvo neutralizira natrijevim karbonatom. Dobiveni natrijev formijat se potom osuši, te se zagrijava sa ekvivalentnom količinom bezvodne oksalne kiseline. Kondenzacijom nastalih para, dobiva se koncentrirana otopina mravlje kiseline.



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Scientist na Prosinac 24, 2015, 06:18:18
Da li netko zna može li se aluminijev hidroksid dobit reakcijom između AlCl3 i NaOH.
Unaprijed Hvala. ;D :wink1:


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Chemist na Prosinac 25, 2015, 12:18:56
Citat:
Da li netko zna može li se aluminijev hidroksid dobit reakcijom između AlCl3 i NaOH.

Može

Aluminijev hidroksid se samo istaloži jel je netopljiv u vodi.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: NFPA 70 na Studeni 25, 2016, 09:51:32
Na koje nacine je moguce dobiti hidrogen sulfid(H2S)?


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Chemist na Siječanj 09, 2017, 03:36:58
Citat:
Na koje nacine je moguce dobiti hidrogen sulfid(H2S)?

Najlakše se može dobiti reakcijom željezo(II)sulfida i klorovodične kiseline

FeS + 2HCl ---> FeCl2 + H2S


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: NFPA 70 na Siječanj 22, 2017, 01:04:48
Hvala.

Radio sam sa manganovim karbonatom(MnCO3).
Zagrijavanjem se trebao dobiti zeleni manganov oksid(MnO),međutim ja sam dobio crni prah.
Da li je moguće da je reakcija bila MnCO3 + 02 = MnO2 + CO2?
To nigdje na net-u i u knjigama nisam mogao da pronađem?



Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: Scientist na Siječanj 22, 2017, 08:13:17
Također MnO možeš dobiti i zagrijavanjem manganovog oksalata ili redukcijom viših oksida vodikom.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: NFPA 70 na Veljača 07, 2017, 10:49:05
U rastvor bakarnog hlorida(CuCl2) dodao sam NaClO(za izbjeljivanje) i dobio sam braon talog? Što to može biti?


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: NFPA 70 na Veljača 08, 2017, 11:41:16
Najlakši način da razlikujete cink od aluminijum jona je,ako nemate tečni amonijak dobijanje karbonata.

Cink karbonat se taloži pri dnu a kasnije zagrijavanjem mijenja boju u žutu,dok aluminijum karbonat ne postoji već dodatkom karbonata u aluminijum trihlorid dobija se želatinozni aluminijum hidroksid Al(OH)3.


Najbolji načini za dokazivanje mangan II jona.

Mangan sulfat ili hlorid alkalizovati sa natrijum hidroksidom.Dobićete bijeli ili žućkasti talog koji vremenom postaje braon a dodatkom hidrogen peroksida ili varakine(NaClO) dobija se tamno braon MnO2.

Takođe u MnSO4/MnCl2 dodati NaClO dobija se tamno braon MnO2.

Dodavanjem MnSO4/MnCl2 rastvora u rastvor KMnO4 dobićete tamno braon talog MnO2.

I još jedan validan test je zagrijavanjem bijelog do roskastog mangan karbonata dobićete crni MnO2.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: NFPA 70 na Veljača 23, 2017, 09:02:12
Cink peroksid(svijelo žuta do bež boja) može se dobiti dodavanjem hidrogen peroksida na cinkov oksid,dok aluminijum oksid(hidroksid) ne reaguje sa peroksidom tj. ostaje bijele boje.


Naslov: Odg: Pitanja i odgovori (eksperimenti)
Autor: NFPA 70 na Veljača 23, 2017, 09:05:57
Zanimljivo je dokazivanje molibdata pomoću natrijum silikata,HCl i askrobinske kisjeline gdje se dobija molibdensko plavo.
Amonijum molibdat sa natrijum tiosulfatom daje blavu soluciju ili talog,takođe sa SO2 daje blavo-zelenu soluciju.

Molibden trioksid sa hidrogenom daje plavi molibden petoksid.

Zagrijavanjem amonijum molibdata dobija se zelenkasti trioksid ,zatim se doda aluminijum i hlorovodična kijselina,a može i cink umjesto aluminijuma za generisanje hidrogena.

Takođe molibdati sa sumpornom kisjelinom služe kao reagens za dokazivanje alkaloida.Paracetamol plava solucija,aspirin ljubičasta.
https://en.wikipedia.org/wiki/Froehde_reagent