Amasci.net

Danas sam probao skinut zlato s dijelova iz starih mobitela i računala. Koristio sam Omikronovu metodu. Dijelove sam ubacio u smjesu od 13 ml 65% HNO3 i 65 ml 19% HCl. S vremenom se reakcija ubrzavala i nakon 15-20 min otopina je bila mutno-tamnozelena i dosta topla na dodir te se u čaši skupilo nešto NO2 (ne previše ali ljepo vidljivo).

Potom sam otopinu filtrirao kroz maramicu (samo vrlo mala količina pretpostavljam plastike je prošla kroz) te dodao uree dok se nije prestalo pijeniti (tad sam dodao još cca. 15-20 "kuglica" uree da budem siguran da je potrošena zaostala HNO3). Nakon toga dodao sam u otopinu 10 g K2S2O5 u 4 ture, jedna za drugom (to je sigurno velik višak kalij metabisulfita), pri čemu je otopina poprimila tamnosmeđu neprozirnu boju.

Nakon dodavanja bisulfita otopinu sam razrjedio sa 250-300 ml vode iz špine pri čemu je otopina opet pozelenila i tokom 15 min istaložila se određena količina sivog praha. Otopinu sam potom dekantirao i dodao 400 ml vode da operem prah. Prah ču filtrirati i probat nekako utvrditi barem približno što je to.

Zlato u prahu bi trebalo biti smeđe, ne sivo. Ima li tko kakve ideje što sam pogriješio?

Možda si predugo ostavio dijelove u kiselini. Neznam kolko je debeli taj sloj zlata, ali ako duže ostaviš, vjerojatno u otopini završe i razni drugi metali, pa je zbog toga možda nakon redukcije prevladala boja tih drugih metala, nad bojom zlata.

Nakon što je prah filtriran stajao je na papiru nekoliko dana te je pozelenio. Stavljen u plinski plamen daje jaku svjetlozelenu boju s tragovima svijetloplave. Vrlo ljepo izgleda :bigsmile:
U 19% HCl se otapa polagano bez vidljivog razvijanja plina, grijanjem se otapanje jako ubrzava i razrijeđena otopina je prozirna maslinasto zelena.

Što je intersantno je da se je iz vode kojom je prah opran naknadno istaložila mala količina vrlo sitnog smeđeg praha. To sam zamijetio tek sljedeči dan nakon što je voda ostala stajati preko noči u otvorenoj tikvici. Neznam kako bi se to moglo desiti jer je voda bila bezbojna nakon filtracije, a da je neka zlatna sol bila otopljena u njoj neznam zašto bi se s vremenom zlato samo istaložilo.

Očito je bilo prisutno dosta bakra. Zanimljivo na koje se sve načine mogu dokazati pojedini elementi. Što se tiče taloga drugog dana, možda se zapravo radilo o vrlo sitnim i fino raspršenim česticama koje se nisu mogle vidjeti kad su bile svuda po otopini, ali im se kasnije zbog taloženja koncentracija povećala na užem području pa su postale vidljive.

Poslusaj moj savjet, kad budes sljedeci put radio svakako prvo istopi elektroniku  u samoj dusicnoj kiselini HNO3, pa kad se sav bazni metal otopi osim zlata koje ce ti ostat, onda to zlato stavi u Aqua regia i tako ces izbjec tu zelenu otopinu i oksidaciju u talogu nakon filtriranja i stim postupkom ces dobit pravo zutu otopinu kakva bi trebala bit i onda tek stavi kalij-metabisulft (vinobran) razrijedjen sa malo vode i u trenu ces vidit reakciju. Prvo ce se pokazat crni tragovi pa potom onda zamutit u smedju boju koje je naravno zlato u prahu i koje ce se nakon najmanje 12h stalozit na dno posude, zatim filtriraj i otopi... :-)
Uzivaj i pozz!

pozdrav! zanima me koliko bih od prilike mogao dobiti zlatne prašine od 3 kg zlatnih pinova vađenih iz nekorištenih paralelnih portova...
uglavnom prijatelj mi je poklonio kutiju zapakiranih paralelnih portova koje sam ja nakon toga rastavio i izvadio sam pinove iz njih... na njima nema tragovaa lema, te kada ih zagrebem sa skalpelom (od prilike 0.5mm debljine iznutra su isto zlatni , a inaće kada sam vadio druge pinove iz drugih komponenata kada ih se zagrebe iznutra su srebrne boje) uglavnom dali je moguće da su izrađeni u potpunosti od zlata ili su napravljeni od nekakve mješavine zlata i drugog metala...? :puzzled:

Ček, znači dal su ti pinovi zlatni na površini ili je unutarnji dio "zlatni"? Pod navodnicima sam stavio zlatni, jer ne znam baš koji bi bio smisao da su u unutrašnjosti zlatni, jer je obično stvar u tome da se zlato nalazi na samoj površini tih pinova zbog svoje dobre vodljivosti i kemijske otpornosti, tako da moguće da to zapravo nije zlato.

zlatni su i izvana i iznutra... zna i meni je cudno... mislim stari su petnaestak godina,, a u nekim tekstovima pise da su prije piovi u nekim komponentama bili cijeli zlatni aiko je to i tada bila rijetost

Ako i jesu cijeli "zlatni", gotovo sigurno je legura, zlato je samo po sebi jako mekano i nebi ti portovi dugo trajali. Trebalo bi probat otopit (ne sve 3kg), reciklirat zlato pa vidit koliko grama pinova sadrži koliki postotak zlata.

kada koristim zlatotopku dali mi onda  nakon procesa ostane samo cista zlatna prasina ili ce mi se i ostali metali pretvoriti u prsh?

Cilj je reducirati samo klorauratnu kiselinu a ne ostale metale tako da dobiješ čisto zlato! Najjednostavnije je s vinobranom (kalijev metabisulfit). Javi kako ide!

u ponedjeljak zapocinjem proces ,,, nakon sto rastalim prasinu i izlijem je u kalup dobit cete neku lijepu sliku

Slikaj i postupak! Taloženje zlata bude zanimljivo... sretno s tim!

zanima me samo jos koje gorivo sredstvo da koristim za taljenje.... i dali je dobra glina kao posuda za zlato

Obično se koristi onaj ručni plamenik na butan, a za glinu neznam. Možeš koristit kvarcni laboratorijski lončić za žarenje, pogledaj malo na internetu..

moram vas obavijestiti a jos uvijek nisam zapoceo proces otapanja ... jer sam primjetio da na nekim straniacma pise da je omjer kiselina u zlatotopci 1:4 (hno3-hcl), a u nekima je 1:3 pa me sad zanima dali ako slucajno promasim taj omjer hoce li ta smijesa i dalje biti zlatotopka ili nece funkcionirati kao spomenuta... i dali su ove kiseline dobre hno3 65%, hcl 10% ilinisu...

Pravi omjer je 1:3 (HNO3:HCl), HNO3 65% je dobra koncentracija kiseline ali HCL 10% to nije dobro zato što treba biti koncentrirana oko 36%

Ne znam da li si na kraju izvršio eksperiment ili ne, ali možeš koristiti i 20% HCl. Ja sam koristio 60 mL 20% HCl, sa 10 mL 70% HNO₃ i sve je funkcioniralo kako treba. Najbitnije je da ti je molaran omjer dušične kiseline prema klorovodičnoj 1:3.

Usput, spojio sam temu od Black_orange sa temom od Bakra, s obzirom da se radi zapravo o istom postupku.

Uff.. dugo nisam bio na forumu..nemam bas vremena.  Uglavnom, ja sam uspjesno proveo cijeli postupak, s krajnjim produktom kuglice 99.999% cistog zlata, promjera 2mm cca.  Uglavnom je problem sto ako idete raditi samo iz fore, da vidite kako izgleda to sve skupa, onda obicno koristite malo materijala i zlato koje se izluci ne mozete niti primijetiti..  Mora se koristiti veca kolicina jer su te zlatne prevlake stvarno nevjerojatno tanke i zlata u biti ima uvijek puno manje nego sto vi ocekujete..  Takodjer, iz iskustva, bolje je koristiti zeljezov sulfat kao tvar za izlucivanje, jer njemu ne smeta ostatak nitratne, dok SMB-u i KMB-u on jako smeta.  Ove 3 kg pinova...to je najvjerojanije mjed, bez ista zlata.  samo izgleda zlatno.   Uzmi komad necega sto znas da je mjed, pa usporedi s pinovima na procesoru recimo, vidit ces da postoji mala razlika u boji. Kada vidis zlato, jednostavno znas da je to zlato, ne samo da izgleda zlatno. Bas je "jako" zlatno.   Uglavnom, ja sam koristio recimo 40-ak, 50 ram plocica+ 15 procesora (dosta novih nazalost)+3 mobitela i tako, skupilo se nesto..  To sam sve otopio u nitratnoj (greska, jer sam je potrosio hrpu) i ostale su mi folijice sa hrpom nekog sivog praha. Sve skupa je izgledalo kao da ce biti hrpa zlata ali to je zato jer su folije brutalno tanke. To sam onda rafinirao sa aqua regiom i prah rastopio..

Zanimljivo, ako još uvijek imaš kuglicu, koja fotka bi dobro došla. ;D Ja za sad još nisam uspio skupiti dovoljnu količinu praha, tako da nisam ni probao taliti ono malo što imam. Definitivno treba prilično velika količina pinova za dobiti neku značajniju količinu zlata, a u novije vrijeme, naći veću količinu elektroničkog otpada je sve teže. Postoji niz tvrtki specijaliziranih za sakupljanje takvog otpada, čak i na njihov trošak, tako da su očito dobro informirani o sastavu te vrste otpada.

Ovde jedino mogu da nadjem 53% HNO3 i 10% i 30% HCl. Kako da od ovoga napravim Aqua regia?
Imam 1/2 kg "srebrno/zlatnih" pinova, ne znam da li je bolje li da ih prvo tretiram azotnom kiselinom ili da ih direktno otapam u Aqua regia? Koliko mi miliitara Aqua regia treba za ovih 1/2 kg, usput receno izleda mi da u njima nema bas puno zlata?

(http://sphotos-e.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/560835_10200123108701381_1836736504_n.jpg) (http://sphotos-e.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/560835_10200123108701381_1836736504_n.jpg)
_{(Klik za veću sliku)}

Ne znam oce funkcionirati ovaj link..  Uglavnom,  uvijek je bolje raditi sa sto koncentriranijom otopinom zlata, jer ako na kraju imate 3 litre tekucine a gram zlata, slabo ce te to uspjeti sakupiti..  Ako imaš jeftinu nitratnu, najbolje prvo sa tim (ili mješavina HCl i H2O2) tretirati samo da se odvoje folije od pinova, ne moraš sve otapati, i onda kada ih odvojiš (jednostavno izliješ, ispereš još koji put i cekas da se to dekantirano istalozi) to otopis u AR.  Nisu vazne koncentracije ni hno3 ni hcl, glavno je da stavis HCl i dodajes nitratnu KAP PO KAP i svaki put cekas da izreagira do kraja (grijes lagano) jer ostatak nitratne lose utjece na izlucivanje zlata.  I treba skupljati sto dulje sto vecu kolicinu jer ces tako imati manje gubitaka (u%).  

Super izgleda zlato. :shocked2:


AR možeš generirati in situ, kao što ti je ApneaChemist predložio, a ako želiš napraviti unaprijed, onda na 100 g 53% HNO3, dodaš 307 grama 30% HCl ili trostruko više 10%.

Kako se stitite od otrovnih gasova koji se oslobadjaju pri ovim reakcijama? Znam je za to najbolji digestor ali je skup. Sta je alternativa?

Digestor bi bio najbolje rješenje, ako se radi o većim količinama i čestim vršenjem ovakvih postupaka. Ako se radi s manjim količinama, dovoljnu sigurnost pruža rad na otvorenom. Ako možete raditi jedino u zatvorenom, onda svakako prostor mora biti vrlo dobro ventiliran, a količine korištenih kemikalija male. U takvim slučajevima bolje raditi više puta sa manjim količinama, nego odjednom sa velikom količinom.

Kad se ove folije odvoje od pinova ostaju li na dnu sa ostalim talogom ili isplivaju na povrsinu? Ako ostaju na dnu kako da ih odvojim od ostatka?

Pretpostavljam da folije isplivaju na površinu, tako da ne bi trebao biti problem odvojiti. Čak i da imaš sve pomiješano, bitno da si se riješio većeg dijela nečistoća, tako da možeš sve zajedno dalje kemijski tretirati.

To je na zalost mali problem, jer ne isplivaju. Jako su lagane i plivaju svudi okolo a nakon nekog vremena se istaloze skupa sa svim ostalim talogom.  Ja sam to prvo kuhao u hcl, pa oprao, pa malo u hno3 pa oprao pa u h2so4 pa oprao. Najvise je toga otislo s hcl ali ispostavilo se da na kraju unutra opet ima hrpetina plastike tako da sam ja to fino rafinirao sa AR  i dobio prah.  Izaslo je od valjda gram ipo folija+plastike (cinilo se kao samo plastika) oko pola grama zlata..cca.

Kod mene su samo pinovi, zato cu ih odmah tretirati sa AR. Hoce li se onda samo zlato rastvoriti a ostali metali ostati kao talog?

AR će ti otopiti i zlato i ostale metale ako prvo ne tretiraš sa HCl, pa onda sa HNO3. S obzirom da ti imaš samo metalne dijelove, bez hrpe plastike, kod tebe bi svakako bolje bilo prvo pročistiti pinove na taj način. Ono što nakon toga preostane, trebali bi prvenstveno biti plemeniti metali, što se sa AR još daljnje može pročistiti. Dalje ti je sve isto kao i što je ApneaChemist radio, dobiš prah, tališ i to je to.

Eto da vam javim da sam obavio postupak... ali sam imao jako cudan rezultat...
zlato jesam dobio. prije nego sto sam isao dodavati ureu a kkamoli vinobran kako sam prebacivao kroz filter papir iz jedne posude u drugu na filter papiru je ostalo malo smedje prasine ... i sada mi nije jasno kako mi je postupak uspio ako nisam obavio sve korake... (to je bio prvi put u kojem sam koristio 100g pinova u 50ml 67% hn03 sa 200ml 19% hcl....
sada sam stavio  drugu turu u kojoj sam sve ostalo pobacao unutra i ostavit cu to da do jutra stoji pa cu onda vidjeti dali cu opet imati isti rezultat...... postupak nisam fotkao ali mogu poslati nege fotke gotovih proizvoda i staklenka u kojima se talozi prasina

mali dodatak.. sve se je jako agresivno pijenilo nekih 10 minuta i bilo je uzasno puno zuto smedjeg dima... nakon sto se reakcija smirila otopina je pocrnila ... onak full tamno zelena

S obzirom da u tvojem slučaju zlato nije bilo na površini nego unutra (uopće upitno da li je to bilo zlato), bilo bi bolje da si prvo sve tretirao s kiselinama pojedinačnim, pa tek onda s AR na kraju, da otopiš samo zlato. Ovako ti je produkt vjerojatno smjesa raznih metala koji su se otopili i onda reducirali.

Ali ako to i je istina u sto ne sumnjam onda bih mogao reducirati ostale metale tako da svu prasinu koju sam dobio stavim u dušičnu kiselinu ili sa elektrolizom.

Misliš, oksidirati? Da, možeš onda na taj način maknuti ostale metale iz praha kojeg si dobio redukcijom, ali imaj na umu da ti veći broj postupaka znači i veći gubitak zlata.

A dali je moguce da je u kiselinama ostalo jos zlata... ja ih nisam bacao, a u teglici u kojoj sam ostavio malo kiseline da vidim kaj ce se dogadjat.. se nakuplja nekakva korica koja potone na dno isto tako smedje boje.

Uglavnom zvao sam rafineriju zlata i rekli su da bi trebalo sve biti u redu, ali da ako hocu testirati dali ima jos zlata u kiselinama da si nabavim kositar klorid pa da to testiram... e sad je pitanje dali ima gdje u zg kupit kositar klorida.

---

Edit (Omikron): Spojena dva posta u jedan.

Možeš ga dobiti reakcijom kositra i HCl-a. HCl nije problem nabaviti, a i kositar možeš lako naći, za lemit se koristi.

Koliko je teška kuglica?

Pozdrav!

Dakle, uspio sam dobiti 24k zlato (sve skupa oko 5g u 3 navrata).  :bigsmile:
Nisam koristio nikakve posebne omjere dušične i solne kiseline i sve je funkcioniralo i otapalo zlato i ostale metale.
Nakon Što su svi metali bili otopljeni dodao sam sumporne kiseline kako bih, VALJDA, izdvojio nečistoće iz AR.
Ostavljao sam oko 24h da se to slegne u posudi (ugl bude bijeli prah).
Nakon toga sam otopinu filtrirao i kasnije dodao natrijev metabisulfit i prvih par puta je funkcioniralo...
Zlatni prah se slegao, ja ga stalio i prodao i sve 5  :thumbup:.

No sad kreću problemi: Kao što sam rekao, svaki puta ponavljam uglavnom isti postupak i sada me zanima zašto mi više ne funkcionira kao prije!?  :puzzled:
Da li je bitno kolika je koncentracija kiselina, i da li bi se možda to trebalo malo razrijediti s dest. vodom i koliko?
Jer, sada mi se, kada stavim natrijevog metabisulfita, javlja neko pucketanje u posudi i otopina postane jako tamna i ništa se ne slegne na dno kao prije.
Ostavio sam i do 48h da se sliježe no nije se ništa dogodilo.

Ugl. da zaključim,
Sve je funkcioniralo i sada odjednom ne funkcionira. Da li je bitna količina vode u AR kada se stavlja natrijev metabisulfit?

Hvala!

Moraž prije neutralizirati to sve skupa, prije dodavanja kalijevog metabisulfita.. Dodaj uree unutra, ili umjesto KMB-a kotisti željezov sulfat, tada ti nije potrebna neutralizacija..

Ovde se moze videti kako se tacno proverava prisustvo trgova zlata u rasvoru uz pomoc kalaj-hlorida.

http://www.youtube.com/watch?v=HNq3Tp99XOE&feature=share&list=PL1qfemyMUjDUzjeaEkvSZS86uodB1f9Jo

Medjutim on na kraju ispira ovaj talog zlata amonijakom, pa zatim hlorovodonicnom kiselinom da bi otklonio soli i ostale metale. Ima li neko slicnog iskustva?

Pošto imam prijatelja koji se bavi popravkom mobitela, a stare mobitele šalje jednoj firmi u Zagreb koja se bavi otkupom općenito elektroničkog otpada na kg; nabavio sam nekoliko starih mobitela i trenutno pokušavam vađenje zlata iz njih.
Prilikom neutralizacije, je li otopina treba postati bezbojna?
Zlatotopka mi trenutno i nije toliki problem, koliko zagrijavanje zlata da se pretvori u veći komad.
Prvi pothvat mi je bio otići u obližnjeg zlatara koji se bavi popravkom zlatnoga nakita. On me je poslao u dućan koji prodaje opremu za zlatare i draguljare.
Opreme koje sam vidio u dućanu zaprepastio sam se .. pozitivno naravno:)
Ubrzo ću ići do njega i snimati otapanje zlata, pa ću vam pokazati video. Također poslikat ću i još druge zanimljive opreme, jer je čovjek skroz uredan i da se pričati s njime.
Tu sam kupio dvije posudice različitih veličina za otapanje zlata, srebra i drugih metala do temperature od 2000°C.
Lagane su i rađene su od nekakve vrste gipsa koja stvarno podnosi nevjerojatno visoke temperature, i zanimljivo je kako se užari i cijela usije crveno.
I jedna jako korisna informacija i zasigurno jako bitno u svemu ovome – otapanje.

>>Gustoća /težina/ mu je 19,32 g/cm3. Podatno je i rastezljivo, a uz to vrlo žilavo. Ima najveću obradivost od svih elemenata. Može obraditi i izvlačiti u najfinije žice ili tanke listiće izvanredno male debljine (sloja) tanke svega nekoliko mikrona, koji propuštaju modrozelenu svjetlost.
Talište zlata je 1064,18°C, jedna od sekundarnih fiksnih točaka za baždarenje termometara. Zlato je slabo reaktivan metal koji se na zraku ne mijenja ni pri jakom zagrijavanju.<<

Kada bi se zagrijavalo, trebalo bi se u relativno toploj prostoriji zagrijavati na tu temperaturu na kojoj se otapa, ali dodavanjem boraksa ili borne kiseline (u ovom slučaju iste su im sposobnosti) pospješuje se taljenje zlata, i kako mi je to on opisao, objasnio i pokazao vizualno, zlato se otapa već i oko 900°C! I zaista, kada je dodao boraks, nakon pojave zelenoga plamena sa štapićem od titana je spuštao sve sa stijenka posudice u središte posude, kasnije ju je nagnuo na nekakvu vrst hladnoga čelika, gdje je ostao crni komad/kuglica nepravilnog oblika zlata.

*Također kada je zlato u prahu, potrebno je smanjiti plin na najmanje, a kasnije ga postupno povećavati, jer će taj tzv. "šuc" izbačaja pritiska plina zlato otpuhati po prostoriji. Da bi se to spriječilo potrebno je kupiti ovako dvije male posudice /jednu malu, a drugu malo veću/, pa napraviti nekakvu kupolu da se to ne dogodi, kako je prekazano na slici 3. Al, da boraks ima svoju namjenu, potrebno je već i na samome početku pomiješati s zlato s boraksom, da ga drži na okupu, i početi zagrijavati.

Sada sam vam samo objasnio, a ubrzo će i slike ili video.

(http://s11.postimg.org/nhtwi385b/Mobitel.jpg) (http://postimg.org/image/nhtwi385b/)   (http://s16.postimg.org/9vcqt3m3l/Posudice.jpg) (http://postimg.org/image/9vcqt3m3l/)

(http://s15.postimg.org/bqy75q61z/Posudice1.jpg) (http://postimg.org/image/bqy75q61z/)   (http://s24.postimg.org/pa0x9gcdd/Draguljar.jpg) (http://postimg.org/image/pa0x9gcdd/)

Svakako kada zlatotopka otapa zlato sa elektroničkog otpada, u prisustvu bakra razvija se otrovan crveno-smećkasti plin - dušikov(IV) oksid (dušikov dioksid, NO₂), pa je potrebno poklopiti reakcionu posudu s nekakvom keramičkom ili staklenom posudom/tanjurom, a i zbog samog slabljenja kiseline unutar smjese i požurivanjem procesa. Naišao sam na 2 lijepa videa: prvi (http://www.youtube.com/watch?v=O3yxYYaQQy8) i drugi (http://www.youtube.com/watch?v=tQ_R8Gr26kk).

Što kažete na odvajanje zlata zlatotopkom sa starih knjiga na kojih je utiskan zlatotisak ili tzv. „folijotisak“? Da li je itko od vas pokušavao i na takvo skidanje zlata? Nadam se da ću ubrzo doći do nekakvih količina takvih korica knjiga, pa ću baš provjeriti sastav zlata pomoću zlatotopke.

Vidio sam da je bilo nekakvih spominjanja mesinga, al o njegovoj uporabi, svojstvima, vrstama i bojama ima više ovdje (http://amasci.net/index.php?topic=532.msg4725#msg4725).
Evo na slici se vidi ovaj zlatotisak na knjizi, zlatni prsten oznake 585 i neki djelovi mesinga što sam našao:

(http://s10.postimg.org/dpfp8fydx/Zlato_mesing.jpg) (http://postimg.org/image/dpfp8fydx/)   (http://s21.postimg.org/letwjg91f/Zlato_mesing_1.jpg) (http://postimg.org/image/letwjg91f/)

*Ako imate neki predmet od mesinga, on se pak može jako dobro ispolirati HCl-om.

Pod upotrebom zlata i mesinga piše da se i danas koristu u izradi novca (novčića/kovanica). Na koji način se može provjeriti ima li zlata u primjerice 1 €uru?
U 50centi ga zasigurno nema, također naših 10lipa je sigirno rađeno od mesinga svog standardnog sastava:)

Često se je i meni to događalo u početku, al mislim da je bio razlog što mi je cjelokupna smjesa stajala u hladnome. Kad sam je izvadio vanka na sunce, počeo se je stvarati talog, a daljnjim isparavanjem i smanjivanjem razine otopine, talog je postao crni mulj. Podosta velik višak otopine sam bacio, a taj crni talog zagrijavao.

Uvidio sam u nekoliko navrata da se stvara crni mulj. I meni se je stvorio crni mulj, koji je daljnim zagrijavanjem sunčevih zraka prešao u gornji sloj kristala, a donji sloj je i dalje ostao crni talog (što je rezultat uree i vinobrana), evo dolje slike, mada sam mogao i više ostaviti, al nije mi se baš dalo, svakako to je ono što treba s boraksom ili izravno zagrijavati u talioniku.

*Što kažete na korištenje natrijeva bisulfita umjesto kalijeva metabilsulfata?

(http://s4.postimg.org/9aykzu9vd/Zlato.jpg) (http://postimg.org/image/9aykzu9vd/)   (http://s1.postimg.org/tacy8sgln/Zlato_4.jpg) (http://postimg.org/image/tacy8sgln/)

(http://s24.postimg.org/nt055r8pt/Zlato_1.jpg) (http://postimg.org/image/nt055r8pt/)   (http://s21.postimg.org/6xj7osjpf/Zlato_2.jpg) (http://postimg.org/image/6xj7osjpf/)

Na gornjoj slici se može primjetiti da se naginjanjem posude/staklenke primjećuje crni mulj.

Radio sam i pokus s jednim pozlaćenim kvakama jedne stare i jako skupocjene kuhinje. Sve mi je nešto ukazivalo da je to zlato, pa sam i pokusirao.
Pogriješio sam u tome što sam odmah krenuo s zlatotopkom, a ne prvo s dušičnom, pa zatim klorovodičnom, a tek onda sa zlatotopkom, jer mi je ovako u pokusu završilo i što je trebalo i što nije trebalo.
Svakako pokus neću bacati, već ću sada pokušati cjelokupni talog otopiti istim redom kao što sam trebao učiniti sa elektroničkim čipovima.

Uvjek me je brinula jedna stvar; ako je preko nečega prevučeno zlato, kako kiselina koja ne otapa zlato, uspije probiti do donjega metala ispod njega i nastavi otapati taj metal, dok zlato završi u otopini!?:)

Zagrijavanje u ovom neuspjelom pokusu ne dolazi u obzir, jer zasigurno ima bakra, a zlato se otapa na jako sličnoj temperaturi kao i bakar oko 1050-1100°C, pa ako se otopi jedan, otopit će se i drugi metal.

(http://s21.postimg.org/jwq2oxarn/Talog.jpg) (http://postimg.org/image/jwq2oxarn/)   (http://s21.postimg.org/myguyvnwj/Talog_1.jpg) (http://postimg.org/image/myguyvnwj/)

poštovani
posjedujem cca 3 kg pinova iz raznih elektronskih komponeti ,pokušao sam izdvojiti zlato iz njih sljedeći upute s ovog foruma a i gledao sam razne filmiće na you tubeu,međutim pravi rezultat je izostao.
radio sam ovako
uzeo sam 200 grama iglica(pinova) stavio ih u posudu dodao sam solnu kiselinu i ostavio da djeluje oko jedan sat uz povremeno mješanje(rezultat je bio odvojen jedan dio folijica s pinova na dnu posude)nakon toga sam razrijedio vodom i dekantirao a ostatak pinova procjedio i dobro isprao vodom,te sam ih prebacio u drugu posudu i dodao dušičnu kiselinu i ostavio da djeluje cca 1 sat(rezultat je bio još odvojenih folijica)nakon toga sam kiselinu ugasio s ureom razrijedio vodom i dekantirao.
uzeo sam novu posudu u nju sam stavio odvojene folijice i pinove,dodao 20ml 65% dušične i 60 ml 19%solne kiseline promješao i poklopio usljedila je reakcija te sam pričekao da se smiri,nakon smirivanja reakcije sam procjedio tekućinu,razrijedio s malo vode te dodao ureu(nisam primjetio nikakvu reakciju)osim taloženja nekog bijelo sivog taloga,nakon toga sam u otopinu dodao 10 g vinobrana uz mješanje,i ostavio da se staloži.nakon jednog sata na dnu posude je bilo dosta bijelo sivog gustog taloga,sve se profiltrirao osušio pokušao rastaliti ali od zlata ni "z".Dali netko može pomoći di sam pogrešio i uputiti me u pravom smjeru..unaprijed  zahvalan na svakoj pomoći..e da napomenem da su pinovi bili na testiranju i pokazalo se da imaju 5% zlata u sebi.

Zašto si išao razrijediti s vodom pa onda neutralizirati s ureom:? Vodu nisi trebao ulijevati tada -jer si onda kiselinu razrijedio pa teško da ćeš i primjetiti djelovanje uree...

neznam mislim da sam negdje pročitao da je dobro razrijediti prije ure,ali mislim da to nije jedina greška u mom pokusu ili je?

Mora li da se upotrebljava destilovana ili moze i demineralizovana voda?

Ne bi trebalo biti neke razlike.

Meni se dogodilo isto ovo sto je bboris opisao. Posle svega sam dobila nekakav belo-sivkasti gust talog koji na vazduhu tamni. Mislim da tu nema zlata, barem ne u ovom talogu. A eto ja sam razredila rastvor vodom tek posle dodavanja natriumbisulfita.
Znam samo da ovi pinovi sadrze jako puno bakra, a kako da iz njih izdvojim zlato, nemam vise ideju. :puzzled:

http://giga.geek.hr/1/post/2013/11/svaki-mobitel-sadrzi-18g-zlata-evo-nacina-kako-ga-izvaditi.html

Prva stvar, ne sviđa mi se link jer mi je zadao razočarenje. 18 g zlata...a onda tek vidim 1/8 g. Bolje da si stavio link sa labelom tj. nečim drugim umjesto url-a da prikazuje, ako je tomoguće?

Drugo...ne bih rekao da je 1/8 g (125 mg) zlata, već 1/50 g (10 - 30 mg), po mobitelu.

Mislim, ako je zaista tako...onda to je zarada 6 KM po mobitelu...ja se već obogatih!

I meni je malo čudno, čini mi se puno.

Pozdrav svima , evo vec neko vrijeme pokusavam otkriti kako da uspjesno skinem zlato sa elektronskog otpada .. Skupio sam nesto starih mobitela i par djelova od racunala pa bi zelio probati da vidim oce li mi uspiti.. Ja bi radio ovako pa ako sam nesto u krivu slobodno me ispravite : prvo bi te djelove stavio u Ar u omjeru HCl:HNO3=3:1,negdje sam citao da se moze i malo vode staviti nakon sto se HCl ulije, onda bi malo zagrijavao, i ugasio kis ureom i zatim stavim vinovrana ,zlato bi se trebalo izluciti i samo filtriram na kraju ..

E sad par pitanja , kad bi umjesto vinobrana koristio zeljezov sulfat jer njemu ne smeta visak HNO3,pa me zanima moze li se gdje nabaviti?

Onda me zanima moze li se umjesto nitratne staviti KNO3 ili NaNO3,mozda je njih lakse nabaviti pa ako netko zna gdje njih mogu nabavit

I na kraju ako nemogu te soli nabavit ,imam nesto AgNO3 pa bi zelio probat od nje napravit dusicnu kis

Eto to bi bilo to :)

Pozdrav! ;D

Nije ti loše prvo staviti dijelove sa zlatom u klorovodičnu kiselinu. To otopi dio nečistoća, tako da nakon toga se može kiselina sa nečistoćama baciti, a talog koji ostane od toga se onda otapa u zlatotopci. Za zlatotopku ti ne treba dučična kiselina, možeš izmiješati i klorovodičnu kiselinu sa amonijevim nitratom. Mislim da sam negdje vidio da se u 100 mL koncentrirane klorovodične ubaci 50 grama amonijevog nitrata, ali rađe još provjeri, jer nisam siguran u vezi toga. Mogu se koristiti i natrijev ili kalijev nitrat, ali treba prvo preračunati na odgovarajuće mase.

Kiselina se može ugasit s ureom, tako da na tvojem mjestu bih se rađe držao metode sa vinobranom, njega barem ima za kupiti svugdje, a nije ni skup.

Ako imaš AgNO3, zašto ga ne upotrijeviš za izvlačenje srebra iz toga? Čak i da ga prodaš kao sami AgNO3, možeš dosta $ dobiti.

U HCl sam vec testirao (19%),pokusao zagrijat ali i nije imalo neko djelovanje,cak i pri zagrijavanju se slabo otapalo..
Sto se tice nitratnih soli to cu probat nac jer su lakse dostupne ,samo neznam jeli ucinak isti .
A u vezi AgNO3 ,mogu probat napravit HNO3 dovodenjem vodika (na praksi smo radili pomocu kippovog aparata), srebro se moze profiltrirat ali i nisu neke znacajne kolicine ,vec nesto malo praha,mogu ga eventualno rastalit i nesto napravit od njega

(http://s25.postimg.org/l4uh8kh3v/WP_000215.jpg) (http://postimg.org/image/l4uh8kh3v/)

(http://s25.postimg.org/sam8b0q6z/WP_000213.jpg) (http://postimg.org/image/sam8b0q6z/)

(http://s25.postimg.org/485eg59jv/WP_000214.jpg) (http://postimg.org/image/485eg59jv/)

evo probao sam otopiti ali mi je na kraju izasao ovaj zeleni talog,sad neznam je li mozda previse uree ( 3 jusne zlice) ili vinobrana(10g) u pitanju     :puzzled:

Moguće da je stvar u urei, jer reakcijom dušične kiseline i uree nastaju produkti koji su slabo topljivi u vodi, pogotovo ako još ima prisutne HNO₃. Ja bih u ovom slučaju probao dodati talog u veći količinu vodu, te tako probati otopiti ureu i spojeve nastale od nje, pri čemu reducirano zlato ostalo u obliku praha, tj. taloga.

Evo, novi sam na forumu, pa vas molim ako netko moze detaljno opisati kako skinuti zlato sa pinova od kompjutora( rijec je samo o iglicama). Unaprijed hvala

http://www.amasci.net/misc/dissolving-gold.php?lang=hrv (http://www.amasci.net/misc/dissolving-gold.php?lang=hrv)  sve ti je opisano na stranici

ok,pripremio sam aqua regiu omjera 1-3,dodao pozlatu iz racunara,cekao rakciju koja je ubrzo pocela,kada se sve smirilo dobio sam posudu sa tamno zelenom bojom,dodao ureu dok se  reakcija nije smirila,zatim vinobran,te ostavio otopinu preko noci,na dnu je bio bijelo sivi talog,mislim da je to uglavnom ostatak uree i vinobrana sto sam dodavao,zanima me ima li u tom bijelo sivom talogu zlatne prasine i ako ima na koji nacin da je izdvojim,pokusao sam zagrijavanjem posude,nakon dekantiranja,ali sam dobio nekakav zeleni talog koji se zalijepio za dno posude.ocigledno da ne radim ispravno.zna li neko dobro objasniti postupak zlatotopke,koji je dao rezultat i iz kojeg bi mogli nauciti kako da ispravno radimo,,pozdrav svima

Postupak je opisan ovdje (http://www.amasci.net/misc/dissolving-gold.php?lang=hrv), s tim da obrati pozornost i na napomenu koja je napisana na dnu. S koliko si materijala radio? Više ćeš uspjeha imati sa obradom veće količine elektronike u jednom navratu, nego da obrađuješ u više navrata male količine. Također, možda ti urea i kalijev metabisulfit nisu bili zadovoljavajuće čistoće.

Pogledaj u ovoj temi malo ranije, pogotovo postove ApneaChemist-a. On je uspio taljenjem iz praha dobiti baš lijepe i sjajne komadiće zlata.

Što misliš Omikrone, osim da prvo čipovi izreagiraju sa HNO3, pa HCL-om, da izreagiraju i sa H2O2? A zatim zlatotopka?