Amasci.net

Radi se o skupini od nekoliko vrlo zanimljivih, rijetkih i, naravno, skupih metala kao što su rodij , zlato, srebro, rutenij, paladij, osmij, iridij, platina, i drugi.

(http://allaboutrhodium.com/Rhodium.jpg)

Meni je rodij oduvijek bio najzanimljiviji, pošto je jedan od trenutno najskupljih metala (trenutno jedna unca (28.3 grama) vrijedi 2500 dolara). Godišnje se ovog metala proizvede samo oko 25 tona, za razliku od npr. zlata kojeg se proizvede više od 2500 tona.

Koji su vama najzanimljiviji dragocjeni metali i zbog čega?  ;D

Ljudi  misle da je metal dragocjen zato što se koristi u izradi nakita(platina, zlato, srebro)...
Plemeniti metali i njihovi spojevi su dragocjeni zato što služe kao katalizatori u kem. reakcijama i zato što su rijetki u zemljinoj kori.

Meni je najzanimljiviji osmij, kao najgušći metal. 22.61 g/cm³

Evo vam link pa vidite:
http://elementsales.com/

Al šteta što se nemože narućit  :sad:

(http://www.elementsales.com/display/set-ams-4_samplef.jpg) (http://www.elementsales.com/display/set-ams-4_samplef.jpg)
(klik na sliku za veci prikaz)

I'm in love :tumble:

United nuclear (http://unitednuclear.com/index.php?main_page=product_info&cPath=16_17_69&products_id=525) isto ima izbor raznih metala, samo sto takodjer nazalost nista ne salju u Hrv :sad:

U United nuclear možeš ćak i uran kupit  ;D

United nuclear ima stvarno hrpu zanimljivog materijala. Od meteorita, radioaktivne rude i aerogela, pa do magneta toliko jakih (i opasnih) da podlijezu posebnim regulacijama tijekom dostave. :bigsmile:

A da se vratim na temu, na kraju nisam naveo meni jedan od najzanimljivijih "dragocjenih" metala - iridij. Istina da se rodija proizvede malo, ali globalna godisnja proizvodnja iridija jos je manja, samo oko 3 tone. :shocked2:

(http://periodictable.com/Samples/077.4/s9s.JPG)

Radi se o vrlo tvrdom metalu, sa gustocom drugom po redu medju elementima (odmah nakon osmija). Iridij je ujedno i metal najotporniji na koroziju, cak i pri temperaturama oko 2000°C. Uz to, jedan je od najrjedjih metala u Zemljinoj kori. Nagadja se da je veci dio kolicine koja je prisutna u kori, zapravo izvanzemaljskog podrijetla, pošto je ovaj element zabilježen u brojnim meteoritima. Takodjer, prisutan je u slojevima zemlje koji datiraju iz razdoblja u kojima se zna da je Zemlju udario neki veci meteorit.

Inace ima vise razlicitih primjena, od koje su meni osobno najzanimljivije one vezane uz svemirsku tehnologiju i radioizotopne termoelektricne generatore :thumbup:

(http://www.webuyics.com/images/scrap-cpu.gif)

Sad nikako ne uspijevan naci, ali inace svi oni silni chipovi u racunalima i drugoj elektronici obicno sadrze odredjenu kolicinu zlata i drugih zanimljivih metala. Ako nadjem, napisat cu bas o kakvim se postocima/promilima radi otprilike. Nije puno, ali postoje ljudi koji imaju pristup gotovo neogranicenim kolicinama elektronickog otpada ovog tipa, i mogu pristojne kolicine zlata izvuci.  :thumbup:

Si se možda dokopao kakvih konkretnih brojki?
Pretpostavljam da se radi o vrlo malim količinama.
Također me zanima da li i koliko srebra ima u elektroničkim uređajima. :borg:

Evo uspio sam naci za stara 486 racunala, u kojima (po jednom racunalu) ima oko Au=0.15 oz (4.25 g), Ag=0.066 oz (1.87 g), Pd=0.007 oz (0.19 g). Puno vise informacija ima na ovom specijaliziranom forumu (http://goldrefiningforum.com/phpBB3/index.php), na kojeg se nazalost moras registrirat da bi vidio sadrzaj :tongue:

Inace vrijedi pravilo - sto starija elektronika, to je veci udio skupih materijala.

Uspio sam naci manju kolicinu chipovlja:

(http://amasci.net/korisnicki-upload/chipovi.jpg)

U kontekstu vadjenja zlata, nece biti velike koristi posto se radi zapravo o vrlo malim kolicinama zlata i drugih metala, ali s ovime bi se u svakom slucaju mogao jos pozabaviti. Ako nekog zanima, dodao sam jedan dokument s ovog gold refining foruma, kojeg sam ranije naveo. Jos uvijek proucavam kojim tocno putem bi bilo najbolje krenuti - postoji dobra stara aqua regia (http://en.wikipedia.org/wiki/Aqua_regia), ali generalno se vise preporucaju neke druge metode (npr. AP = Acid Peroxide = 2 Parts Muriatic Acid, 1 Part 3% Hydrogen Peroxide. Dissolves base metals, slowly dissolves gold when heated).

Pa covjece ne mogu vjerovati.
Prije 2 mjeseca sam rastavljao nekoliko starih kompjutera tipa pentium 1,2.
Imam 3 cipa i jos se ponesto da iskupiti. Znao sam da je to oklop zlatni, ali nisam niti htjeo ni pitati kako se to da skinuti, znate da ne bi ispao papak :mad:

Ovako cu se malo pokusati pozabaviti ovime. Je li se ovo dobije zlato u prahu?

Ja sam se registrirao prije na taj forum. Radio sam sa aqua regiom, bilo mi je totalno zanimljivo kako nešto tako jednostavno može ''otapati'' zlato.  :tongue:
Ali uzmite u obzir da aqua regia može nanijeti ozbiljne ozlijede i da je zlato teški metal-otrovne soli.

@Arbor - Kojih koncentracija su ti bile nitratna i klorovodicna kiselina? Vidio sam da rade sa ~70% nitratnom, tako da to ne bi trebao biti problem, ali trenutno najkoncentriranija otopina HCl koju imam, je standardna 20%-tna...

@Doc - Pitaj covjece sto god ti padne na pamet, zato i jesmo tu da pomognemo jedan drugome koliko znamo i mozemo ;D Sto se produkta tice, na kraju se dobije granula zlata, koja ovisi o kolicini od koje se krenulo. Vidio sam da koriste kante pune chipova, tako da je ova moka kolicina smijesna skroz, ali svejedno me zanima.

Ja sam koristio 12 M(36%) HCl i ~50% HNO₃(nisam imao conc.). Stavio sam omjer 1:4. Dušična kiselina je užasno skupa, tako da sam proizveo svoju reakcijom NaNO₃ + H₂SO₄ te je odvojio destilacijom.

Jesi li otapao zlato ili nesto drugo?


Sad sam onako nabrzinu pogledao ovaj dokument u .pdf-u, nije nimalo los. Ovo se treba izucavati duzi period. Ali stvarno je zakon :thumbup:
Evo teme za naucno-istrazivacki rad...

Otapao sam zlato :tumble:, ali vjeruj mi ovo što se koristi za nakit sadrži previše bakra. Nastane zelena otopina.

Pa vjeruj mi nisam se ni previse nadao od ovih sto prave zlato.  :thumbdown: Mjesaju oni svega i svacega.
Nebi me cudilo da u buducnosti samo urone bakreni nakit u zlato tek tako da ima presvlaku zlatnu, pa da nam i to uvaljuju... :mad:

Ja mislim da je onaj pravo starinski nakit malo bogatiji u % od ovog sto danas prave... :puzzled:

Inace, kad smo vec kod zlata, ste znali da u Dravi ima zlata? ;D Evo jedan link (http://www.mojmajstor.hr/clanak.php?id=115), i jos jedan (http://survival.aforumfree.com/stara-izvorna-znanja-f5/ispiranje-zlata-t1710.htm).

Znam, živim odmah do Drave. :tongue:

Onda druze sta ti cekas? Nije li ti kad nampalo da se bacis u potragu malo, ako to do sad nisi i uradio. :shocked2:
Ja bi volio da u mojoj Uni ima kakvih "........" :sad:

U dravi teško da će se nešto naći, 1 x godišnje se izlijeva iz korita. Korito se sastoji od krupnijeg kamenja i ogromne količine pijeska. A to je ogromna površina, treba to sve pregledati. :tongue:

(http://amasci.net/korisnicki-upload/zlatotopka.jpg)

10 ml 70% nitratne kiseline pomijesano je sa 60 ml 20% klorovodicne kiseline.
Ove kolicine zadovoljavaju molaran omjer 1:3 (HNO₃:HCl).

Zlato otopljeno bez problema, ali je problem to sto se otopio i dio bakra i/ili drugih metala ispod tankog sloja zlata. :sniff:

I sada na koji nacin dobijas zlato (u prahu), ali problem ti je kako ga procistiti od ostalih spojeva...

Evo video (http://www.youtube.com/watch?v=-JH_0kwZRG4&feature=related) kako izvući zlato iz otopine. U ovom postupku se koristi kalijev metabisulfit.

Znaci u rastvor zlata se stavi kalij metabisulfit i zlato se filtriranjem moze odvojiti, ako sam dobro skuzio :puzzled: :thumbup:

U mojem slucaju, aqua regia je postala tamno zelene boje, sto znaci da je i dosta drugih metala zavrsilo u otopini, ali izgleda da se moze i iz takve oneciscene otopine dobiti zlato, ali zajedno sa vrlo malim kolicinama nekih drugih metala i/ili soli. Takvo zlato moze se nakon toga daljnje procistiti.

Inace vidio sam da ekipa koja raspolaze sa masom tih procesora i chipova, prvo odvaja vrste komponenata, te svaku posebno tretiraju - procesore u jednoj kanti, kontakte ("fingers" kazu oni) u drugoj, itd. Nakon sto su prvo tretirali svaku vrstu komponenata sa odredjenom otopinom (razrijedjena HNO₃ npr.), onda tek dolazi na red aqua regia.

Pa oko toga covjece ima vise posla nego oko vadjenja pasosa... :smilegrin:

(http://amasci.net/korisnicki-upload/vinobran.jpg)

Kupio konačno kalijev metabisulfit, tako da uskoro slijedi redukcija zlata.
Nadam se da bude se formiralo dovoljno zlata barem za koju zanimljivu fotku. ;D

(http://amasci.net/korisnicki-upload/zlato2.jpg)

Evo nakon zanimljivog postupka redukcije zlata, rezultat se vidi na slici iznad. Malo sam razočaran količinom pošto mi se činilo da ima više zlata na onim čipovima i kontaktima, ali s druge strane sam zadovoljan jer sam ipak dobio vidljivu količinu zlata u prahu.

Očito je da se zlato na čipovima i kontaktima nalazi u vrlo tankom sloju, te je vjerojatno potrebna ogromna količina istih, da bi se eventualno mogla dobiti neka korisna količina zlata.

Što se tiče samog postupka i detalja, članak o ovome (zajedno s podacima o korištenim kemikalijama) budem dovršio sljedeći tjedan.

Svakako bi trebao sacuvati i tu omanju kolicinu zlata koju si dobio! Jer vrijedno je to imati u labu, a i trud si ulozio :thumbup:

Sačuvao budem u svakom slučaju, a možda budem kad vadio zlato i iz nečeg drugog, pa bude se skupilo još nešto praha ;D

Usput, Doc je dobro primjetio da na ovom proizvodu (http://amasci.net/korisnicki-upload/vinobran.jpg) piše kriva formula kalijevog metabisulfita. :thumbup: Trebalo bi pisati K₂S₂O₅, a ne K₂S₂O₂.