Amasci.net

Magnezijev oksid (MgO) tvori mineral periklas. Bijel je i vrlo lagan prah slabo topljiv u vodi.

Žarenjem pri temperaturi 800-900°C daje tzv. kaustični oksid (MgO) koji se koristi za dobivanje magnezijevog cementa i pri izradi običnoga cementa. Zagrijavanjem do oko 1600-1700°C nastaje tzv. magnezijeva paljena boja (MgO), viskozan prah, koji ne očvršćuje djelovanjem vode, a upotrebljava se za izradu vatrostalnih opeka.
I sam sinterirani (vrlo čisti) MgO u obliku finog praha dodaje se većini visokovrijednih oksidnih keramika, koja ima određene primjene u elektrotehnici jer ima dobru toplinsku provodljivost i izuzetno je dobar električni izolator. U procesu sinteriranja pospješuje i kontrolira proces sinteriranja i rast kristalnih zrna tijekom procesa.
Dobiven iz prirodnoga magnezita, rabi se kao bazični vatrostalni materijal za metalurške peći (izradbu vatrostalnih opeka), a dobiven kao prah žarenjem taloženoga bazičnoga karbonata (magnesia usta) upotrebljava se protiv viška kiseline u želucu, kao posip za rane, itd., ali često u smjesi s magnezijevim peroksidom.

Također se koristi u gimnastici za mazanje ruku pri radu na spravama jer nije štetan za kožu i antialergijski djeluje na znojenje na koži, pa ruke ne kližu prilikom vježbanja. U prodaji dolazi u obliku ka nekavkog grumena/sapuna ili pak u prahu.


Dobiva se žarenjem hidroksida, karbonata ili nitrata na zraku (u epruveti ponajbolje).

Magnezijev nitrat se žari dok ne prestane izlaziti crvenkastosmećkasti dušikov(IV) oksid, a na kraju zaostane magnezijev oksid.

Iz magnezijevog sulfata ga možete dobit preko karbonata - reakcijom s natrijevom karbonatom, samo što ga treba malo više žariti.

Magnezijev oksid se također dobiva i izgaranjem magnezija, ali problem je što tako nastaje i malo magnezijevog nitrida. A čisti se dobiva tako da se ispuni tikvica čistim kisikom i onda u njoj malo jače zagrijete komad magnezija.

Pokus reakcije magnezijeva i kalcijeva oksida s vodom:

Kemikalije: magnezijev oksid, kalcijev oksid, fenolftalein i destilirana voda.
Postupak:
U jednu epruvetu uspite žlicu magnezijeva oksida, a u drugu epruvetu žličicu kalcijeva oksida.
U obje epruvete dodajte oko 5ml destilirane vode i 1-2 kapi fenolftaleina. Sadržaj epruveta dobro promućkajte.

Reakcija magnezijeva oksida s vodom je vrlo spora, dok je reakcija kalcijeva oksida brža. U epruveti s kalcijevim oksidom promjena boje fenolftaleina nastupa brže jer je topljivost nastaloga kalcijeva hidroksida u vodi veća.

Magnezijev karbonat (MgCO₃) u prirodi se nalazi kao mineral magnezit i u smjesi s kalcijevim karbonatom kao dolomit.

Dodavanjem natrijeva karbonata otopini magnezijeva sulfata (gorka sol), iztaloži se bazični magnezijev karbonat (magnesia usta), koji, osušen, tvori bijeli prah/prašak.
Ako stavite previše sode, možete iz otopine dobiti i natrijev sulfat (poprilično beskoristan spoj:)). Zato je ponajbolje pomiješati otopine magnezijevog sulfata i natrijevog hidrogenkarbonata (sode bikarbone) i ostaviti par dana na miru.

Rabi se za proizvodnju drugih spojeva magnezija, kao zubni prašak, punilo za boje sa magnezijevim hidroksidom (tzv. magnezijeva bijela boja; 3 MgCO₃ x Mg(OH)₂), papir, kaučuk, i dr.. U medicini se koristi protiv viška kiseline, za arsenov oksid (As₂O₃, poznat kao komercijalno nazvan "Mišomor") i metalne soli, kao posip za rane, itd..

Magnezijev sulfat heptahidrat (MgSO₄ x 7 H₂O, gorka sol, episomit, epsomit, epsonova sol, epsomska sol, magnezijeva galica) se nalazi u nekim mineralnim vodama.
Dobiva se prekristalizacijom kizerita (MgSO4 x H₂O) ili otapanjem magnezita u sumpornoj kiselini.

Hidratizirani magnezijev sulfat se koristi u proizvodnji cementa, služi za otežavanje svile, za impregnaziju tkanina, kao punilo za papir, kao močilo u bojadisarstvu.
Također se koristi kao laksativ u medicini (trudnice ga koriste), i u veterinarnicama (za razne životinje), gdje u prodaju dolazi u kristalima ili u tabletama, a služi protiv bola u mišićima.
Najviše se koristi kao umjetno gnojivo (http://www.lssystems.co.uk/index.php?main_page=index&cPath=1313_1333_1345).

Magnezijev klorid (MgCl₂ x 6 H₂O) su vrlo higroskopni kristali gorka okusa.
Dobiva se iz karnalita ili otapanjem magnezijeva hidroksida, odnosno karbonata, u klorovodičnoj kiselini. Također se mogu prirediti djelovanjem klora na užarenu smjesu magnezijeva oksida, odnosno oksiklorida i ugljena :).
Služi za proizvodnju magnezija, za dobivanje magnezijskoga cementa i proizvoda od njega, za konzerviranje željezničkih pragova, kao sredstvo za vezanje prašine, za gašenje vatre i dr..

-Magnezijev hidroksid (Mg(OH)₂, mineral brucit). Dobije se pak tako da se zaluži otopina bilo koje magnezijeve soli. Efikasniji način je žarenje magnezijevog karbonata na oko 800°C :).
Otapa se u kiselinama dajući magnezijeve soli. Upotrebljava se kao sredstvo za neutralizaciju slabih kiselina i koristi se u slučaju trovanja kiselinama.


-Magnezijev peroksid (MgO₂) se dobije djelovanjem vodikova peroksida na MgO. Nije sigurno da će svaki put uspjeti jer je to ipak peroksid.


-Magnezijev nitrat (Mg(NO₃)₂ x 6 H₂O) je dostupan je kao umjetno gnojivo (http://www.lssystems.co.uk/index.php?main_page=index&cPath=1313_1333_1348).

Evo slika umjetnoga g.:

(http://s23.postimg.org/p437pd07r/Mg_SO4.jpg) (http://postimg.org/image/p437pd07r/)

Našao sam magnezij klorid u DM-u. Za što se može koristiti još? Začudilo me što ga oni prodaju.

Magnezijev klorid se koristi kod kod probavnih crijevnih tegoba,bolesti kostiju i mnogo drugih problema.

(https://i.postimg.cc/MvNG5k67/Magnezijev-sulfat-1.jpg) (https://postimg.cc/MvNG5k67)  (https://i.postimg.cc/FdrFzNp4/Magnezijev-sulfat-2.jpg) (https://postimg.cc/FdrFzNp4)  (https://i.postimg.cc/DWKwVqbm/Magnezijev-sulfat-3.jpg) (https://postimg.cc/DWKwVqbm)  (https://i.postimg.cc/94tFcrGb/Magnezijev-sulfat-4.jpg) (https://postimg.cc/94tFcrGb)