Amasci.net

Ne znam da li ste se susretali s elementima 1. grupe periodnog sistema, ali znajte da su jako zanimljivi i da se mogu uraditi neki zanimljivi eksperimenti u manjim kolicinama :smilegrin: zbog njihove velike reaktivnosti sa vodom ali i opcenito oksigenom. Ovom prilikom bi vas upitao da li tko zna kakvu sintezu za dobijanje elementarnog natrija ili kalija.
 :bigsmile: Za litij sam nasao jednostavan nacin kako ga dobiti.
 :tongue: Jednostavno kupis baterije AA marke Energizer Ultimate Lithium baterry. I imas nacin na youtoube-u kako da ga izvuces. To vam na kraju bude traka siroka koliko i sama baterija a poprilicno je i dugacka. Ranije sam pokusavao elektrolizom vodenog rastvora NaCl  dobiti Na ali nije uspjelo jer mi se u medjuvremenu pokvario adapter.

Ako tko ima kakvih ideja, neka javi.
Pozdrav!

Alkalijske metale ne možeš  izolirati( ne sintetizirati) bez određene(skupe) opreme.
Litija ima u još nekim baterijama. Radio sam sa prva tri, ali poslije kalija ne bih volio raditi sa zadnja 2(Rb, Cs)... :shocked2:
Natrij se jedino može kupiti od tvrtki koje prodaju kemikalije.

Natrij mozes dobiti na vise razlicitih nacina od kojih je mozda najefikasnija elektroliza taline natrijevog klorida. Za to su potrebne prilicno visoke temperature (taliste natrijevog klorida je oko 801°C), ali talina se moze dobiti i pri nizim temperaturama (oko 600°C), ako se natrijevom kloridu doda odredjena kolicina kalcijevog klorida i/ili pojedinih drugih tvari.

Alternativno, mozes ga dobiti i elektrolizom NaOH koji ima puno nize taliste (318°C), ali sami dizajn celije i nacin sakupljanja Na je nesto kompliciraniji, tako da je elektroliza NaCl ipak nesto isplativija.

Natrij u malim kolicinama mozes dobiti i reakcijom natrijevog hidroksida i aluminija ili magnezija u prahu.

Dobivanje kalija i drugih alkalijskih metala nisam previse proucavao, ali vjerojatno se neka od navedenih metoda moze primijeniti i za dobivanje kojeg drugog metala iz te skupine.

Elementarni natrij i kalij dobiju se elektrolizom njihovih soli (Nacl,NaOH,KCl,KOH), ali kod hidroksida je problem što se razvija voda pa dolazi u doticaj sa metalom razvijajući vodik i opet nastaje hidroksid tog metala tada bi trebao praviti posebnu ćeliju da ne dolazi voda u doticaj s metalom.A kod klorida je jedini problem visoko talište.

izvadio sam elementarni litij iz Li baterije, na zraku mi je oksidirao pa sam drugi put odmah napravio litijevu luzinu, nisam znao da litij gori crvenom bojom :)

Ako ga spaljuješ na zraku, pazi jer je svjetlost tako jaka da ti može oštetiti vid.

Sacekaj malo. Iz kojih si baterija litijumskih vadio litij?
I kako  ti je bas tako brzo oksidirao. Znam da brzo oksidira, ali zasto ga odmah nisi stavio u bocu sa parafinskim uljem :tongue:
Mene ti previse zanimaju elementi 1.podrupe PSE-a.

vadio sam litij iz  onih gumbastih baterija od 3 V, one plosnate i velike, baterije za kalkulatore, kljuceve od auta itd...ostavio sam izvadjene komadice u epruveti, naravno zatvorio sam sa gumenim cepom, pa kad sam zelio nekome pokazati kako lijepo gori crvenom bojom, nije se dao zapaliti jer je vec izreagirao sa kisikom iz epruvete :)

A sta mislis da si ga umotao u kakav celofan ili vrecicu pa tek onda stavio u neku posudu, valjda ne bi oksidirao u tolikoj mjeri! :spin:
Da li svi metali 1. grupe PSE imaju sposobnost da se brzo oksidiraju?  :tumble:

Da, zato što u zadnjoj ljusci imaju samo 1 elektron. A zato što svi kemijski elementi po elektronskoj konfiguraciji žele biti slični najbližem plemenitom plinu( jer su najstabilniji sa 8 elektrona u valentnoj ljusci), posljedica toga je prilična reaktivnost.

Što je promjer atom veći(Li-> Na-> K-> Rb-> Cs), tako i jezgra sve slabije privlači valentne elektone, tako se i reaktivnost povečava.

Kod halogenih elemenata je sve obrnuto. :tongue:

Pa znao sam da zbog njihove zadnje ljuske i imaju veliku reaktivnost sa vodom, ali nisam znao da isto tako su skloni brzoj oksidaciji.

Da samo oksidiraju, tu je još tona reakcija.
Kalij ima sposobnost izvlačenja vode iz organskih spojeva, ali kroz duže vrijeme, naravno ako se nalazi u inertnoj atmosferi.

(http://www.versuchschemie.de/upload/files3/70270764_4948.jpg)
(izvor: versuchschemie.de (http://www.versuchschemie.de/topic,14677,-Synthese+von+Kalium.html))

Tek sam sad skužio do kojeg su otkrića došli na sciencemadness.org (http://www.sciencemadness.org/talk/viewthread.php?tid=14970). Radi se o novoj metodi dobivanja kalija, na temelju reakcije kalijevog hidroksida s magnezijem. Navedenu reakciju smo vidli već i prije, ali prema novom patentu, ta reakcija se može vršiti u inertnom otapalu (mogu poslužiti razna otapala, navodno i parafinsko ulje), sa 2-metilpropan-2-olom (tercijarnim butanolom) kao katalizatorom.

Ovdje (http://www.versuchschemie.de/topic,14677,-Synthese+von+Kalium.html) se može vidjeti originalni post na koji se veže rasprava na sciencemadness.org temi. Ja sam skroz oduševljen ovime, tako da se bacam na čitanje. Inače, kasnije u sciencemadness temi se ubacuje i NurdRage, i ima isto svašta zanimljivo za reći. Međuostalom, evo i jedan njegov video (http://www.youtube.com/watch?v=AgfxmCAS4hs) reakcije.

---

Usput, ako vas ozbiljno zanima kemija i imate volje za čitanjem, u ovom postu sam naveo dvije od najvećih i najvažnijih zajednica koje se bave amaterskom kemijom - sciencemadness.org na engleskom i versuchschemie.de na njemačkom. Ako ne znate engleski/njemački, preporučam Google Chrome preglednik u kojem možete podesiti da vam automatski prevodi sve stranice na jeziku kojeg ne znate. Rezultat nije baš pretjerano gramatički ispravan, ali je većinom dovoljno razumljiv.

Svakako se bacam na citanje dok nadjem malo slobodnog vremena. stvarno sam vise nego zaokupljen... ;D

PS: Engleski mi nije nikakav problem, a od njemackog sta znam je (sprehenzi deutche- cak ne znam ni kako se pise) hehehe :thumbup: :tongue:

Čekao sam dan, kada će netko otkriti način dobivanje kalija ili natrija pomoću metode koja nije toliko skupa i izvediva za kemičare amatere.  ;D
Vidim da je jedan član koristio i sitno izrezanu Mg traku.  :thumbup:
Nemam danas vremena pročitati ću sutra, a koliko vidim umjesto t-butanola može se koristiti i propan-2-ol.

Ja isto još nisam pročitao sve, pošto ima toga podosta, ali bar se ima više toga zanimljivog za naučit. A i super mi je kak su se svi udružili u istraživanju. ;D

Vidio sam da koriste svakakav Mg, čak i veće strugotine nastale prilikom mehaničke obrade, tako da očito nije problem ako Mg nije u prahu.
Mislim da je kasnije NurdRage čak uspio dobiti malu količinu kalija, bez dodatka alkohola.

Ovo bi svakako volio izvesti, ali nažalost, iako tvari djeluju lako-nabavljivo, nije baš da je jednostavno doći do njih. :sniff: Iako, s obzirom o kakvom se produktu radi, mogućnost dobivanja malih količina kalija je sad puno veća, pogotovo u usporedbi s drugim postupcima tipa elektrolize talina soli.

Evo, ljudi dogovorio sam se sa kolegama i profesoricom, odraditi ću pokus dobivanja kalija u inertnom  otapalu.  :thumbup:
Trebao bih to napraviti sljedeći tjedan. Ali postoji čak 1 problem, malo sam kopao po ladicama sa kemikalijama, pronašao sam butan-1-ol i propan-1-ol. Nemamo tercijalni butanol, ali mislim da bih mogao negdje nabaviti propan-2-ol. :wink1:

Edit: pronašao sam propan-2-ol, u jednoj trgovini sa elektroničkom opremom  :thumbup:

Svaka cast. Drago mi je da ce neko od nas to pokusati da izvede. :bigsmile: :wink1:
Iskrene cestitke, i da ti to uspije, pa cemo vidjeti rezultate... :thumbup:
Jedva cekam. Znate jako me zanimaju ti elemnti 1.podgrupe PSE... :eureka:

Ja bi se bacio u potragu za dobijanjem natrija ili kalija samo da imam malo vece izvore magnezija (ili trake ali bi jos bolje bilo da je u prahu) :sad:

Niti ja nemam magnezija u prahu, već uzmem Mg vrpcu i izrežem je škarama po dužini i sjeckam dok ne dobijem nešto što bi trebalo izgledati poput strugotine.  :eureka:

Super, nadam se da bude sve ispalo kako treba :thumbup:

Kalijev hidroksid, parafinsko ulje ili neko drugo otapalo/medij nije toliki problem nabaviti, ali mene najviše muče katalizator i magnezij (s naglaskom na magnezij).

Magnezijeva traka je većinom nehumano skupa, pošto se većinom prodaje školama koje većinom očito ne pitaju koliko košta. Jedina druga opcija je naručivanje onih magnezijevih pločica za potpalu, pa od njih na neki način dobiti strugotine/prah.

Sto se tice Mg plocica za potpalu, ja bi ih mogao nabaviti sebi iz Austrije, ali samo ne znam koliko su one dobre. Tj, ne znam jos njihov sastav. Sastoje li se od velikog procena Mg, i bili bile korisne za izvodjenje ovakvog eksperimenta :puzzled: :puzzled:

Ja ću ovo napraviti u školi, ali moram smisliti kako da to odradim, to bi bilo potrebno refluksirati 4 sata. Ja ne mogu tako dugo ostati u labu.  :sniff:
Jedino da pitam mogu li posuditi kemikalije i odraditi kod kuće. Mislim koristiti zračno hladilo, zato što su temperature para ~200°C. Svaki dio ću slikati, držite fige da uspije.  ;D

Isprobaj sve solucije, imas moju podrsku hehhe :tongue:

Odustao sam od ove sinteze sve dok ne nabavim čiste kemikalije. Ali sam izvadio litij iz baterija.  :thumbup:

Svaka cast. :thumbup: Nadam se da nije pretjerano oksidirao. A gdje si nabavio energizer ultimate baterije, ja ih trazio po svuda po svom gradu, i nazalost nisam ih nasao :mad:

U Mađarskoj!  :tongue:

Pa iz koliko si baterija izvadio litij, i nije lit i pretjerano oksidirao jer na onom videu jako to brzo radi...

Ja sam imao problema sa otvaranjem baterije pa sam negdje na polovici prerezao tu limenu posudu u kojoj se nalazi elektrolit. Brzo sam ga izvadio i stavio u parafinsko ulje(suho). Mislim da se baterije mogu svugdje kupiti zato što se koriste za fotoaparate kao dobar izvor energije.

Pa znam da se koriste za foto. aparate ali kod nas ima milijon nekih vrsta. Uostalom i energizera ali ne te vrste (litium ultimate), sto bas meni treba...
I kakav je osjecaj baratati sa litijem kao elementom 1. grupe PSE :thumbup: 

Pa nije baš neki za 1 min užasno potamni, a pri reakcijom sa vodom nastaje nešto i amonijaka.  :smilegrin:

Sigurno si se nauživao "ugodnog" mirisa rastavljene litijeve baterije :smilegrin:

Čuo sam da te pare nisu previše zdrave!  :shocked2: Mislim da sadrži i tionil klorid.

Nedavno sam dobio par komada od kolege, nisu bile nove, ali svejedno je bilo dovoljno za upoznat se s litijem. ;D

Što se smrada tiče, vjerojatno je povezan sa željezovim disulfidom (FeS₂) kojeg te baterije sadrže. Uz to, litij reagira i sa dušikom iz zraka, te nastaje litijev nitrid, koja pak reagira sa vlagom iz zraka, pri čemu nastaje NH₃, što dodatno pridonosi smradu.

Kraća izloženost vjerojatno nije veliki problem, ali bolje naravno raditi sa zaštitnom opremom. Uz to, čim se litij odvoji, ostatak je najbolje ubaciti u nešto što se da dobro zatvoriti, kako se smrad ne bi širio.

Energizer baterije je lako nabaviti, ja sam ih kupio u bauhausu.  Folija koja se izvadi ne reagira sa kisikom već sa dušikom iz zraka i tvori tanki, tamni sloj litijevog nitrida.
Brzim prebacivanjem u mineralno ulje to se lako može zaustaviti.  Jednom sam otvarao litij-tionil klorid bateriju, u kojoj je veća količina litija na stijenkama baterije ali to je na žalost završilio (ogromnom slučajnošću) tionil kloridom u mojem oku, zatim ispiranjem i nastajanjem klora i HCl u mom oku (nije puno bolje..), tako da ovu bateriju ne bih preporučio. Naravno, kad bi se skužilo neki efikasan način otvaranja, bez da tionil klorid pošprica na sve strane, moglo bi ga se sačuvati kao i litij.

vidio sam da te baterije sa litijem proizvodi i sony
ima ih u jednoj prodavaonici u arena centru

Evo moj stari video : http://www.youtube.com/watch?v=-m5QCoBG8CI

Dobro bi došao neki link koji bi ovo potvrdio. Ne mora biti da se u njima nalazi elementaran litij, ima tih baterija raznih vrsta. Za sad mislim da su najbolje one energizer baterije.

e to ti ne mogu dati jer zbilja ne znam,ja sam samo spazio da na njima piše lithium battery za fotiće

U Americi uspjesno nabavio Energizer Ultimate Litijumske baterije :bigsmile:  Uhh napokon, jer ih kod nema nikako :sad:
Valjda cu s 4 baterije izvuci lijepu kolicinu litija. Samo moram biti jako brzprilikom vadjenja :wink1:

Ostao sam zaprepašten ovim videom.  :shocked2:  Dobivanje natrija elektrolizom natrijeva klorida  (http://www.youtube.com/watch?v=rL1cKb3_ojE), korišten je ispravljač za punjenje akumulatora.

Zanimljiv video, ali korišten je NaOH. :wink1: Inače se radi o varijaciji Castnerovog procesa i na taj način se može dobiti kolekcionarska količina natrija - kad govorimo o ovako pojednostavljenom procesu kao na ovom videu. E, ali kad se stvari naprave kako treba, onda to izgleda ovako (http://www.sciencemadness.org/talk/viewthread.php?tid=9797). Jednostavno predivno; možda jednog dana. :smilegrin:

Nisam niti čitao opis videa, ali sigurno nikada ne bih talio NaOH.  :shocked2: Sama aparatura je zanimljiva, ja je sigurno neću pokušavati izvesti, ali ovo je stvarno korisno.  :thumbup:

možda se natrij može nekako izvuči iz natrijevog silikata(Na2SiO3);
prvo maknemo kisik pomoću termit reakcije(ovo baš nisam siguran jeli moguće)
i onda odvojimo natrij i silicij zagrijavanjem jer se natrij rastapa na 97 stupnjeva(osim ako se nisu već odvojili zbog temperature termita)

To nije moguće...
Bit ću iskren, poradi malo na osnovama. Sada si ''priznao'' da ne razlikuješ smjese od kemijskih spojeva.
Pred tobom je još mnogo učenja, prvo se potrudi naučiti teoriju, a zatim ćeš vidjeti da li je to moguće.
Ovo nikako nemoj shvatiti kao uvredu, već kao koristan savjet.  :thumbup:

Za prvo nisam siguran, ali najvjerojatnije ne bi išlo. Za drugo sam siguran da ne bi išlo jer ne možeš leguru metala (čak kad bi ju dobio dobiti na taj način) razdvojiti na komponente na temelju različitih tališta komponenata. Legura ima neko svoje talište (ili raspon tališta) koje nema veze s talištima komponenata. Ipak zanimljiva ideja hehe, ali mislim da se bolje isplati krenuti na isprobani način, a to je reakcija NaOH s Mg.

svaki savjet je dobrodošao,a za ovaj postupak sam ionako znao da je vrlo malo vjerojatno moguć
nisam se uopće sjetio da su silicij i natrij u kemijskom spoju, jer kad ja vidim dva metala spojena,odmah pomislim na leguru

Bilo bi lijepo kad bi se mogla tema o litiju posebno odvojiti od ostalih, jer ima raznih litijskih baterija, a time i raznih načina vađenja...

Članak litijski (engl. lithium battery) je primarni galvanski članak. Negativna elektroda je od litija, dok za pozitivnu elektrodu i elektrolit ima nekoliko izvedaba.
Za najviše primjenjivane članke pozitivna elektroda je od manganova dioksida (MnO₂), a elektrolit je litijeva sol u organskom otapalu. Napon članka je 3V. Potpuno je zatvoren u kovinsko kučište, a radi smanjenja unutarnjega otpora proizvodi se u obliku novčića velike površine, većinom promjera 20mm i debljine 1,6-5mm. Može se pregrijati, pa i eksplodirati - ako se prazni prevelikom strujom ili ako se kratko spoji. Trajnost mu je vrlo velika (npr. izvedba kojoj je negativna elektroda od litija, a pozitivna od jodida traje više od 15 godina), pa se primjenjuje za srčane stimulatore i druge medicinske usadke.

Link1 (http://www.edigital.hr/Ostale_baterije/Maxell_CR2032_200mAh_3V_litijum_baterija-p29640.html) & link2 (http://www.24sata.hr/image/djecak-pojeo-litijeve-baterije-napravile-mu-rupe-u-jednjaku-900x600-20111146-20111114122309-79d2056643dd307de1be6ae68be361f4.jpg)

Članak litijsko-ionski (engl. lithium ion battery) je sekundarni galvanski članak. Negativna elektroda je od ugljena ili grafita, pozitivna od litijeva oksida, a elektrolit je alkalni (litijeva sol u organskom otapalu), tekući ili u obliku paste. Nazivni napon je 3,6V, samopražnjenje je razmjerno malo: oko 5% kapaciteta mjesečno i znatno ovisi o temperaturi, a svojstveni vatsatni kapacitet je među najvećima, iznosi 150-200 Wh/kg. Ponajbolji je članak za napajanje pokretnih telefona, prijenosnih računala, videokamera i sl..
Trajnost mu je nešto kraća nego alkalnoga članka.


Članak litijsko-ionski polimerni je sekundardni galvanski članak. Negativna elektroda je od litija ili smjese litija i ugljena, a pozitivna od litijeva kobaltova oksida (LiCoO₂) ili litijeva manganova oksida (LiMn₂O₄). Elektrolit je litijeva sol u čvrstom kompozitu polimera. Nazivni napon je 3,7V, samopražnjenje manje od 5% mjesečno, a specifični kapacitet oko 20% veći od litijsko-ionskoga članka ili oko tri puta veći od alkalnoga članka. Upotrebljava se u komunikacijskim aparatima, računalima, audiouređajima, videouređajima i dr.. U kućištu od tanke plastike tanji je od 1mm (tzv. folijski članak), pa se upotrebljava u tzv. pametnim karticama.


Litijsko-ionska baterija je u mobitelima, a s obzirom da imam podosta starih mobitela i prijatelja koji drži sevis mobitela, mogu ih podosta nabaviti. Jednu sam rastavio i uvidio litij koji je posložen u slojevima a između svakog sloja je plastična folija, zapalih ga i gori stvarno crvenim plamenom, pa eto i još jedan izvor litija;)