|
Naslov: Skraćenice u kemiji Autor: Arbor na Rujan 11, 2010, 08:03:26 Evo neke osnovne:
(s)-kruta tvar (l)-tekućina (g)-plin (aq)- otopljeno u vodi OBLIK: • pulv. (pulveratum) = smrvljeno • in foliis = u obliku listica • in bacillis = u obliku štapica • in rotulis = u obliku leca • gran. (granulatum) = u obliku zrna • crystallisatum = kristalizirano • rasp. (raspatum) = u obliku strugotina CISTOCA KEMIKALIJA: a) kemikalije s garantnim listom b) pro analysi (p.a) = za analizu c) purissimum (puriss.) = pročišćeno d) purum (pur.) = čisto e) tehnicke kemikalije (tehn.) f) sirove kemikalije (crud.) KONCENTRACIJE: • conc. (concentratum) = koncentrirano • dil. (dilutum) = razrijedeno • fum (fumans) = dimece otopine • siccum = suh • sol. (solutio) = otopina • solub. (solubilis) = topljiv BOJA KEMIKALIJA: • album = bijel • flavum = žut • nigrum = crn Naslov: Odg: Skraćenice u kemiji Autor: Slobodoumi kemik na Veljača 04, 2011, 05:20:08 Te lista univerzalnih znakova opasnosti (usvojena 2001):
- Eksplozivno: E - Oksidans: O - Ekstremno lako zapaljivo: F+ - Lako zapaljivo: F - Zapaljivo: R10 - Jako toksično: T+ - Toksično: T - Štetno: Xn - Korozivno: C - Iritirajuće: Xi - Izaziva preosjetljivost: R42 i/ili R43 - Kancerogeno: Carc. Cat.(1) - Mutageno: Muta. Cat.(2) - Toksično za razmnožavanje: Repr. Cat.(3) - Štetno okolini: N Naslov: Odg: Skraćenice u kemiji Autor: Arbor na Veljača 04, 2011, 05:25:49 Citat: Vonchy's cyber space Ne znam jeste li ikad naletjeli na ovaj znak: (http://vonchy.buksna.net/wp-content/uploads/2010/08/NFPA_704_ex.png) Kad čitate na Wikipediji o nekom spoju najčešće u opisu stoji ovakav “okrenuti kvadrat”. O čemu je riječ? Kao prvo, navedena slika vrijedi samo za određeni spoj, znači gore-navedeni znak nije takav uvijek. Naime, ono što ostaje isto je oblik znaka i boje: (http://vonchy.buksna.net/wp-content/uploads/2010/08/nfpa_diamond.png) Ovdje je prikazan nepromjenjivi dio znaka. Naime riječ je o NFPA 704. Kao što vidimo, postoje 4 grupe boja; plava, crvena, žuta i bijela. Crvena boja nam govorio o “vatrenosti” tog spoja. Kemičari bi rekli, koliko je podložan gorenju. O zdravlju, odnosno koliko je štetan taj spoj za zdravlje čovjeka, govori nam plava boja. Žuta boja nam govori o promjenjivosti našeg spoja, točnije o radioaktivnosti, a bijela boja je specijalna, to jest u taj dio stavljamo posebne oznake u slučaju da je naš spoj po nečemu specifičan. Svakoj se boji (osim bijele) davaju brojevi od nula do 4 (0-4). Tako za crvenu znači: 0-ne gori, 1-mora se dosta grijati da dođe do gorenja, 2-mora se umjereno grijati ili se izložiti višim temperaturama da gorenje počne, 3-tekućine i krutine koje mogu goriti pri skoro svakim temperaturama, 4-spojevi koji već na normalnom tlaku i temperaturi gore ili isparavaju. Za plavu boju: 0- ne treba preveliki oprez, ne šteti ljudskom organizmu, 1-izloženje određenom spoju može stvoriti iritacije ili manje ozljede, 2-intenzivno izlaganje može stvoriti ozljede, 3-kratkotrajno izlaganje može stvoriti ozbiljne i umjerene ozljede, 4-kratko izlaganje može izazvati smrt ili teške ozljede. Za žutu boju: 0-stabilan, ne reagira s vodom, 1-stabilan, ali pri višim temperaturama i tlaku postaje nestabilan, 2-podilazi agresivnim kemijskim promjenama pri višim temperaturama i tlaku, burno reagira s vodom ili stvara eksplozivnu smjesu s vodom, 3-moguća detonacija, ali potreban je jak početni izvor, reagira iznimno eksplozivno s vodom, 4- jaka detonacija, eksplozivna dekompozicija pri normalnim temperaturama i tlaku. Za bijelu boju: oznaka SA- veoma zagušljiv plin, točnije plin koji nije otrovan, ali lako zamjenjuje kisik koji nam je potreban (primjeri su neon, dušik, kripton, helij) oznaka OXY-veoma oksidira (primjer H2O2, amonijev nitrat) oznaka W- reagira s vodom iznimno opasno (primjer kalij, natrij) Sad kad imate sve na jednom mjestu, znak sa početka posta ne bi trebalo biti teško dešifrirati. Izvor: http://vonchy.buksna.net/index.php/2010/08/28/nfpa-704/ (http://vonchy.buksna.net/index.php/2010/08/28/nfpa-704) Mislio sam to i sam objasniti, ali na ovom blogu je to puno bolje objašnjeno! :thumbup: Naslov: Odg: Skraćenice u kemiji Autor: Omikron na Veljača 05, 2011, 11:19:06 @ Slobodoumi kemik & Arbor - Vrlo zanimljive i korisne informacije :thumbup: Na wikipediji možete i strelicu miša postaviti na određenu boju znaka, i nakon kratkog vremena trebao bi se pojaviti opis. Nisam siguran da li to funkcionira u svim pregledicima, ali u Google Chrome-u radi.
Usput, stavio sam Arborov post kao navod, pošto je zapravo preneseno s nečijeg bloga. Sami blog mi je isto zanimljiv, tako da spremam link. :thumbup: Naslov: Odg: Skraćenice u kemiji Autor: Alojzij3 na Travanj 08, 2012, 07:13:19 LATINSKI NAZIVI NEKIH VAŽNIJIH ANORGANSKIH PREPARATA:
Acidum – kiselina Acidum hydrobromicum – bromovodik (HBr) – bromovodična kiselina Acidum hydrochloricum – solna kiselina, otopina HCl u vodi Acidum hydrojodicum – jodovodik, HJ, jodovodična kiselina Anhydricum – bez vode Argnetum – srebro Arsenicicum – arsenati: arsenicum monobasicum, kiseli arsenat (primarni), arsenicicum dibasicum (srednji) i arsenicicum Tribasicum – normalni arsenat i tercijarni Arsenicosum – arseniti Arsin – AsH3 Aurum – zlato Bicarbonicum – kiseli karbonat MeHCO3, bikarbonat, hidrogen karbonat Bichromocum – bikromat Me2Cr2O7 Bismuthum – bizmut Bisulfuricum – kiseli sulfat, bisulfat MeHSO4, hidrogen sulfat Bisulfurosum – bisulfit (sulfit), MeHSO3 Boracicum (boricum) – borat Bromatum – bromid (MeBr) Bromicum – bromat, MeBrO3 Cadmium – kadmij Calcium – kalcij Carbonicum – karbonat Carboneum – ugljik Cobaltum – kobalt Cuprum – bakar Cyanatum – cijanid Dithionosum – neispravno hidrosulfiti, jer su to soli hiposumporaste kiseline (ditionaste) H2S2O4 Ferrocynatum – ferocijanid Ferricyanatum – fericijanid Ferrum – željezo Fluoratum – fluoridi MeF Hydrargyrum – živa Hydricum – hidroksid ili hidrat (najčešće od oksida, npr.: natrium hydricum NaOH) Hydrogenium – vodik Hydrosulfuratum – hidrosulfid, MeHS Hydrosulfurosum – Hiposumporasta kiselina Hydroxydatum – hidroksid MeOH Hyperchloricum – peroklorat MeClO4 Hypermanganicum – permanganat MeMnO4 Hypochlorosum – hipoklorit Hyposulfurosum – hiposulfit Chloricum – klorat MeClO3 Chromicum – kromat Jodatum – jodid Jodicum – jodat Kaium – kalij Molybdaenicum – molibdati Natrium – natrij Nitricum – nitrat Nitrogenium – dušik, azot Nitrosum – nitrit Oxydatum – oksid Oxydatum hydricum – hidroksid Oxydulatum – oksid niže valencije Oxygenium – kisik Oxychloratum – oksiklorid Perchloricum – peroklorat MeClO4 Perjodicum – perjodat MeJO4 Permanganicum – permanganat Persulfuricum – persulfat Phosphoratum – fosfid Phosphoricum – fosfat Phosphorosum – fosfit Phosphorus – fosfor Plumbum – olovo Rhodanatum – rodanid Selenicum – selenska kiselina Selenosum – selenasta kiselina Silicicum – silikat Siliciofluoratum – fluorosilikat Sulfocyanatum – rodanid Sulfuratum – sulfid Sulfuricum – sulfat Sulfurosum – sulfit Stannum – kalaj, kositar, Sn Stibium – antimon, Sb Thiosufuricum – tiosulfat Me2S2O3 Naslov: Odg: Skraćenice u kemiji Autor: Alojzij3 na Travanj 08, 2012, 07:15:09 KRATICE:
Acet. – aceton Al. – alakalije Alk. – alkohol Anh. – anhidrid Aps. – apsolutan Aq. – tekući, otopina Azeot. – azeotropna smjesa Benz. – benzen Eksp. – eksplozivan Et. – eter Glice. –glicerol g. netop. – gotovo netopivo h. – hladno higrosk. – hidroskopno kis. – kiselina klorof. – kloroform krist. – kristalizira l. top. – lako topljivo miješa se – znači da se topi u svakom omjeru mol. tež. – molekularna težina. Nest. – nestabilan Netop. – netopljiv Puš. – pušeća Rasp. – raspada se Razr. – razrijeđeni Rast. – rastaljen Sl. top. – slabo topljiv Sp. Tež – specifična težina Subl. – sublimira Sulf – sulfidi Tek. – tekući t.k. – vrelište top. – topljivo t.t. – talište tol. – toluen umjer. – umjereno v.l.top. – vrlo lako topljiv v.sl.top. – vrlo slabo topljiv vr. – vrelo |