http://www.plus500.hr/?gclid=CKmHva3n48sCFVEo0wodjeMDfg
http://www.srebrozlato.com/cijene-plemenitih-kovina/cijena-srebra/u-zadnja-tri-dana/
71
na: Ožujak 28, 2016, 05:36:13
|
||
Autor kloretan - Zadnji post od Alojzij3 | ||
72
na: Ožujak 28, 2016, 03:32:58
|
||
Autor kloretan - Zadnji post od kloretan | ||
Ekipa Bok,
trudim se naći stranicu gdje mogu svakodnevno pratiti cijenu žive, zlata i srebra na burzi.. može li netko pomoći linkom? |
73
na: Ožujak 27, 2016, 12:30:44
|
||
Autor Omikron - Zadnji post od Alojzij3 | ||
Ovdje je baš bilo govora o pirotehničkome digitronu/kalkulatoru, koji je bio zaista izvrstan, ali više ne postoji...nažalost...
Nepostojeći link : http://www.hyperdeath.co.uk/pyrocalc/ |
74
na: Ožujak 27, 2016, 11:12:59
|
||
Autor Alojzij3 - Zadnji post od Alojzij3 | ||
Klorsulfonska kiselina (ClSO3H, HSO3Cl (tradicionalna formula), SO2(OH)Cl) jetka je bezbojna, higroskopna, slabo žućkasta tekućina oštra mirisa. Na zraku se jako puši, nagriza oči, kožu i sluznicu, uzrokuje jače opekline. S vodom se eksplozivno raspada na sumpornu i solnu kiselinu.
Industrijski se proizvodi uglavnom izravnim spajanjem sumporova(VI) oksida (SO3) i klorovodika (HCl). Može se pripraviti i s klorovodikom, te otopinom sumporova(VI) oksida u sumpornoj kiselini: HCl + SO3 --> ClSO3H 2 ClSO3H + SO3 --> H2SO4 + S2O5Cl2 Klorsulfonska kiselina služi u organskoj sintezi za kloriranje, sulfokloriranje (npr. u proizvodnji saharina) i sulfoniranje (sulfuriranje), a u vojnoj tehnici kao sredstvo za zamagljivanje (stvaranje umjetne magle, npr. avionom iz zraka), itd.. |
75
na: Ožujak 26, 2016, 03:29:14
|
||
Autor Alojzij3 - Zadnji post od Alojzij3 | ||
Poznaje li netko kako pripraviti dušikov sulfid?
|
76
na: Ožujak 26, 2016, 02:35:58
|
||
Autor Alojzij3 - Zadnji post od Alojzij3 | ||
Akrolein (propenal, akril-aldehid, CH2=CHCHO), je bezbojna hlapljiva tekućina oštra mirisa. Najjednostavniji je i najreaktivniji α,β-nezasićeni aldehid i služi kao ishodni materijal za proizvodnju mnogih tehnički važnih spojeva.
Nastaje oksidacijom alil-alkohola, u malim količinama stvara se pri paljenju masti. Od vremena njegova otkrića 1843.g. pa do 1936.g. najbolja metoda preparacije bila je dehidracija glicerola. Danas se samo laboratorijski tako dobiva: HOCH2CHOHCH2OH -->KHSO4/grijanje--> [HOCH2CH=CHOH] --> [HOCH2CH2CHO] --> CH2=CHCHO (Akrolein) Maksimalni prinosi su oko 50%, a postupak sam po sebi nije pogodan za proizvodnju u velikim razmjerima. Između 1936.g. i 1949.g. bila su izrađena tri industrijski pogodna procesa: 1.) Kondenzacija formaldehida s acetaldehidom: Formaldehid (HCHO) + acetaldehid (CH3CHO) -->(SiO2-Na2SiO3)/(300°C)--> [HOCH2CH2CHO] --> CH2=CHCHO (propenal/akrolein) + H2O Zatim se polimerizira sa smolom. 2.) Piroliza dialiletera, nusprodukta u proizvodnji alilalkohola: (CH2=CHCH2)2O -->(500°C)--> CH2=CHCHO + CH3CH=CH2 3.) Katalitička oksidacija propilena pomoću zraka: CH2=CHCH3 + O2 -->Cu2O/(370°C)--> CH2=CHCHO + H2O Akrolein je toksična, lako hlapljiva tekućina, točke vrelišta na 53°C, i jak suzavac. On je uzrok neprijatnim osobinama para pregrijanih masti. Fiziološki se može utvrditi u koncentraciji jedan na milijun, a koncentracije koje bi bile štetne uopće nisu podnošljive. Akrolein lako podliježe svim uobičajenim reakcijama α,β-nezasićenih aldehida. Adicijom metilmerkaptana, npr., te naknadnom Streckerovom sintezom nastaje DL-metionin. Akrolein služi za različite sinteze, npr. zagrijavanjem s anilinom daje kinolin. |
77
na: Ožujak 26, 2016, 01:41:43
|
||
Autor Alojzij3 - Zadnji post od Alojzij3 | ||
Što znate o dioktil adipatu (DOA, C22H42O4)?
|
78
na: Ožujak 24, 2016, 08:29:38
|
||
Autor Alojzij3 - Zadnji post od Alojzij3 | ||
Poli(vinil-klorid) (poli- + vinil + klorid; polivinilov klorid, tzv. samo „plastika“, PVC) je plastomerni materijal građen od linearnih i razgranatih makromolekula opće formule –(-CH2-CHCl-)n-.
*Kruti poli(vinil-klorid) proziran je, tvrd, žilav i teško preradljiv materijal, vrlo postojan na utjecaj atmosferilija, dobrih dielektričnih svojstava. Međutim, izrazito je krt, što se otklanja kopolimerizacijom, npr. s vinil-acetatom, a potom miješanjem s drugim polimerima, npr. poliakrilatima. U pirotehnici se koristi za davanje, žutih, zelenih i crvenih boja. Najbolja plastika je plastika bijele boje, ona se izriba u piljevini i drži u staklenci. |
79
na: Ožujak 20, 2016, 12:35:08
|
||
Autor Davor - Zadnji post od Alojzij3 | ||
80
na: Ožujak 20, 2016, 11:24:57
|
||
Autor Arbor - Zadnji post od Alojzij3 | ||
Što kažete za ovaj aparat? :D => http://www.mtforni.com/prodotti/uploaded/forno%20lab%20crusilite%20eng.pdf
U njemu se koristu ovakve grafitno-silikonske elektrode => http://heatingelements.hitempproducts.com/Asset/Silicon-Carbide-Electric-Heating-Elements.pdf Obišao sam jednu napuštenu tvornicu preradbe aluminija i salivanja u poluge i grečice, i u njoj ugledao upravo to, na tisuće komada uredno zapakirane: ![]() ![]() ![]() ![]() |