naprijed »

[jača kiselina istiskuje slabiju kiselinu]

Ajmo ovako..
Jodovodična kiselina je jača od klorovodične kiseline, zato što je kovalentna veza između klora i vodika puno jača od veze između joda i vodika. Odmah možemo pretpostaviti da prema tome klorovodična kiselina slabije disocira od jodovodične kiseline. To je jedan dio koji utječe na snagu neke kiseline. Ali to ne može zadovoljiti pravilo da jača kiselina istiskuje slabiju kiselinu. Da bi vidjeli koja kiselina istiskuje drugu kiselinu, moramo pogledati valenciju središnjeg atoma.

Ta tablica što si stavio u postu iznad, zapravo pokazuje konstante disocijacije. Prema toj tablici klorovodična kiselina je jača od sumporna, ali nije. Već samo je konstanta disocijacije veća.
Nadam se da ste razumjeli.  

Primjer:

Mg₃(PO₄)₂ + H₂SO₄ --> H₃PO₄ + MgSO₄

Valencija fosfora u fosfatnom anionu je +V, a sumpora u sumpornoj kiselini je +VI. Prema tome sumporna kiselina reagira sa fosfatima pri čemu nastaje fosforna kiselina i sulfatni ion. To nam onda može reći da je obrnut proces nemoguć!

MgSO₄ + H₃PO₄ --/-->

To možete napisati i za klorovodičnu i dušičnu kiselinu. A smjesa klorovodične kiseline i nitrata može reagirati sa bakrom, ali se iz te smjese ne može izdvojiti dušična kiselina.

Zašto u priču uvodiš oksidacijske brojeve, ako si naveo da je jakost kiselina povezana s koeficijentom elektronegativnosti? Najbolje jednostavno podatke potražiti u tablicama jakosti kiselina ( http://depts.washington.edu/eooptic/links/acidstrength.html ), iako ti podaci isto nisu uvijek točni jer ovisi koliko koje kiseline ima u vodenoj otopini. Prema toj tablici, klorovodična kiselina je jača od dušične i zato donira svoj proton nitratnom ionu, čine nastaje HNO3.

U nekim metodama se onda takva otopina reagira s bakrom, pa se dušikovi oksidi vode u vodu kako bi nastala čišća dušična kiselina, ali u svakom slučaju je prisutan HNO3.

Da, ali kao što je Arbor rekao, nije samo konstanta disocijacije u igri. U mješavini klorovodične kiseline i neke nitratne soli, teoretski bi se moglo reći da postoji HNO₃, pošto su prisutni i vodikovi i nitratni ioni, ali tu kiselinu ne možeš izdvojiti iz otopine. Ipak, pomoću oksidacijskih svojstava te otopine, možeš dobiti dušikove okside, pa iz njih onda dobiti dušičnu kiselinu, kao što si naveo. Tvrdnja da jača kiselina istiskuje slabiju i dalje stoji i primjenjiva je i u ovom slučaju.

[jača kiselina istiskuje slabiju kiselinu]

Ajmo ovako..
Jodovodična kiselina je jača od klorovodične kiseline, zato što je kovalentna veza između klora i vodika puno jača od veze između joda i vodika. Odmah možemo pretpostaviti da prema tome klorovodična kiselina slabije disocira od jodovodične kiseline. To je jedan dio koji utječe na snagu neke kiseline. Ali to ne može zadovoljiti pravilo da jača kiselina istiskuje slabiju kiselinu. Da bi vidjeli koja kiselina istiskuje drugu kiselinu, moramo pogledati valenciju središnjeg atoma.

Ta tablica što si stavio u postu iznad, zapravo pokazuje konstante disocijacije. Prema toj tablici klorovodična kiselina je jača od sumporna, ali nije. Već samo je konstanta disocijacije veća.
Nadam se da ste razumjeli.  

Primjer:

Mg₃(PO₄)₂ + H₂SO₄ --> H₃PO₄ + MgSO₄

Valencija fosfora u fosfatnom anionu je +V, a sumpora u sumpornoj kiselini je +VI. Prema tome sumporna kiselina reagira sa fosfatima pri čemu nastaje fosforna kiselina i sulfatni ion. To nam onda može reći da je obrnut proces nemoguć!

MgSO₄ + H₃PO₄ --/-->

To možete napisati i za klorovodičnu i dušičnu kiselinu. A smjesa klorovodične kiseline i nitrata može reagirati sa bakrom, ali se iz te smjese ne može izdvojiti dušična kiselina.

Da zapravo. Bitno je tu više toga, ne samo konstanta disocijacije. Inače ste me zaintrigirali ovime, pa sam napravio mali eksperiment. Dodao sam dušičnu kiselinu na malo kuhinjske soli. Reakcija nije bila burna i nije bilo nikakvih mjehurića, ali se brzo osjetio oštar miris. Da budem siguran da se radi o klorovodiku, naslonio sam na otvor epruvete bocu s amonijakom i došlo je do stvaranja dima amonijevog klorida. Dušična kiselina je istisnula klorovodičnu, odnosno klorovodik, tako da je očito jača od nje. Prema tome obrnuti postupak, u kojem bi klorovodična istisnula dušičnu iz neke soli, ne bi bio moguć u potpunom smislu.

Mislim da dušična kiselina reagira sa kloridima pri čemu nastaje smjesa klorovodika, dušičnih oksida, klora, nitrosil klorida(NOCl). Ukratko: ništa što bi  bilo dobro udisati. Mislim da pH i kiselost zaslužuju vlastitu temu.  

koliku najvišu koncentraciju može dosegnuti klorovodična kis. pri sobnoj temperaturi ?

Pri sobnoj temperaturi i standardnom tlaku od 101 325 Pa, najveća moguća koncentracija klorovodične kiseline iznosi 12 mol/dm³, što odgovara otprilike 36%. Pri višem tlaku i nižoj temperaturi će se otopiti više klorovodika u vodi.

super !   ja sam kod djeda našao staru 1 litarnu tamnu bocu na kojoj piše :

Acidum hydrocloricum min. 36,2%

  C    T+     kemika     držati izvan
                                 dohvata
                                 djece.

znači koncentrirana.  

[Electrochemistry never lies]

Da, i samo pazi sta radiš s konc. hlorovodičnom kiselinom  

super !   ja sam kod djeda našao staru 1 litarnu tamnu bocu na kojoj piše :

Acidum hydrocloricum min. 36,2%

  C    T+     kemika     držati izvan
                                 dohvata
                                 djece.

znači koncentrirana.  

Super pronalazak! Danas koncentriranu nije baš lako naći, baš zbog svakakvih oznaka opasnosti.

super !   ja sam kod djeda našao staru 1 litarnu tamnu bocu na kojoj piše :

Acidum hydrocloricum min. 36,2%

  C    T+     kemika     držati izvan
                                 dohvata
                                 djece.

znači koncentrirana.  

blago ti se,a čime ti se djed bavio
imam i jedno pitanje usput;
dakle, danas sam radio sa amonijevim hidroksidom i lab. staklo mi se zamutilo i postalo je hrapavije
zanima me oštećuje li amonijev hidroksid staklo?

Mislim da otopina amonijaka ne bi mogla nikako nagristi staklo. Stvarno ne znam što bi moglo biti. Da li je čaša bila čista prije uporabe?

ne znam, nije baš, valjda ostalo malo kamenca iostalih minerala iz vode

što nastaje neutralizacijom NaOH i H2C2O4 ?

možda natrijev oksalat?

što nastaje neutralizacijom NaOH i H2C2O4 ?

možda natrijev oksalat?

Da, pošto je u pitanju organska kiselina bilo bi najbolje pisti ovako forumule -->  HOOC-COOH ili (COOH)₂. Na taj se način možeš vidjeti da se zbilja radi o kiselini. 

Može li mi tko reći dali se istim postupkom dobivanja kalijevog nitrata može dobiti i natrijev?
Znači, ono sa amonijevim nitratom, amonijev nitrat + natrijev klorid -> amonijev kloris i natrijev nitrat ?

isto tako htio bih pitati što sve mogu napraviti s benzaldehidom, dao mi ga je susjed jer njemu ne treba, ne znam ni za što uopće služi?

[Electrochemistry never lies]

Najbolje bi bilo da dobijas natrijev nitrat reakcijom amonij nitrata i sode bikarbone

ooo, stvarno,, nisam se uopće toga sjetio.
 hvala 

Za što je tvoj susjed koristio benzaldehid?    Ne vidim nikakvu korisnu primjenu u domaćinstvu, ali vrlo je koristan u laboratoriju . 

ja mislim da se on bavi pčelarstom i da je ta kemikalija korisna kod tjeranja pčela sa saća kada se ide proizvoditi med.
bi li od benzaldehida mogao dobiti nešto ?

evo slika

   

bi li od benzaldehida mogao dobiti nešto ?

Benzaldehid je korisna kemikalija koja se može upotrijebiti za dobivanje raznih tvari. Nažalost do sad sam većinom naletio na više opisa kako dobiti benzaldehid, a na manje onih koji govore za što se može koristiti, ali evo što kaže wikipedija:

On oxidation, benzaldehyde is converted into the odorless benzoic acid, which is a common impurity in laboratory samples. Benzyl alcohol can be formed from benzaldehyde by means of hydrogenation. Reaction of benzaldehyde with anhydrous sodium acetate and acetic anhydride yields cinnamic acid, while alcoholic potassium cyanide can be used to catalyze the condensation of benzaldehyde to benzoin. Benzaldehyde undergoes disproportionation upon treatment with concentrated alkali (Cannizzaro reaction): one molecule of the aldehyde is reduced to the corresponding alcohol and another molecule is simultaneously oxidized to sodium benzoate.

Inače, jel proizvođač T.T.T.? Valjda nije problem što pitam, jer se ne radi o tome gdje je kupljeno, nego o proizvođaču. To si čuvaj u svakom slučaju.