naprijed »

Ako ste možda igdje čuli da se onaj metal u upaljaču zove magnezij, to je neistina i o tome sam govorio u ovome postu . To vam govorim iz razloga što sam jednom od nekog upravo to čuo da je magnezij onaj mali kremen što iskrom pali plin u tom upaljaču. Magnezijevu traku kad zapalite gori svijetlim plamenom kad ga žarite, a ovi se zažari i kad ga samo lagano spustite onako užarenog na pod ili u vodu, on se rasprsne. Pa, eto, ako je još netko živio u neznanju ili ga je pak zanimalo što je ono, evo sad je pak i naučio.

[Reakcija magnezija i vode]

Kako prepoznati i razaznati magnezij od aluminija u nekim rastavljenim dijelovima raznih elektromotora i drugih sprava? Oba su lagana, oba se otapaju u HCl-u, oba su u prahu zapaljiva sa sumporom, itd..
Magnezij se otapa i u vrlo slabim kiselinama, ne otapa se u lužinama, a otapanjem magnezija u dušičnoj kiselini oslobađa se vodik, a ne dolazi do redukcije nitrat-iona, što je zaista zanimljivo :)

Mogu li dokazati magnezij ovim pokusom?

Reakcija magnezija i vode
Pribor:
špiritna lampa, epruveta, drvena hvataljka, drveni stalak.
Kemikalije:
magnezijeva vrpca, destilirana voda, fenolftalein.
Postupak:
U epruvetu je stavljena magnezijeva vrpca i uliveno je 3 mL destilirane vode. Potom je sadržaj epruvete zagrijavan do vrenja. U otopinu je dodano nekoliko kapi fenolftaleina. Zagrijavanjem nastaju mjehurići, a dodani fenolftalein mijenja boju u ljubičastu. Magnezij polagano reagira s vrućom /toplom/ vodom pri čemu nastaje otopina magnezijeva hidroksida i oslobađa se vodik:

Mg + 2H₂O --> Mg(OH)₂ + H₂

Zašto se magnezij pojavi na površinu vode kad ga ubacim u vodu (sobne temperature; ne ni vruću ni hladnu vodu!) ? Taj pokus sam napravio s oštrilom za olovke koji sam kupio u knjižari.
*S hladnom vodom reagira vrlo sporo, a ako su u vodi prisutni klorid-ioni, reakcija se ubrzava jer se stvara kompleksni ion MgCl4 2-. Magnezij posebice lako reagira s vodenom parom uz oslobađanje vodika:

Mg(s) + H₂O(g) --> MgO(s) + H₂(g)

   

Aluminij na gornjim slikama je ova cijev i ove dvije stvarčice do nje. A na magnezij mi sve upućuje da je ovaj kao nekakav oklop elektromotora.

Ja imam oko 2 metra magnezijeve trake .

Evo jedan zanimljiv izvor magnezija, jer je kako smo već i naveli rečeno da se mobilni telefoni, fotoaparati i drugi uređaji izrađuju od njega. Ovaj metalni dio je od magnezija:

Evo otišao sam prošloga tjedna do Hrvatskih Željeznica. To je firma koja je podijeljena na nekoliko mjesta, sestrinske firme, raspad sistema žešći. Obišao sam nekoliko mjesta i pitao razne ljude i potrošio cijelo jutro. Da, magnezij se je prije koristio kao žrtvovana anoda, ali se više ne koristi, zato jer su pak u većini zamjenjene novim betonskim postoljima, gdje on nema više svrhu. Očito oni i imaju digdi koju ploču, ali ili neznaju di su je stavili, ili pak neznaju, ili im se neda..u to neću ulaziti. Jeste li vi pokušali preko HŽ-a tražiti magnezij?

Čuo sam da ima dosta magnezija u starom aparatu za zavarivanje. Znate li gdje se on nalazi kod njega? Otvorio sam ga, i vidim samo veliki teški transformator, ali ništa nalik magneziju/aluminiju, da je lagano, a kad ga zafrižam brus-papirom da ima sjaj.

Meni je oduvijek bilo čudno da koriste magnezij. Šta nije njega teže dobiti od recimo cinka? A cink također ima dosta negativan elektrodni potencijal, pa je isto dobra žrtvena anoda. Možda su počeli koristiti i zaštitu vanjskim izvorom struje, iako čudilo bi me. Nitko ne voli ulagati u zaštitu od korozije, a dok se nešto raspadne, onda se svi čude ko kokoš govnu.

Cink se otkupljuje na otkupu metalnih sirovina za 1kn po 1 kg, a prodaju ti ga za 3kn po 1 kg.
Magnezij je jako teže nabaviti nego cink!