naprijed »

Plinovi koji nastaju tom elektrolizom su klor i vodik, ne nastaje klorovodik. Klor se otapa u vodi i nastaje klorna voda, dok dio klora reagira sa vodom:

Cl₂(g) + H₂O(l) <----> HClO(aq) + HCl(aq)

Reakcija je izrazito pomaknuta prema reaktantima, ali dovoljno da da pokaže oksidacijska svojstva klora. Nema klorovodika, što znači da se ne može dobiti kiselina.

Ovu iznad poruku mi je poslao Arbor privatno.

Ne slažem se. Ima hlorovodika, sam si napisao HCl. Ustvari ovo je ravnoteža ("equilibrium"). Equilibrium-i su nešto najinteresantnije, zato otvaram ovu temu.
Mislim da je sigurno moguće napraviti HCl kiselinu od hlora i vode. Dok god držimo vodu u posudi punoj hlora koji ulazi konstantno u nju pomoću gasne cijevi iz elektrolizera, i držimo rastvor pod UV svijetlom, dobit ćemo HCl kiselinu.
Kod djelovanja UV zračenja, nije više Cl₂(g) + H₂O(l) <----> HClO(aq) + HCl(aq), već je
2Cl₂(g) + 2H₂O(l) ----> 4HCl(aq) + O₂(g).
To je zbog nastanka 2Cl iz Cl₂ zbog UV-a. Ostalo je lahko: H2O+Cl=HCl+O, obična redox reakcija. Baš kao Fe+H₂0---->FeO+H₂.
Dakle kao što kažu da će svaki metal u redu aktivnosti metala istisnuti onog desnog iz njegove soli. Jedini razlog nastanka komplikacija je što mi nismo imali u atomskom stanju Cl₂. Pod UV radijacijom imamo.   Ustvari, pod UV svijetlom više na važi "equilibrium". Tad kisik i hlor postaju atomi iz molekula.

Dalje, pošto pod normalnim uslovima važi 4HCl + O₂ ----> 2H₂O + 2Cl₂, što je razlog žute boje hlorovodonične kiseline koja dugo stoji na otvorenom prostoru, mi bismo držali UV čak i oko rastvora tako da se O ne rekombinuje odmah u O₂. Tek na kraju bismo ugasili UV.

Nadam se da smo sad sve razjasnili. Samo da vam još to dokažem eksperimentom.  

Djelovanje UV svijetla na hlor i vodik: http://www.youtube.com/watch?v=NN82GoBG98s

The presence of light or transition metal oxides of copper, nickel, or cobalt accelerates the exothermic decomposition into hydrochloric acid and oxygen:
2 Cl2 + 2 H2O → 4 HCl + O2

Pitanja iz kemije je najbolje postavljati ovdje na forum, jer kad to postaviš ovdje onda to svi vide i mogu poslije i pretraživati, pa tako onda i drugi imaju koristi od tih odgovora, a ne samo postavljač pitanja (Ti). Zato je lijepo izbjegavati smucanje po pretincima pošte upravo iz tog razloga; a usmjerena pitanja administratorima bilo bi bolje da naginju na stranu vezanu za forum. I ja sam dobio nedavno odgovor kroz inbox, a to je bilo kako „http: //www.“ staviti pod „link“, i evo to se radi ovako (samo sve mora biti spojeno: [ url=neki link www]Tekst[/url] . Ovo bi bilo dobro da se i stavi pod obavijesti foruma dakako. Inače privatne poruke se ne govore i drži se privatnosti na Internetu, što je više – to je bolje.

Što se tiče spravljanja svega složenijeg doma, ne treba biti previše optimističan ako ne misliš na to ubiti par tjedana do mjeseci, barem ako nemaš sve što ti treba da odmah počneš reakciju. Dosta toga je to te mjere netrivijalno spraviti da nikome ne pada na pamet ići u sintezu, barem ne od znanstvenika koje znam. Uglavnom se prvo pretraži labos i onda odluči za ono čega ima.

Moje dosadašnje iskustvo mi kaže da je uvijek puno jednostavnije i jeftinije rješenje kemikaliju kupiti, nego ići sintetizirati. Al opet nije u svemu isto.

Inače;
1. Ne vidim razlog pravljenja teme pod ovim naslovom.
2. Zašto ovo jednostavno nisi postavio ovdje?
Kažeš „nadam se da smo sad sve razjasnili“; s kim i što ti imaš razjasniti. Prvo bi trebao sam sa sobom dobar dio razjasniti. Preletivši neke djelove foruma, često kažeš „pravljenje iz ničega“ što bi ti to trebalo značiti? Sada kao i po stomilijunti put kažeš „pokazati ću vam pokusom“, „Samo da vam još to dokažem eksperimentom.“. Čekam ja i čekam, al nikako da to dočekam, a što ti čekaš da to više objaviš i što te to priječi da više staviš ponešto korisnoga na forum, o čemu nema po Wikipedijama i Internetu, a da se može naći na ovom forumu? Time bi privukli znatan dio ljudi u ovaj svijet znanosti, ako ne to, barem bi naš trud pisanja, bio od koristi i posjećenost stranice bi bila učestalija.

Iskreno, više mi se priča o hemijskim ravnotežama, nego o hlorovodoničnoj kiselini, a osim toga, hemijske ravnoteže su jako važan i širok pojam u hemiji.
Imam i neke ideje o ravnoteži oksidacije sumpor dioksida u trioksid, formiranja kiselih soli, metabisulfita...
A za to si u pravu, jučer dok sam pretraživao net za inertne anode i ostale stvari, osjećao sam se kao na vrhu svijeta... Čak ni na internetu nema više šta da se nauči.