naprijed »

Kalcijev klorid (CaCl₂, E509) ima izrazito slan okus. Lako je topljiv u vodi i alkoholima, a otapanjem kalcijeva klorida u vodi temperatura poraste, što se naziva egzotermna reakcija. Iz otopine kristalizira kao dihidrat.
Jako je higroskopna tvar, što će reći da apsorbira vlagu iz okoline postupno prelazeći u smjesu hidrata (najstabilniji su dihidrat i heksahidrat), a zatim i u vodenu otopinu, pa ga je potrebno držati dobro zatvorenog u suhoj posudi na suhom mjestu. Molekularna masa: 110,98 g mol⁻¹ (anhidrid). Bezvodni kalcijev klorid (anhidrat) bezbojan je i izrazito higroskopan kristal koji nastaje u velikim količinama kao sporedni proizvod kod dobivanja sode po Solvayevljevu postupku. U prirodi se pojavljuje u mineralu tahidritu, a u malim količinama ima ga u moru i mineralnim vodama.
Tvornički se dobija spaljivanjem kalcija u kloru, a laboratorijski se dobiva otapanjem kalcijeva karbonata (jeftinije solucije su kamen vapnenac, mramor i dr. minerali koji sadrže CaCO₃) u klorovodičnoj kiselini. Iz vodene otopine nastane dihidrat, a sušenjem u eksikatoru, ili pak brže uparavanjem do suhoga ostane bijela tvar bezvodnoga kalcijeva klorida anhidrata. Također se može pripraviti otapanjem kalcijevog nitrata u klorovodičnoj, pa uparavanjem do suhoga, al šteta je koristiti taj spoj za takvo što.
Na 772 °C nastaje anhidrat, na 260 °C monohidrat, na 176 °C dihidrat, na 45.5 °C tetrahidrat, a na 30 °C heksahidrat.

Najbolja priprava je otapanjem vapnenca u klorovodičnoj kiselini; odvagnuti i onda ispeći kristale pa opet odvagnuti; ako omjer masa odgovara omjeru molarnih masa dihidrata i bezvodne soli, znaš na čemu si. :)

Ako ste uvjereni u sastav krede da je kalcijev karbonat a ne kalcijev sulfat, onda je pak možete otapati u klorovodičnoj kiselini i na isti način uparavanjem dobiti kalcijev klorid.

Kalcijev klorid koristi se u prehrambenoj industriji za učvršćivanje (vezivo praškastih tvari), nalazimo ga u sportskim pićima i flaširanoj vodi, a također se može koristiti kao konzervans za održavanje čvrstoće konzerviranog povrća. U većim koncentracijama, daje slani okus kiselim krastavcima ne povećavajući sadržaj natrija.
U mliječnoj industriji vraća prirodnu ravnotežu između kalcija i proteina za potrebe proizvodnje sireva. Koristi se i u industriji piva za ispravljanje nedostataka minerala u vodi, a također može utjecati na funkcioniranje kvasca tijekom fermentacije.
Koristi se i kao elektrolit, sastojak je rashladnih otopina (antifriz), kao vrlo dobro sredstvo za sušenje i kao takav se nalazi u prodaji.
Upotrebljava se za sušenje plinova i organskih proizvoda te kao katalizator. On je pak u mogućnosti osušiti plin toliko do te mjere da sadrži što manje količine vodene pare.

Kao što je Arbor naveo može se kupiti u Merkatora, Getroa, Merkura, Brikostora, Kauflanda, Plodinama u prilično velikim pakiranjima kao sredstvo za uklanjanje /sakupljanje/ vlage iz stana. Pakiranja su od 500g i 1kg a sve od oko 30-50kn. Kao mali kamenčići nešto slično natrijevu kloridu. Proizvođač Bison, naziva air max, tamno plava vrećica sa rubnim narančastima crtama.
Nema garancije da u njemu nema barem tragova nečega što bi bilo otrovno za ljude. Možda su ga dobili od otpadaka kloridne kiseline i tko zna kojeg kamena (kamenca), pa sadrži željezo, krom, nikal. Ne preporučam tehničke kemikalije koristiti u prehrambene svrhe!

Ima ga kupiti u tabletama u ljekarni od proizvođača Krka. Izlika za kupit ga u ljekarni vam je, da vam je potreban za otopinu (uz vinobran i kažete još neko močilo) koja se koristi zaštitu i konzerviranje jabuka u podrumu.

Izostavio sam nadodati da je najjeftinija, ali ne i najčišća priprava otapanjem vapnenca u klorovodičnoj kiselini, a najbolja je priprava otapanjem živog vapna u HCl-u (pažljivo jer je reakcija burna).
U jednom i drugom pokusu je uvijek bolje dodavati HCl na vapnenac u čaši, do neutralizacije, nego obrnuto.
Nakon toga se tekućina odlije, a sol koja se istaložila je kalcijev klorid, kojega kasnije ispržite na tavi da voda ispari; pa ga spremite u hermetički zatvorenu posudicu jer upija vodu iz zraka.