Izjava o odgovornosti - molimo pročitati Rujan 23, 2019, 02:25:54
baza znanja baza kemikalija baza sinteza razno

     

Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
Jeste li propustili aktivacijsku email poruku?
*

Dobivanje klorata i perklorata
 Str: 1 [2]
  Ispis  

  Dobivanje klorata i perklorata
Autor Poruka
Chemist
Asistent
***
Postova: 76



« Odgovor #20 na: Travanj 29, 2011, 12:38:08 »

Za elektrolizu, mogu li koristiti napon od 12 volti, ili je to previše
Evidentirano
Arbor
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 692


« Odgovor #21 na: Travanj 29, 2011, 01:17:03 »

Bitna je jakost električne struje(I), odnosno amperi. Negdje sam pronašao podatak da je najbolje koristiti napon od 5 V i jakosti el. struje oko 20 A.  thumbup
Evidentirano

Real chemist always start from this!!
Chemist
Asistent
***
Postova: 76



« Odgovor #22 na: Travanj 29, 2011, 01:22:00 »

Citat:
Bitna je jakost električne struje(I), odnosno amperi. Negdje sam pronašao podatak da je najbolje koristiti napon od 5 V i jakosti el. struje oko 20 A. 

Koristit ću jakost od 11 ampera, ali mislim da će zbog 12 volti doči do jakog zagrijavanja elektrolita i time če isparit voda.
Evidentirano
Omikron
Administrator
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 839



« Odgovor #23 na: Travanj 29, 2011, 01:31:12 »

Optimalni napon po ćeliji je oko 5 V. Ja sam koristio 9 V na dvije ćelije spojene serijski. Što se tiče jakosti struje, koristio sam 3 A. Možeš koristiti i veće vrijednosti, elektroliza će prije biti gotova.

Evidentirano

Scientia potentia est.
amateur chemistry
Znanstvenik
*****
Postova: 169



« Odgovor #24 na: Svibanj 01, 2011, 11:12:28 »

Ja sam čuo da mora najmanje biti 2 ampera.
Evidentirano
Omikron
Administrator
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 839



« Odgovor #25 na: Svibanj 24, 2011, 11:23:56 »


U privitku je zanimljiv dokument iz 1952., koji se bavi dobivanjem klorata i perklorata metodama koje nisu temeljene na elektrolizi. O metodi dobivanja klorata disproporcioniranjem klora postoji već članak u bazi sinteza, a ta metoda se dodatno objašnjava u ovom dokumentu (međuostalom i na primjeru kalcijevog klorata).

Evidentirano

Scientia potentia est.
Chemist
Asistent
***
Postova: 76



« Odgovor #26 na: Svibanj 24, 2011, 06:17:19 »


Evo još jedan link.  bigsmile

Evidentirano
Chemist
Asistent
***
Postova: 76



« Odgovor #27 na: Srpanj 24, 2011, 03:12:38 »

Ovih dana sam se bacio na proizvodnju natrijevog klorata, kupio sam ispravljač od 12V i 12A.Nakon sat vremena tekučina je jako prokuala,pa ima li iko nekakvu ideju da temperaturu održim ispod 100 stupnjeva
Evidentirano
Tangent
Znanstvenik
*****
Postova: 177



« Odgovor #28 na: Srpanj 24, 2011, 04:02:54 »

Ovih dana sam se bacio na proizvodnju natrijevog klorata, kupio sam ispravljač od 12V i 12A.Nakon sat vremena tekučina je jako prokuala,pa ima li iko nekakvu ideju da temperaturu održim ispod 100 stupnjeva

Možda nekakav oblik vodenog hlađenja. Najjednostavnije bi bilo da uzmeš neku veću posudu kroz koju će cirkulirati voda i uroniš u to ono u čemu vršiš reakciju. Trebalo bi dosta smanjiti temperaturu.
Evidentirano
Alojzij3
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 740



« Odgovor #29 na: Prosinac 09, 2013, 07:13:20 »

Kalijev klorat (KClO3). Jak je oksidans i najviše se upotrebljava u pirotehnici. Možemo ga naći u apotekama, tvornicama papira, tekstila, šibica i sl. (vojna preporuka).
Kalijev klorat je među prvim eksplozivnim tvorevinama (misli se na spajanje jednog kemijskog elementa s drugom kemikalijom), kojem ne treba detonator, a i sam u malim količinama je inicijalni eksploziv. Miješanjem s nekom drugom tvari, bude preosjetljiv, a nekad i na samo mali dodir topline preko 50°C i izazove eksploziju brzine 3300m/s. Ako se zagrijava sa redukcijskim sredstvima kao što su: sumpor, fosfor, drveni ugljen ili šećer, oksidacija je često eksplozivna. On je među prvim jačim oksidansima, ali ujedno i eksplozivnim.
Danas se na veliko se upotrebljava u pirotehnici. Pirotehničke smjese koje su napravljene od kalijevog klorata su nestabilne i ako im se doda malo sumpora (pa nekad čak i alkohola), lako se same od sebe zapale ili pak ne baš jakim udarcem (npr. čekić, kamen) po toj smijesi i eksplodiraju. U drugom svjetskom ratu je služio kao eksploziv u granatama i minama, ali nije toliko siguran i jeftin za proizvodnju.

Ima raznih način njegova dobivanja, može se u načelu dobiti;

1.
Disproporcioniranjem klora u vrućoj otopini kalijeva hidroksida. To odstoji neko vrijeme, pa na ledu kristalizira kalijev klorat.
Uvođenjem klora u vruću kalijevu lužinu, je jeftiniji, vrlo jednostavan postupak, ali pomalo nesiguran način dobivanja kalijeva klorata.

1.1.
U dobivenu otopinu kalijevog klorida uvodi klor putem cijevi iz boce.

*Pogrešne su informacije da se uvođenjem plinovitog klora u otopinu kalijevog karbonata dobiva kalijev klorat!

2.
Termalnom razgradnjom hipoklorita (Varikine).
Najprije se kuha 100ml Varikine dok ne dođe do volumena od 14 ml. Ta dobivena otopina je zasićena otopina natrijeva klorata. Kristali se profiltriraju i razaspu po nekoj hladnoj površini koja ne upija vlagu (npr. keramička pločica).
Iz 2,8g kalijevog klorida se pripravi koncentrirana otopina u koju se ulije 14 ml prekuhane Varikine (ili bolje obrnuto, kalijev klorid u Varikinu) . Stavi u hladnjak i pusti da malo odstoji. Izlučili su se bijeli kristali kalijevoga klorata, koje treba osušiti i spremni su za upotrebu.

*Također imaju neki pokusi dobivanja iz Varikine i kalijeva karbonata, ali taj je proces podosta kompliciraniji.

3.
Elektrolizom tople otopine kalijeva klorida iskristalizira se kalijev klorat.
Elektrolizom stvari idu brže i lakše. Ovo je skuplji, ali siguran način; struja znade raditi kojekakvih gadarija:)

4.
U otopinu kalijevog klorida se ulije otopina natrijevog klorata u omjeru 50:50. Iz te otopine prvo će se kristalizirat kalijev klorat, kao najmanje topljiva sol.

5.
Otopini natrijeva klorata se polako dodaje otopina kalijeva klorida i iskristalizira se kalijev klorat.


Poznavanjem krivulja topljivosti svih soli koje mogu nastati kombinacijom iona lako je odabrati takve temperaturne uvjete da iz otopine kristalizira kalijev klorat.
Evidentirano
Alojzij3
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 740



« Odgovor #30 na: Prosinac 09, 2013, 07:23:24 »

Kalijev perklorat (KClO4) je sol perklorne kiseline i jak je oksidans. To je bezbojna, kristalna supstancija koja se topi oko 610 °C. To je jedan od najuobičajenijih oksidanasa koji se koriste u vatrometu, udarnim kapsulama, primarnim eksplozivima. Koristio se i kao kruto raketno gorivo, mada je za tu svrhu većinom zamijenjen boljim amonijevim perkloratom. KClO4 je najmanje rastvorljiv od svih perklorata (1.5g u 100g vode na 25 °C).

Kao oksidans, KClO4 reagira sa različitim gorivima. Uobičajen primjer je reakcija sa glukozom, C6H12O6.
3 KClO4 + C6H12O6 --> 6 H2O + 6 CO2 + 3 KCl

Kada se miješa sa šećerom iz trske, može se koristiti kao slab eksploziv ukoliko se osigura određena gustoća. U protivnom smjesa će samo sagoriti sa intenzivno ljubičastim plamenom koji je karakterističan za kalijeve soli. Smjesa koja se koristi u praskalicama obično se sastoji od finog praha aluminija pomiješanog sa kalij perkloratom. Kalij perklorat može se sigurno koristiti u prisustvu sumpora, međutim, kalij klorat ne može. Uobičajeno objašnjenje za ovu pojavu je da od prisutnog sumpora, tijekom vremena, nastaju male količine sumporaste i sumporne kiseline. One reagiraju sa kalij kloratom pri čemu nastaje klorna kiselina, koja je vrlo nestabilna i može dovesti do preranog upaljenja smjese. Odgovarajuća kiselina kalij perklorata, perklorna kiselina dovoljno je stabilna da ne izazove spontano upaljenje smjese.

Perklorati su one tvari koje sadrže anion ClO4-. Perkloratni ioni su slabo reaktivni, iako su potencijalno vrlo jaki oksidansi.

Kalij perklorat može se koristiti kao jak antitiroidni agens pri liječenju hipertiroidizma, obično u kombinaciji sa nekim drugim lijekom.

Proizvodnja:

1.
Kalij perklorat se proizvodi reakcijom dvostruke dekompozicije sa natrij perkloratom i kalij kloridom.
Natrij perklorat se proizvodi anodnom oksidacijom natrij klorida.

2.
25%-tna otopina kalijevog klorida se treba zagrijati na sedamdesetak Celzijusovih stupnjeva i onda elektrolizrati. Prvi onda kristalizira kalijev klorat. Kojeg se malo po malo treba skupljati.

2.1.
S natrijevom kloridom ide na četrdeset stupnjeva, ali prvi kristalizira preostali natrijev klorid što malo komplicira stvari.
Evidentirano

 Str: 1 [2]
  Ispis  
 

Skoči na: