naprijed »

Ova besprijekorno važna kemikalija, u trgovinama ju je moguće nabaviti tehničke čistoće (19%) i košta desetak kn, ali meni je važnija čistoća i koncentracija.  :-X
Nemoguće ju je gotovo koncentrirati iznad 20.2%, a 36%-tna se može kupiti samo u tvrtkama koje prodaju laboratorijske kemikalije. Imam oko 250 ml conc. HCl(_aq)
Kako se vi snalazite u vezi ove kemikalije. :-\

Ja vecinom koristim samo ovu ~19% iz trgovina. Ako je u nekoj sintezi navedena kolicina potrebne koncentrirane klorovodične kiseline, da se jednostavno preračunati koliko je potrebno kiseline niže koncentracije. Iako, ovisi o sintezi, nekad nije moguće izvesti ovu improvizaciju.

A u slučaju da se baš želi dobiti čišća i koncentriranija, možda bi dovođenje plinovitog klorovodika (može se jednostavno dobiti reakcijom sumporne kiseline i natrijevog klorida) u razrijeđenu otopinu klorovodične kiseline moglo funkcionirati?

A u slučaju da se baš želi dobiti čišća i koncentriranija, možda bi dovođenje plinovitog klorovodika (može se jednostavno dobiti reakcijom sumporne kiseline i natrijevog klorida) u razrijeđenu otopinu klorovodične kiseline moglo funkcionirati?

To ti baš neće pomoći, zato jer pri 10°C u 1 l vode možeš otopiti ~500 l klorovodika :)
Ali najsigurnije je kupiti koncentriranu, ali ako je možeš negdje kupiti :-X
Ja sam mislio da destilacija može poslužiti, dobiješ ~20% klorovodičnu kiselinu, ali opet klorovodik je otrovan, i nagriza ::)
U _____ prodaju kloridnu kiselinu, konc. 250 ml - 48 kn :-\

Klorovodik se uvodi u apsorpcijsku kolonu gdje prolazi kroz cijevi niz koje se slijeva voda. Voda dolazi s vrha kolona, razlijeva se preko Raschig-prstenova i poput filma se slijeva niz cijevi. Istim smjerom struji i klorovodik koji se apsorbira u vodenom filmu. Otuda i naziv za ovakvu apsorpciju "apsorpcija u padajucem filmu". Neapsorbirani plinovi izlaze kroz centralnu cijev, a s dna kolone otjece koncentrirana kloridna kiselina. U toj kiselini maseni udio klorovodika je od 34% do 36%.

Evo jedna od industrijskih metoda.
Zvuci zanimljivo, ali cini se da se ipak mozda vise isplati samo kupiti koncentriranu :'(

Ne mogu vjerovati....
U 3. mj. ove godine sam čitao onu knjigu od  Vere Mayer ( Pisac ) i Ivana Gjurček ( Ilustrator ), knjiga se zove ''Eksperimentalna nastava kemije'' kemijski praktikum.
I danas sam se sjetio da ima jedan pokus- Dobivanje konc. klorovodične kiseline.
Koliko se mogu sjetiti bila je slika aparature sa jednom okomitom staklenom cijevi sa krhotinama porculana, ovaj tjedan ću otići u knjižnicu i ponovno ću je podići i opišem postupak.
Aparatura je presložena da bi netko od nas to napravio, ali eto nebi bilo loše imati opisan postupak...  

Nešto slično kao postupak opisan na postu iznad.

Koliko se mogu sjetiti bila je slika aparature sa jednom okomitom staklenom cijevi sa krhotinama porculana, ovaj tredan ću otići u knjižnicu i ponovno ću je podići i opišem postupak.
Aparatura je presložena da bi netko od nas to napravio, ali eto nebi bilo loše imati opisan postupak...  

Nešto slično kao postupak opisan na postu iznad.

To bi moglo biti to, ili barem nesto slicno sto sam i ja pronasao. Da se ima lova do krova, bio bi zanimljiv projekt

Sinteza klorovodika i dobivanje kloridne kiseline

Mislim da ovo nema smisla zato što u pokusu potrošimo kloridnu kiselinu na stvaranje klor, da bismo stvorili klorovodik i otapali ga u vodi. Zar ne bi bilo jednostavnije dobiti klorovodik reakcijom natrijeva klorida i sumporne kiseline i otapati ga u vodu na ovaj način!!! Ali eto neću ništa mijenjati iz pokusa već cjeli postupak opisati.

Kemikalije: konc. kloridna kiselina, kalijev permanganat, aktivni ugljen, natrijev hidroksid(zasićena otopina), konc. sumporna kiselina

Pribor: lijevak za dokapavanje( 2 komada), okrugla tikvica sa ravnim dnom od 250ml, Kippov aparat, ispiralica, improvizirani Daniellov plamenik, Y - cjev sa pipcima, klor-kalcijeva cjev, stakleni lijevak, čaša od 400ml, čaša od 200ml, staklena cijev sa dva koljena, stakleni toranj sa jednim otvorom pri vrhu i sa dva otvora pri dnu(na različitim visinama), pipac, porculanske krhorine

POKUS SE RADI U DIGESTORU!

Uputa: Pokuse sa vodikom i klorom treba izvoditi vrlo sabrano i uz sve mjere opreza. Osobito je važno imati na umu da se takve vježbe ne smiju izvoditi pri izravnoj sunčevoj svjetlosti. Vodik i klor u smjesi volumnog omjera 1:1 čine klorni praskavac. Takva smjesa reagira eksplozivno djelovanjem svjetlosti valne duljine manje od 48nm. Reakcija je manje eksplozivna od eksplozije vodikova praskavca.

Tok eksperimenta:

Vodik se razvija iz Kippova aparata preko ispiralice. Na vrhu Daniellovog plamenika izvedite probu na praskavac. tek kada je vodik čist zapalite ga. Uključite sisaljku. Klor se razvija dokapavanjem kloridne kiseline na kruti kalijev permanganat. Dok se ne istisne zrak iz tikvice, prve količine plina puštajte preko aktivnog ugljena u natrijevu lužinu. Tek kada je tikvica od klora zelena, zatvorite pipac ispred klor-kalcijeve cijevi, a otvorite pipac koji vodi prema improviziranom Daniellovom plameniku. Vodik i klor izgaraju u klorovodik koji stiže do tornja s porculanskim krhotinama. Pipac pri dnu tornja još je zatvoren. S vrha tornja kapa voda (iz lijevka za dokapavanje) u kojoj se otapa klorovodik. Nakon nekog vremena (oko 10 min) otvorite pipac pri dnu tornja i u čašu skupite kloridnu kiselinu i dokažite je lakmusom. Sisaljka treba ostati uključena još neko vrijeme.


Na gornji nastavak na tornju se spaja gumeno crijevo za sisaljku, ispiralica na slici je krivo nacrtana(obrnuto nego što treba), sumporna kiselina ide u ispiralicu za suženje vodika.
I voda bi trebala biti što hladnija, jer što je voda hladnija više klorovodika se može otopiti u vodi, a i samo otapanje klorovodika u vodi je egzotermna reakcija.

Svaka cast na tipkanju postupka

Zapravo nije toliko slozeno koliko se cinilo.
Ne vidim zasto nebi funkcioniralo kad bi se HCl dobio i nekom drugom metodom.
Na kraju, izgleda da je vjerojatno najkompliciranije u cijeloj prici izrada cijevi u kojoj ce voda upijati HCl, iako ni to uz pojedine improvizacije nebi trebalo biti komplicirano za konstruirati.

Inace, u metodi se bas navodi da je tako dobivena klorovodicna kiselina koncentracije blizu 35% ?

Ne, ja sam u početku posta rekao kako ne vidim razlog da se klorovodik razvija reakcijom natrijeva klorida i sumporne kiseline.

Sada za koncentraciju nisam siguran, u knjizi ne piše, ali mislim da mi je prof. u školi rekla da bi koncentracija HCl-a trebala biti visoka.