|
Baza znanja: Stehiometrija: Maseni i atomski broj Maseni ili nukleonski broj (A) je broj koji pokazuje ukupan broj čestica, tj. protona i neutrona koje sadrži atomska jezgra nekog elementa. Označava se superskriptom. Atomski ili protonski broj (Z) pak je broj protona koje sadrži jezgra određenog elementa. Označava se subskriptom. U periodnom sustavu elemenata, redni broj elementa jednak je atomskom broju. Po tom broju znamo koliko protona atom određenog elementa ima u jezgri, te koliko elektrona ima u svom elektronskom omotaču. Prethodno opisani maseni broj je prema tome jednak zbroju atomskog broja (broj protona) i broja neutrona u jezgri, koji može varirati. Atomi istog elementa sa različitim brojem neutrona nazivaju se izotopi. Pošto imaju različiti broj neutrona, onda im se razlikuje i relativna atomska masa, o kojoj više možete saznati u sljedećoj lekciji. Na slici se vidi pojednostavljeni prikaz atoma litija koji ima atomski broj 3, što znači da mu jezgra sadrži 3 protona (žute čestice), te da mu elektronski omotač sadrži 3 elektrona. Pošto je maseni broj 7, znači da uz 3 protona mora biti i 4 neutrona, što je i prikazano na slici (plave čestice).
|
Osnove |