Baza znanja: Osnove: Talište i vrelište

Svaka tekućina ima određeni tlak njezinih isparavanja, odnosno tlak pare. Taj tlak se povećanjem temperature povećava. Kad se taj tlak izjednačni sa vanjskim tlakom, koji pri standardnim uvjetima iznosi 101325 Pa ili 101.325 kPa, sustav se nalazi u točki vrelišta. Iz toga, lako se može zaključiti da vrelište ovisi o tlaku koji djeluje na promatrani sustav. Što je tlak niži, to je manja temperatura potrebna da se dođe do vrelišta. Zbog toga planinari na visinama od nekoliko tisuća metara primjećuju da voda ne vri pri 100 °C, nego već pri nižim temperaturama, jer je tlak niži na većim visinama.

Talište je temperatura na kojoj tvar prelazi iz krutog stanja u tekuće. U samoj točki tališta, kruta i tekuća faza postoje u ravnoteži, slično kao i tekuća i plinovita faza u točki vrelišta. Ovdje je bitno spomenuti pojavu do koje dolazi pri svakoj pretvorbi faze. Naime, kada imamo sustav koji iz jedne faze prelazi u drugu, npr. kada led prelazi u vodu, dovođenjem dodatne topline ne mijenja se temperatura. Do toga dolazi jer toplina koja se dovodi ne diže u tom periodu temperaturu vode, jer se troši na kidanje međumolekulskih veza koje su držale molekule vode u strukturi leda. Slično je i pri suprotnim prijelazima, te pri prijelazima sa drugim fazama (npr. tekuće u plinovitu, itd).

Na slici se vide rasponi tališta i vrelišta u PSE.