Baza sinteza: Sinteza octene kiseline

Octena kiselina je jedna od najvažnijih karboksilnih kiselina, te se može dobiti na više različitih načina. U ovom slučaju, octena kiselina dobivena je reakcijom natrijevog acetata i koncentrirane sumporne kiseline. Jednadžba reakcije prikazana je ispod:

2CH₃COONa + H₂SO₄ -> 2CH₃COOH + Na₂SO₄

Prema tome, za ovu reakciju potrebno je pripremiti natrijev acetat, koncentriranu sumpornu kiselinu, električno ili plinsko kuhalo i neki oblik aparature za destilaciju.

U ovom slučaju korištena je jednostavna improvizirana aparatura za destilaciju, koja se sastoji od veće široke staklenke u čiju je sredinu stavljena čaša. Vrh šire staklenke poklopljen je okruglom tikvicom u koju je dodana hladna voda koja se tijekom reakcije povremeno mijenja. U prostor u širokoj staklenci oko čaše, dodan je natrijev acetat (45.00 g, 0.55 mol), te je postepeno dodana koncentrirana sumporna kiselina (22.50 mL, 41.40 g, 0.42 mol). Korišten je suvišak sumporne kiseline, međuostalom da zadrži čim više vode eventualno prisutne u natrijevom acetatu. Već prilikom dodavanja kiseline, dolazi do stvaranja octene kiseline, te je zato poželjno ovo raditi u digestoru ili na otvorenom, pošto su pare octene kiseline prilično iritirajuće. Nakon što je sumporna kiselina dodana, počinje se sa zagrijavanjem. S obzirom da je u ovom slučaju korišteno obično staklo, aparatura je zagrijavana na pijesku, tako da promjena temperature bude postepena, te da se dno staklenke čim ravnomjernije zagrijava kako bi se smanjio rizik od pucanja.

Ubrzo nakon što se počne sa zagrijavanjem, aparatura se ispuni parom octene kiseline koja se kondenzira na hladnoj okrugloj površini tikvice te s najniže točke površine tikvice, kaplje u čašu u sredini. U ovom slučaju, destilacija je vršena dva sata, te je nakon toga aparatura ostavljena da se ohladi. Nakon hlađenja, izmjerena je masa dobivene koncentrirane octene kiseline, koja je iznosila 11.4 grama (0.19 mola).

U ovom slučaju, iskorištenje je bilo nisko, ali s obzirom na jednostavnost i dostupnost reaktanata, ova metoda može poslužiti za slučajeve kad nije potrebna velika količina ove kiseline, te bi zbog toga kupovanje većih količina bilo nepotrebno, a i preskupo. Korištenje prave aparature za destilaciju vjerojatno bi osjetno poboljšalo iskorištenje, te bi se na taj način mogle učinkovito dobiti i veće količine ove kiseline.