Amasci.net

Evo otvaram ovu temu za one koje nešto muči, u ovoj temi slobodno možete pitati i dobiti ćete odgovor.

---

Obavijest: Pitanja mogu biti u vezi teorije, zadataka, svojstava i primjene kemikalija. :thumbup: Za rasprave u vezi eksperimenata, sinteza i drugih metoda u eksperimentalnoj kemiji, pogledati temu "Pitanja i odgovori (eksperimenti) (http://amasci.net/index.php?topic=291.0)".

U zadatku piše "navedi spojeve koji će nastati spajanjem C, S, i Fe s nedovoljnom količinom kisika". Zanima me da li su ispravne sljedeće jednadžbe: 2C + O2 -> 2CO, S + O2 -> SO2 i 2Fe + 3/2O2 -> Fe2O3. Također, zanima me dali bi u slučaju dovoljne količine kisika nastali CO2, SO3 i Fe3O4, ili?

Slično, zanima me koji su produkti reakcija kisika s P i SnO? Po mojoj logici P4 + 5O2 -> P4O10 i 2SnO + O2 -> 2SnO2?

Evo odgovora:

2C_(s) + O_2(g) --> 2CO_(g)
S_(s) + O_2(g) --> SO_2(g)
2Fe_(s) + O_2(g) --> 2FeO_(s)


Ako bi te iste tvari izgarale sa dovoljnom količinom kisika:

C_(s) + O_2(g) --> CO_2(g)
- izgaranjem sumpora sa dovoljnom količinom kisika nastaje SO₂, a daljnjom oksidacijom sumporova dioksida nastaje sumporov trioksid - tako da nema jednadžbe
-krivo si napisao jednadžbu kisika i željeza. 4Fe_(s) + 3O_2(g) --> 2Fe₂O_3(s)
Fe3O4 je zapravo FeO ∙ Fe2O3.

Izgaranje fosfora:

P_4(s) + 5O_2(g) --> P₄O_10(s)

Oksidacija kositrova(II) oksida:
2SnO_(s) + O_2(g) --> 2SnO_2(s) --> samo nisam siguran, da li je ova reakcija moguća u praksi!
 

Zahvaljujem. Ovo za FeO je sigurno? Pitam jer sam tražio, ali nigdje nisam naišao da nastaje baš taj oksid. Za FeO sam jedino našao da nastaje raspadom željezovog oksalata i reakcijom željeza i ugljikovog monoksida. Zadatak je čudno zadan, tako da ovisi koliko kisika se misli pod nedovoljnom količinom.

I imam još pitanje u vezi ovih reakcija - N2O5 s vodom i P4O6 s vodom. U prvoj dali je N2O5 + H2O -> 2HNO3, a u drugoj P4O6 + H2O -> 4H3PO4?

Da ova reakcija je moguca.  :thumbup: Recimo kad zapalis zeljeznu vunu dobijes FeO. (Fe u ovom spoju je dvovalentan)

N₂O₅ + H₂O --> HNO₃  -produkt je dušična kiselina
P₄O₆ + 6 H₂O --> 4 H₃PO₃   -produkt je fosforasta kiselina (http://en.wikipedia.org/wiki/Phosphorous_acid)*

*Nemojte da vas zbuni taj 3. vodikov atom, pravilnije je napisati formulu H₂PHO₃. To je diprotonska kiselina!

Očito ovisi o koliko se kisika radi. Mi smo u školi učili da izgaranjem željezne vune nastaje Fe2O3. Možda u stvarnosti, u slučaju nedovoljne količine kisika nastaje zapravo smjesa Fe2O3 i FeO, ovisno koliko je kojem atomu željeza bilo dostupno kisika tijekom reakcije.

eto,zanima me što se nalazi u soli za pranje posuđa i omekšivanje

Proizvođač tvrdi da je to 100% NaCl, ali to ne može biti istina zato što niti jedna kemikalija nije 100% čista.

hvala,imam još jedno pitanje,nastaje li pri sintezi dušikova(I) oksida i vode dušićna kiselina? N2O + H2O = ?

Ovako, N₂O ne otapa se i ne reagira sa vodom. Topljiv je u mastima, zato se koristi kao potisni plin za šlag.  :tongue:

Da li neko može izračunati koliko mogu dobiti kalijevog hidroksida iz 10 grama kalijevog metabisulfita?
I koliko kalijevog oksida posebno izračunajte?

(Jer se kalij nakon zagrijavanja preko 190 stepeni celzijusa razlaže na kalijev oksid i sumpor dioksid, pa bih imao čisti spoj)

Dakle, prema jednadžbi: K₂S₂O₅ -> K₂O + 2SO₂, ispada da od jednog mola kalijevog metabisulfita (222.32 g) možeš dobiti jedan mol kalijevog oksida (94.20 g) i dva mola sumporovog(IV) oksida (128.16 g).

Nadalje, prema jednadžbi: K₂O + H₂O -> 2KOH, ispada da od jednog mola kalijevog oksida (94.20 g), u reakciji s jednim molom vode (18.01 g) možeš dobiti dva mola kalijevog hidroksida (112.20 g).

Dakle, ako te zanima koliko možeš kalijevog hidroksida dobiti od 10 grama kalijevog metabisulfita, potrebno je vrijednosti pomnožiti sa ( 10 g / 222.32 g ), pri čemu ispada da ćeš od 10 grama kalijevog metabisulfita, dobiti 5 grama kalijevog hidroksida. :thumbup:

K₂S₂O₅ --> K₂O + 2SO₂
K₂O + H₂O --> 2KOH

m(K₂S₂O₅)=  10 g
M(K₂S₂O₅)= 222.32  gmol^-1
M(K₂O)= 94.20 gmol^-1
M(KOH)= 56.1056 gmol^-1
___________________________
m(K₂O),(KOH)= ?

n(K₂S₂O₅)= 10 g/ 222.32 gmol^-1 = 0.04498 mol
n(K₂O) : n(K₂S₂O₅) =  1 : 1  =  1 * 0.04498 mol = 0.04498 mol
m(K₂O)= 0.04498 mol * 94.20 gmol^-1
                  = 4.2 g

n(KOH) : n(K₂S₂O₅)= 2:1   = 2 * 0.04498 mol  mol = 0.08996 mol
m(KOH)= 0.08996 mol * 56.1056 gmol^-1
             =5.04 g

Pirolizom 10 g kalijeva metabisulfita nastat će 4.2 g kalijeva oksida, nakon reakcije sa vodom trebalo bi nastati 5 g kalijeva hidroksida.  :thumbup:

Veoma zanimljivo dobijanje kalijevog hidroksida ovom metodom  :thumbup:

Da, kao koprodukt (sporedni produkt) pravljenja sumpor dioksida, a još je skoro 100% čist! :thumbup:

Eh vako imam interesantno pitanje: zašto svi na internetu koriste u razne svrhe i prave lekcije za pravljenje kalijevih spojeva (kalijev nitrat, kalijev klorat, kalijev perklorat) ako su natrijevi spojevi jeftiniji i lakši za dobiti (iz obične natrijeve soli)? S tim da sam čuo da natrij može biti zamjena za kalij u raznim spojevima, zašto ne prave lekcije o natriju više nego o kaliju. Ima neke razlike?

Večinom su ti svi natrijevi spojevi higroskopni(privlače vlagu iz zraka) i time se sve više zamjenjuje sa kalijevim spojevima.

I ako netko želi mogučnost bojanja plamena, ako koristi natrijeve soli to če teško uspijeti pošto natrijeva jaka žuta boja uguši večinu ostalih, dok kalijeva ljubičasta se lako oboja.

mene zanima mogu li pomoću 19% HCl od NH4NO3 napraviti HNO3

dakle,               NH4NO3 + HCl(19%) = ?
jer baš nisam siguran može li nekoncentrirana kis. reagirati sa soli

možeš dobiti dušičnu kiselinu  :thumbup: samo pazi pri izvođenju pokusa reakcija možda nije burna ali je produkt dosta opasan  :wink1:

mene zanima kako staviti mali broj atoma u molekuli  npr. C₁₂H₂₂O₁₁ ja mogu samo C12H22O11

Ako pokušavaš po drugoj metodi (http://www.youtube.com/watch?v=2yE7v4wkuZU), mogo bi ali moro bi zagrijavati da ti krene reakcija jer HCL ti nije conc.

nastane ti smjesa dusicne, klorovodicne, amonijeva klorida i amonijeva nitrata.
kad otapas amonijev nitrat u vodi otopina se ohladi i kad dodas hcl iskristalizira se amonijev klorid posto kristalizira na veceoj temp neg amonijev nitrat tako da ti u otopini nakon sto odfiltriras zaostaje ista smjesa samo s vecim udjelom dusicne

Klorovodična kiselina slabija je od dušične kiseline, ne možeš dobiti dušinu kiselinu tim postupkom.
HCl_(aq) + NH₄NO_4(s) --/--> HNO_3(aq) + NH₄Cl_(aq)

Ono što tim postupkom dobivaš je zakiseljena otopina amonijeva nitrata. Pošto otopina sadrži otopljenu nitratnu sol i kiselinu(koja u potpunosti disocira na H⁺ i A^-), otopina djeluje kao razrijeđena dušična kiselina.

8H⁺_(aq) +  8NO₃^-_(aq) + 3Cu_(s) ----> 3Cu²⁺_(aq) + 6NO₃^-_(aq) + 2NO_(g) + 4H₂O_(l)

Tom reakcijom nastaje i NO₂ koji se uvodi u vodu ili vodikov peroksid. Po meni je ova reakcija ne isplativa, potroši se velika količina nitratne soli, a dobije se mala količina kiseline. Koja nije visoke koncentracije.

da, al svejedno se iskristalizira mali dio amonijevog klorida

A što je sa pravilom da jača kiselina istiskuje slabiju?  

koja je onda metoda najisplativija?


hvala,probat ću čim nabavim pribor.

ovo je tema o bilo kojim kiselinama.

za početak želio bih znati zašto se dobiva puno jača kiselina dodavanjem CuSO₄ (bezvodni) u 19% HCl?

tnx

pa zato sto reakcijom CuSO4 i HCl nastaje sumporna kiselina
CuSO4(s) + 2HCl(sq) -> CuCl2(aq) + H2SO4(aq)
ali definiraj: jaca kiselina xD jer klorovodicna kiselina ima nizi pH od sumporne al je sumporna daleko agresivnija i reaktivnija od klorovodicne, pa je zato valjda- jaca? xD

Ta reakcija nije moguća, zato što je sumporna kiselina jača kiselina od klorovodične. Jačina kiseline ovisi o koncentraciji vodikovih(H⁺) ili oksonijevih (H₃O⁺)iona u otopini kiseline.  Sumporna i klorovodična kiselina gotovo u potpunosti disociraju u vodenoj otopini. Ako usporedimo klorovodičnu kiselinu i sumpornu kiselinu istih koncentracija(npr. 1 mol/dm³) vidimo da sumporna ima duplo više vodikovih iona. Zato što je sumporna diprotonska kiselina, a klorovodična monoprotonska kiselina. I još je bitno elektronegativnost cetralnog atoma proporcionalna snazi kiseline.

HCl_(aq) + H₂O_(l) --> H₃O⁺_(aq) + Cl^-_(aq)

H₂SO_4(aq) + H₂O_(l) ---> H₃O⁺_(aq) + HSO4^-_(aq)
HSO4^-_(aq) + H₂O_(l) ---> H₃O⁺_(aq) + SO₄^2-_(aq)
________________________________
H₂SO_4(aq) + 2H₂O_(l) ---> 2H₃O⁺_(aq) + SO₄^2-_(aq)

To znaći da je koncentracija oksonijevih iona u otopini klorovodične kiseline 1 mol/dm³, a sumporne 2 mol/dm³.
To možemo i potvrditi ako izračunamo pH dviju otopina.

pH= -log[H⁺]

pH(H₂SO_4(aq))= -0.30
pH(HCl_(aq))= 0

Nadam se da ste shvatili zašto je sumporna jača kiselina od klorovodična.  :thumbup:
Temu sam spojio sa ovom temom, zato što su teme o dobivanju ovih kiselina dobro objašnjene.

A zašto je onda perklorna kiselina jača od sumporne, ako je perklorna kiselina monoprotonska a sumporna diprotonska???

Samo zapamti da je elektronegativnost cetralnog atoma proporcionalna snazi kiseline. Atom klora u perklornoj kiselini je u +7 oksidacijskom stanju, elektronegativniji je od atoma sumpora u sumpornoj kiselini koji je u +6 oksidacijskom stanju. Npr. fluorovodična kiselina je slaba kiselina, zato što je veza između atoma vodika i fluora jaka. Zbog toga kiselina ne disocira u potpunosti.

hvala na odlicnom objasnjenju o jacini kiselina ^^ ali kako ta reakcija nije moguca? kako onda objasniti da kad pomjesas otopinu CuSO4x5H2O i HCl(aq) da nastane bakrov (II) klorid, mislim jasno je vidljivo da je otopina poprimila jarko zelenu boju, pa kako onda izjednacit reakciju tj kakav je onda tijek reakcije ako ne nastaje sumporna kiselina?  :puzzled:

Otopina je promijenila boju iz plave u zelenu zbog prisutnosti kloridnih iona(Cl^-). Ako dodaš još malo vode otopina će poprimiti ponovno plavu boju.  :thumbup:
Bakrovi i kloridni ioni tvore tetraklorokupratni(II) kompleksni ion.  :thumbup:

bi li mi mogao reći gdje da kupim sumpornu(naravno u privatne poruke) i koliko bi koštala i trebam li imati neku dozvolu da ju kupim

To bar nije nikakva tajna. Niže koncentracije sumporne kiseline se mogu kupiti na većim benzinskim postajama i sličnim mjestima gdje se prodaju razni proizvodi za automobile. Ne treba ti dozvola, osim ako nemaš krajnje premalo godina, a u tom slučaju i bolje da se ne igraš s takvim stvarima. Kao što su već drugi rekli, onda jednostavno koncentriraš zagrijavanjem, i gotovo.

al mislio sam u kojoj trgovini baš određeno da sad ne idem po gradu uzaludno to tražeći
do koje granice godina mi otprilike ne bi prodali

Što misliš kako su se neki članovi snalazili, prije nego što je pokrenut ovaj forum? Bez traženja nećeš ništa naći.
Čisto sumnjam da bi djeci prodali akumulatorsku kiselinu, ja u tim godinama nisam niti pomišljao na eksperimente kod kuće.

što je KClO₃?

Kalijev klorat (http://www.amasci.net/chemicals/potassium-chlorate.php?lang=hrv).

tnx  :thumbup:

a koja je formula kalijevog ferocijanida ?
 puno hvala, stvarno  :wink1:

Kalijev ferocijanid - K₄Fe(CN)₆ (još se naziva žutokrvna sol i kalijev heksacijanoferat)

Zna li netko gdje se može nači suhi led

Mislim da nemaš toga kod nas za kupiti na malo. Ima u nekim tvrtkama koje prodaju plinove, ali samo na veliko.

što je 2-butanon oksan,to sam vidio na jednom laku i pretražio net,ali ništa,znam da je butanon metil etil keton,a šta znači ovo oksan

O kakvom se točno laku radi? Postoji nekoliko tvari za koje bi možda netko upotrijebio naziv "oksan", ali nisam siguran da li te tvari inače ulaze u sastav lakova. Moguće da se radi i o krivo prevedenoj deklaraciji proizvoda (nažalost čest slučaj kod nas). Ja sam isto znao naletjeti na svakakve nazive tvari. Evo par primjera za koje također nisam siguran što je autor htio reći:

aluminijhidroksidna kiselina
n,n-dimetilhidroksipropilamonijev klorid polimer
izotridekanol salzsaure

ups, nije "oksan" nego "oksim",moja isprika


piše da je to emajl lak i sintetički razrjeđivač

To već ima više smisla. ;D 2-butanon oksim ili metil etil ketoksim (CAS broj: 96-29-7).

(http://www.sigmaaldrich.com/thumb/structureimages/35/mfcd00013935.gif)

Molecular Formula: C4H9NO
Appearance: clear colorless to pale yellow
Molecular Weight: 87.12
Specific Gravity/Density: 0.9200 g/cm3
Freezing/Melting Point: -29.5 deg C
Boiling Point: 152.5 deg C @ 760 mm Hg
Solubility: Slightly soluble.
Vapor Pressure: 0.904 mm Hg @ 25 deg C
Vapor Density: 3.0 (air=1)

Izvor (http://www.chemcas.org/drug/analytical/cas/96-29-7.asp) navedenih podataka. :thumbup: Za nešto više informacija o oksimima, pogledati ovdje (http://en.wikipedia.org/wiki/Oxime).

možda tko zna gdje da nabavim luminol ?  :puzzled:

s njim bi pomješao otopinu NaOH i dobio svjetlucavu tekućinu koja svijetli u kontaktu s kisikom.  :thumbup:

to sam vidio dok je bio dan kemije na PMF-u , predavanje pod nazivom "svijetlost" , prvo mi je bio problem NaOH ,a sad luminol.

Već sam ti odgovorio na to pitanje. I premjestio sam ti post u Chat temu, pogledaj.  :thumbup:

puno hvala

Zanima me koji se eksplozivi najčešće koriste u miniranju, znači ne za ništa negativno, nego u korisne svrhe? I zbog čega?

Za miniranje se najčešće koriste različiti oblici eksploziva baziranih na amonijevom nitratu (npr. ANFO - Ammonium Nitrate Fuel Oil). Kod miniranja najžilavijih i najčvršćih stijena koriste se i plastični eksplozivi, koji mogu biti bazirani na različitim tvarima (npr. RDX, PETN, NG, EGDN, itd.). U novije vrijeme koriste se i posebni emulzijski eksplozivi, koji imaju posebna svojstva (otporni su na vodu, ne sadrže toliko štetnih komponenti kao neki drugi eksplozivi, itd.).

Mislim da sam ti na drugo pitanje već odgovorio, ali evo sažeto: ANFO se koristi zbog toga jer ima relativno dobra svojstva i jeftin je. Plastični su skuplji i koriste se u posebnim slučajevima gdje su potrebni jači eksplozivi. Emulzijski se koriste u slučajevima gdje su od veće koristi i važnosti određena svojstva takvih eksploziva, kao što je otpornost na vodu i slično.

Na svakoj stranici ove teme se spominje da jača kiselina istiskuje slabiju kiselinu iz njene soli! Jačine kiseline je proporcionalna elektronegativnosti središnjeg atoma nemetala. Što je atom pozitivniji, to znači da slabije privlači vodikov ion. Prema tome je sumporna kiselina(u kojoj je sumpor +VI) jača od klorovodične(u kojoj je klor -I), a tako je i perklorna kiselina(u kojoj je klor +VII) jača od sumporne( u kojoj je sumpor +VI).

Nadam se da ste sada shvatili.   :thumbup:

hvala svima,sad sam napokon skužio
jel to onda znači da je klorovodična jača od dušične pošto se dušična može dobiti kada HCl pomiješamo sa nitratom

Ne, dušik u dušičnoj kiselini je +V, a klor u klorovodičnoj kiselini je -I. To je samo kisela otopina nitrata, koja ima oksidacijska svojstva. Smjesa može reagirati sa bakrom, zato što sadrži vodikove i nitratne ione, ali se dušična kiselina ne može izdvojiti iz te otopine.

Evo jednadžba reakcije:  
  0          +V                                  +II              +IV
Cu_(s) + 2 NO₃^–_(aq) + 4 H⁺_(aq) → Cu²⁺_(aq) + 2 NO_2(g) + 2 H₂O_(l)

sad ništa ne razumijem

onda ti username laže xD

Zašto u priču uvodiš oksidacijske brojeve, ako si naveo da je jakost kiselina povezana s koeficijentom elektronegativnosti? Najbolje jednostavno podatke potražiti u tablicama jakosti kiselina ( http://depts.washington.edu/eooptic/links/acidstrength.html ), iako ti podaci isto nisu uvijek točni jer ovisi koliko koje kiseline ima u vodenoj otopini. Prema toj tablici, klorovodična kiselina je jača od dušične i zato donira svoj proton nitratnom ionu, čine nastaje HNO3.

U nekim metodama se onda takva otopina reagira s bakrom, pa se dušikovi oksidi vode u vodu kako bi nastala čišća dušična kiselina, ali u svakom slučaju je prisutan HNO3.

Ajmo ovako..
Jodovodična kiselina je jača od klorovodične kiseline, zato što je kovalentna veza između klora i vodika puno jača od veze između joda i vodika. Odmah možemo pretpostaviti da prema tome klorovodična kiselina slabije disocira od jodovodične kiseline. To je jedan dio koji utječe na snagu neke kiseline. Ali to ne može zadovoljiti pravilo da jača kiselina istiskuje slabiju kiselinu. Da bi vidjeli koja kiselina istiskuje drugu kiselinu, moramo pogledati valenciju središnjeg atoma.

Ta tablica što si stavio u postu iznad, zapravo pokazuje konstante disocijacije. Prema toj tablici klorovodična kiselina je jača od sumporna, ali nije. Već samo je konstanta disocijacije veća.
Nadam se da ste razumjeli.  :thumbup:

Primjer:

Mg₃(PO₄)₂ + H₂SO₄ --> H₃PO₄ + MgSO₄

Valencija fosfora u fosfatnom anionu je +V, a sumpora u sumpornoj kiselini je +VI. Prema tome sumporna kiselina reagira sa fosfatima pri čemu nastaje fosforna kiselina i sulfatni ion. To nam onda može reći da je obrnut proces nemoguć!

MgSO₄ + H₃PO₄ --/-->

To možete napisati i za klorovodičnu i dušičnu kiselinu. A smjesa klorovodične kiseline i nitrata može reagirati sa bakrom, ali se iz te smjese ne može izdvojiti dušična kiselina.

Da, ali kao što je Arbor rekao, nije samo konstanta disocijacije u igri. U mješavini klorovodične kiseline i neke nitratne soli, teoretski bi se moglo reći da postoji HNO₃, pošto su prisutni i vodikovi i nitratni ioni, ali tu kiselinu ne možeš izdvojiti iz otopine. Ipak, pomoću oksidacijskih svojstava te otopine, možeš dobiti dušikove okside, pa iz njih onda dobiti dušičnu kiselinu, kao što si naveo. Tvrdnja da jača kiselina istiskuje slabiju i dalje stoji i primjenjiva je i u ovom slučaju.

Da zapravo. Bitno je tu više toga, ne samo konstanta disocijacije. Inače ste me zaintrigirali ovime, pa sam napravio mali eksperiment. Dodao sam dušičnu kiselinu na malo kuhinjske soli. Reakcija nije bila burna i nije bilo nikakvih mjehurića, ali se brzo osjetio oštar miris. Da budem siguran da se radi o klorovodiku, naslonio sam na otvor epruvete bocu s amonijakom i došlo je do stvaranja dima amonijevog klorida. Dušična kiselina je istisnula klorovodičnu, odnosno klorovodik, tako da je očito jača od nje. Prema tome obrnuti postupak, u kojem bi klorovodična istisnula dušičnu iz neke soli, ne bi bio moguć u potpunom smislu.

Mislim da dušična kiselina reagira sa kloridima pri čemu nastaje smjesa klorovodika, dušičnih oksida, klora, nitrosil klorida(NOCl). Ukratko: ništa što bi  bilo dobro udisati. Mislim da pH i kiselost zaslužuju vlastitu temu.  :thumbup:

koliku najvišu koncentraciju može dosegnuti klorovodična kis. pri sobnoj temperaturi ?

Pri sobnoj temperaturi i standardnom tlaku od 101 325 Pa, najveća moguća koncentracija klorovodične kiseline iznosi 12 mol/dm³, što odgovara otprilike 36%. Pri višem tlaku i nižoj temperaturi će se otopiti više klorovodika u vodi.

super !  :thumbup: ja sam kod djeda našao staru 1 litarnu tamnu bocu na kojoj piše :

Acidum hydrocloricum min. 36,2%

  C    T+     kemika     držati izvan
                                 dohvata
                                 djece.

znači koncentrirana.  :spin:

Da, i samo pazi sta radiš s konc. hlorovodičnom kiselinom  ;D ;D

Super pronalazak! Danas koncentriranu nije baš lako naći, baš zbog svakakvih oznaka opasnosti.

blago ti se,a čime ti se djed bavio
imam i jedno pitanje usput;
dakle, danas sam radio sa amonijevim hidroksidom i lab. staklo mi se zamutilo i postalo je hrapavije
zanima me oštećuje li amonijev hidroksid staklo?

Mislim da otopina amonijaka ne bi mogla nikako nagristi staklo. Stvarno ne znam što bi moglo biti. Da li je čaša bila čista prije uporabe?

ne znam, nije baš, valjda ostalo malo kamenca iostalih minerala iz vode

što nastaje neutralizacijom NaOH i H2C2O4 ?

možda natrijev oksalat?

Da, pošto je u pitanju organska kiselina bilo bi najbolje pisti ovako forumule -->  HOOC-COOH ili (COOH)₂. Na taj se način možeš vidjeti da se zbilja radi o kiselini.  :thumbup:

Može li mi tko reći dali se istim postupkom dobivanja kalijevog nitrata može dobiti i natrijev?
Znači, ono sa amonijevim nitratom, amonijev nitrat + natrijev klorid -> amonijev kloris i natrijev nitrat ?

isto tako htio bih pitati što sve mogu napraviti s benzaldehidom, dao mi ga je susjed jer njemu ne treba, ne znam ni za što uopće služi?

Najbolje bi bilo da dobijas natrijev nitrat reakcijom amonij nitrata i sode bikarbone :wink1:

ooo, stvarno,, nisam se uopće toga sjetio. :eureka:
 hvala  :thumbup:

Za što je tvoj susjed koristio benzaldehid?   :puzzled: Ne vidim nikakvu korisnu primjenu u domaćinstvu, ali vrlo je koristan u laboratoriju .  :thumbup:

ja mislim da se on bavi pčelarstom i da je ta kemikalija korisna kod tjeranja pčela sa saća kada se ide proizvoditi med.
bi li od benzaldehida mogao dobiti nešto ?

evo slika

(http://s2.postimage.org/240obmtlw/Fotografija_0008.jpg) (http://postimage.org/image/240obmtlw/)     (http://s2.postimage.org/240uxs7l0/Fotografija_0007.jpg) (http://postimage.org/image/240uxs7l0/)

Benzaldehid je korisna kemikalija koja se može upotrijebiti za dobivanje raznih tvari. Nažalost do sad sam većinom naletio na više opisa kako dobiti benzaldehid, a na manje onih koji govore za što se može koristiti, ali evo što kaže wikipedija:


Inače, jel proizvođač T.T.T.? Valjda nije problem što pitam, jer se ne radi o tome gdje je kupljeno, nego o proizvođaču. To si čuvaj u svakom slučaju. :thumbup:

Da proizvođač je T.T.T  ,a i ovaj članak nije loš  :thumbup:

hvala.

Kake pokuse možeš raditi sa octenkom kiselinom?vidio sam je za kupiti u Šibeniku 250ml 27kn.

To što si vidio je vjerojatno ona 80% otopina? Octenu možeš stvarno za brojne stvari koristiti, možeš dobiti soli raznih metala, možeš dobiti zanimljive estere, možeš ju koristiti kao otapalo i tako dalje. Mislim da je ovdje već bila i rasprava oko dobivanja acetona iz nekog acetata, ali ne vidim trenutno gdje je to. Malo pogledaj po internetu.

Pirolizom kalcijeva acetata nastaje propan-2-on i kalcijev oksid.  :thumbup: Ali jednostavnije je kupiti aceton...

Koji metal najbolje reagira sa sumpornom kiselinom?

Teško pitanje!  :thumbup: Što misliš pod ''najbolje'', ako misliš najburnije, onda su to alkalijski metali. Ne želim niti misliti što bi se dogodilo da malo cezija dođe u dodir sa koncentriranom sumpornom kiselinom.

Meni je najzanimljiviji primjer reagiranja bakra sa vrućom sumpornom kiselinom; zato što sama jednadžba može zbuniti mnogo učenika. Većina bi očekivala da će nastati vodik, ali zaboravljaju da bakar ne istiskuje vodik iz kiselina.

 Cu + 2H₂SO₄ -> CuSO₄ + SO₂ + 2H₂O

i meni je bakar zanimljiv  ;D

znači da bakar reagira sa sumpornom kis. samo dok je vruća?

Da, ali nastaje sumporov(IV) oksid kao produkt reakcije. Potrebno je biti oprezan, zato što se radi sa vrlo jakom kiselinom, koja je još vruća, razvijaju se otrovni plinovi i bakrovi spojevi su otrovni.  Iako ova reakcija je samo teorija, nikada je nisam vidio u praksi!  :thumbdown:

Šta jeto EDTA? Jel to kod nas poznato... :puzzled:

ako ja mislim ono što ti misliš da je to, onda je to Ethylenediaminetetraacetic acid

Eh,ljudi imam jedan problemcic!!!I razlog mog uclanjenja na ovaj forum je bio bas taj problemcic..hehe..nadam se da ce mi neko moci pomoci..Potrebna mi je jedna zanimljiva tema za diplomski rad iz Hemije (oblast Fizikalna hemija) tacnije oblasti kinetika hemijskih reakcija i elektrohemija..Molim vas pisite mi ako ikako mozete svoje prijedloge za naziv teme..Hvala vam punoo!!Pozdrav ;D

Etildiamintetraoctena kiselina (link (http://en.wikipedia.org/wiki/Ethylenediaminetetraacetic_acid) prema članku na wikipediji). :thumbup: Bezbojna krutina koja se otapa u vodi. Često se koristi kao aditiv deterdžentima s obzirom da stvara kompleksne spojeve s kalcijevim i magnezijevim ionima, tako da poboljšava efikasnost deterdženata. Koristi se u prehrambenoj, kozmetičkoj, tekstilnoj industriji, te u industriji papira. Služi i kao antikoagulans (sredstvo protiv zgrušnjavanja krvi).

    (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/85/Ethylenediaminetetraacetic.png/200px-Ethylenediaminetetraacetic.png)



Kao prvo, pozdrav i dobrodošla. ;D U tom području, meni osobno su trenutno prilično zanimljive gorive ćelije, tako da bih se vjerojatno odlučio za nešto u vezi njih. Naravno, to je samo po sebi prilično široko područje, tj. tema, tako da najbolje da sama dodatno proučiš to, ili neko drugo šire područje, pa se odlučiš za neku specifičnu temu, međuostalom i u skladu s mogućnostima voditelja i samog fakulteta.

Ok..Hvala lijepo na odogovoru:))znala sam da nisam pogrijesila mjesto gdje cu pitati,hehehe:))a mentor je rekao da biram pa sta god zelim,pa zato sam tragala da vidim sta bih mogla uzeti a da bude zanimljiva tema..Jos jednom hvala!Pozdrav!!:D

Soli su važni kemijski spojevi vrlo rasprostranjeni u prirodi. Dokaz za to je činjenica da se većina minerala u prirodi nalazi u obliku soli: karbonati, silikati, kloridi, sulfati i dr. Te su soli u vodi gotovo netopljive. Mnoge druge soli su topljive i nalazimo ih u morima, oceanima i rijekama. Sa solima i njihovom uporabom susrećemo se i u svakodnevnom životu.

Među njima najpoznatija je kuhinjska sol (kamena ili morska sol), koju rabimo kao neophodnu namirnicu u prehrani, a koja je po kemijskom sastavu natrijev klorid. Jednostavno u svakodnevnom govoru pojam za riječ „sol“ je sinonim za kuhinjsku sol (natrijev klorid), al to se ne misli na te soli. Soli su kemijski spojevi s ionskom vezom građeni od kationa i kiselinskog ostatka. Otopina soli u vodi je elektrolit, tj. provodi električnu struju. Soli većinom dobiješ ili djelovanjem lužina ili možda iz karbonata.

(Čiste baze uglavnom su čvrste tvari, a u laboratoriju se najčešće rabe njihove otopine. Velike količine ponekih soli se koriste i u poljoprivredi i poznato je da se tla gnoje sa sulfatima, fosfatima i nitratima, ali sa kloridima ne, jer on truje tlo, što vam i kazuje da u blizini mora, teško bilokoja biljka uspijeva i neka ima podosta vlage.)

Soli se mogu i u laboratoriju dobiti na različite načine:

1. Izravnim spajanjem metala i nemetala
Sintezom olova i joda pri povišenoj temperaturi nastaje olovov(II) jodid koji polaganim hlađenjem iskristalizira u obliku žutih listića.
metal + nemetal → sol
Pb(s) + I2(s) → Pbl2(s)

2. Reakcijom metala i kiseline
U reakciji cinka i razrijeđene sumporne kiseline nastaje cinkov sulfat. Ako je potrebno zbog nečistoća, otopina se filtrira, a filtrat ispari do posve sitnih bijelih kristalića soli.
metal + kiselina → sol + vodik
Zn(s) + H2SO4(aq) → ZnSO4(aq) + H2(g)

3. Reakcijom bazičnog oksida s kiselinom
U epruvetu se stavi malo crnog praha bakrovog(II) oksida i oko 5ml razrijeđene dušićne kiseline. Vrlo brzo otopina se oboji plavo od hidratiziranih Cu2+ iona. Iz vodene se otopine sol može dobiti kristalizacijom.
(metalni) bazični oksid + kiselina → sol + voda
CuO(s) + 2HNO3(aq) → Cu(NO3)2(aq) + H2O(I)

4. Reakcijom kiselog oksida s bazom
U epruvetu se stavi kristalić kalcijevog karbonata te se kapaljkom dodaje razrijeđena klorovodična kiselina. Nastali ugljikov(IV) oksid uvodi se u vapnenu vodu koja se zamuti od nastalog kalcijevog karbonata.
(Ova reakcija služi za dokazivanje ugljikovog(IV) oksida.
kiseli oksid + baza → sol + voda
CO2(g) + Ca(OH)2(aq) → CaCO3(s) /bijeli talog/ + H2O(I)

5. Reakcijom kiselina i baza
Reakcijom kiselina i baza neutralizacijom nastaje sol odgovarajuće kiseline te voda.
Kiselina + baza → sol + voda (neutralizacija)
2HCl(aq) + Ca(OH)2(aq) → CaCl2(aq) + H2O(I)

6. Reakcijom dvostruke izmjene
Olovov(II) jodid može se, osim neposrednom sintezom iz elemenata, dobiti i iz otopina olovovog(II) nitrata i natrijevog jodida. U reakciji dolazi do izmjene iona i olovov(II) jodid se taloži kao slabo topljiva sol. Talog se profiltrira, ispere destiliranom vodom i suši pri sobnoj temperaturi.
Sol1 + sol2 → sol3 + sol4 (ionska izmjena)
Prema tome, soli vrlo slabe topljivosti dobivaju se reakcijom dvostruke izmjene, taloženjem.


Otapanje soli može se ubrzati miješanjem, jer se odstranjuju hidratizirani ioni koji se nalaze na površini kristala, pa se na taj način omogućava hidratacija novih iona soli. Topljivost tvari se povećava porastom temperature ako je otapanje endotermna promjena, a smanjuje se ako je egzotermna. Soli su ionski spojevi. Tališta soli općenito su vrlo visoka, a ovise o jakosti privlačenja između iona u ionskoj strukturi. U čvrstom su stanju izolatori, a u njihovim talinama i vodenim otopinama pokretljivi ioni provode električnu struju. Većina je soli u vodi dobro topljiva.

Za topljivosti plinova, osim temperature, ovisi i tlak. Za plinove slabo topljive u vodi vrijedi Henryjev zakon, koji glasi: Topljivost plina pri određenoj temperaturi proporcionalna je tlaku plina iznad otopine.

Iz svakodnevnog života poznato je da se kiseline mogu neutralizirati i nekim solima, što znači da njihove otopine reagiraju bazično. Na primjer „žgaravicu“, koja je posljedica viška želučane kiseline (HCl), neutralizira se pomoću sode bikarbone (NaHCO3), koja reagira bazično. Prema tome, otopine nekih soli, osim neutralno, mogu reagirati i bazično ili kiselo. Uzrok tome je što neki ioni soli protolitički reagiraju s vodom. Ako se otapanjem soli u vodi promijeni pH, ta otopina reagira kiselo ili bazično.

Rudnik kamene soli Wieliczka nalazi se u Poljskoj, udaljen svega 10 km od Krakova. Rudnik je kompleks galerija smještenih na devet razina do dubine od 327 metara i ukupne duljine od preko 300 km. Ukupni prostor rudnika zauzima 7,5 milijuna kubičnih metara. Kopanje soli u rudniku započelo je sredinom 17. Stoljeća, a prekinuto je 1996.g. Karakterističnost ovog rudnika, najznačajnijeg turističkog odredišta Poljske je ta da su mnogobrojne skulpture i predmeti izrađeni od soli.

Otapanje soli u vodi egzoterman je proces ako se topljivost tvari smanjuje porastom temperature, a ako se povećava, otapanje je endoterman proces.

---

<sub>(Ovaj tekst sam mislio staviti pod: Teorijska kemija » Tablica topljivosti soli al naslov te teme se baš i ne podudara s ovim tekstom ispod u cijelosti, pa bi zasigurno trebalo nešto izmjeniti. Da radim novu temu što se tiče soli i neznam baš je li isplativo i korisno, jer je tekst prepisan iz dolje navedenog udžbenika, ali ipak mislim da zaslužuje mjesto pod:“Baza znanja: Osnove: O kemiji“, na početku ovoga sajta, a sada vama na volju što ćete činiti.)

Izvor: (Ovaj tekst je prepisan iz:“Udžbenik za drugi razred gimnazije - OPĆA KEMIJA 2“ ; Aleksandra Habuš – Dubravka Stričević – Snježana Liber. Izdavač: Profil International, Hrvatska, Zagreb, Kaptol 25, 2. izdanje, 2008.g.)</sub>

@Zion:

Riješene zadatke nema puno smisla davati. Nekako mi se ljepšim vidi kad ih netko sam znade riješiti. A za to samo trebaš znat nešto o izražavanju sastava otopina i smjesa. Postoje udjeli, koncentracije i molarnost. Udjeli se računaju tako da se neka količina sastojka podijeli s količinom svih sastojaka (masa s masom, volumen s volumenom, množina s množinom).

Motiv mi je ona kineska poslovica (izvarirana): “Nisi čovjeku pomogao ako mu daš ribu, nego ako si ga naučio ribu loviti.“ Ako ti dam samo brojke, bio sam koristan dok ne naletiš na sljedeći račun koji će ti isto tako biti nerješiv. Zato si nekako mislim da je bolje da znaš kako se i zašto što računa. Educirat ću vas time kad vam detaljno opišem formulu dobivanja postotka molekularne mase, a ne kad dam konačan odgovor. Izravan odgovor ti sigurno nebih dao jer smatram da imaš dovoljno soli u glavi da sam izračunaš. Nekako mi je ponižavajuće davati ljudima odgovore koje u biti znaju. Za maseni udio je formula koja je u biti i definicija.

Long time no see my comrades.

Zašto HCl reaguje sa NaOH da napravi NaCl + HOH, a HOH + NaCl ne reaguje da naprave HCl + NaOH? Kratko rečeno, zašto nešto sa nečim reaguje, a nešto drugo ne reaguje?
Da pojasnim, zašto bi se Na radije spojio sa Cl nego OH, a H sa OH nego Cl, imaju li neka pravila za ovo???

Hvala!

vaš good old PHD Chemist

Mislim zbog elektronegativnosti

Ukratko, uzmeš knjigu za 7. i 8. razred osnovne, prelistaš 10-ak stranica i sve ti bude jasno...  :wink1:

p.s: (bez uvrede kompa)

Kompa, kako je na PMF-u? De mi malo opiši  :eureka:

O kakvom ti pmf-u pričaš ?  :puzzled:

Prirodno-Matematički fakultet Sarajevo....sto si rekao da ćeš ići!  :thumbdown:

Umjesto da izbjegnete chat, prepiranje i odgovore na glupasta pitanja, vi nastavljate. Rađe napišite štogog pametno pogodno i za Vas i za Nas...


No, da evo ja prvo da krenem s primjerom;


Kalij u prisutnosti vlage lako oksidira, zagrijavanjem uz dovoljne količine zraka izgara u superoksid (KO2), a uz nedovoljne količine zraka daje peroksid (K2O2).

Moje pomalo naivno pitanje glasi;

Vodikov superoksid je li isto što i vodikov peroksid?

Ako superokside superokside (http://hr.wikipedia.org/wiki/Peroksidi) tvore teži alkalijski elementi (http://glossary.periodni.com/rjecnik.php?hr=binary) (kalij, rubidij i cezij (ne znam sad je li tu i ulaze natrij i stroncij) ) i najpoznatiji od njih je kalijev superoksid, ali tu ne spada vodik!
Vodik u ovom gornjem primjeru glasi kao vodikov superoksid (http://en.wikipedia.org/wiki/Superoxide)
U starim literaturama superoksidi imaju nazive kao hiperoksidi, i naiđoh na kalijev hiperoksid, al na vodikov ne!

Pošto je poznato i drugo značenje superoksida; da je to stari naziv za perokside (http://en.wikipedia.org/wiki/Peroxide), pomalo me sad zbunjuje ta činjenica.
Je li onda pak značenje vodikova superoksida isto što i vodikov peroksid, a dok je kalijev superoksid (KO₂) jedan kemijski spoj, a kalijev peroksid (K₂O₂) drugi kemijski spoj?

Također kakvo je onda stanje s natrijevim superoksidom (http://en.wikipedia.org/wiki/Sodium_superoxide) i barijevim superoksidom (http://en.wikipedia.org/wiki/Barium_superoxide)?

Od alkalnih metala, jedino se Litijev monoksid moze dobiti direktnim gorenjem. Znači Kalij i ostali gorenjem daju "Superoksid", dok natrij daje peroksid !

A što se tiče tog tvog hidrogenovog superoksida, njegova formula bi bila H₂O₄ i on se raspada na -115 C na peroksid i kisik.
Ustvari ova je specija samo detektovana nekim instrumentalnim metodama i tehnikama..
I da, ovaj suboksid je detektovan u reakciji između atomskog hidrogena i tečnog ozona na -196 C

 :wink1:

Hvala!;)


Jednom sam naišao bio na video na youtube-u koji alkalne baterije kuha u vodi i kasnije ih stavlja u sat i sat radi. Pokušao sam to, al mi nije uspjelo. Je li moguće to napraviti i je li taj video bio varka, pa je bit će zato i izbrisan i ne mogu ga naći?

Prije, kao djeca smo stavljali takove baterije na sunce (ljeti) ili termo peći (zimi) kad bi nam se potrošile iz igračaka, i one bi malo dobili elektriciteta za kojih par sati da imaju snage, al ono na videu mi je izgledalo malo više :)

pozdrav svima
 molio bih vas za pomoc, skupio sam kuci oko pola kilograma cipova, procesora, ram kartica na kojima je zlato. proslih dana sam na youtube gledao razne nacine skidanja zlata , ali nijedan nije bio detaljan.. molim vas da mu uputite u nacin kako da to uradim i koje mi kiseline trebaju za to ( puni naziv i hemiska formula),, zamolio bih vas da budete sto detaljniji u tome..  hvala vam :)

Imaš gore pod "razno" opisan cijeli postupak, a i pogledaj malo po forumu ovdje, pisalo se već dosta o tome. Ako onda još nešto ne bude jasno, slobodno pitaj.

Dakle, pitanje glasi: Sustav opisan prikazanom jednadžbom kemijske reakcije nalazi se u stanju kemijske ravnoteže pri 25 °C.


                                A(g) + B(g) ------> C(g) + D(g)

Kako povišenje parcijalnoga tlaka reaktanta B, uz pretpostavku da je temperatura stalna, utječe na vrijednost tlačne konstante ravnoteže?

A. Ne utječe na vrijednost tlačne konstante ravnoteže.
B. Povećava vrijednost tlačne konstante.
C. Smanjuje vrijednost tlačne konstante.

Rjesenje ispada pod A, ali mi nema smisla jer se ovo ne bi trebalo racunati i gledati preko Le Chatelierovog nacela, vec preko formule za tlacnu konstantu. Kp= p(produkti)/p(reaktanti)

Odgovor je A ne utječe, zato jer se zadatak gleda prema broju čestica koje se nalaze u posudi. Reaktanata imaš 2 čestice 1A i 1B i imaš 2 čestice produkata 1C i 1D, pošto je jednako s ljeve i desne strane tlak nema nikakav utjecaj na kemijsku reakciju

Promjenom parcijalnog tlaka mijenja se položaj ravnoteže kad je u pitanju tlačna konstanta ravnoteže (slično kao što promjena koncentracije utječe na položaj kod koncentracijske konstante ravnoteže), ali pri tome se ne mijenja Kp, nego njoj iznos i dalje ostaje jednak. Dakle, postignu se novi ravnotežni tlakovi, ali tako da i dalje bude cijeli izraz s desne strane jednak Kp.

Jeste li znali da je netačno reći da Fluor-a nema slobodnog u prirodi zbog njegove iznimne reaktivnosti  :bigsmile:

http://www.youtube.com/watch?v=TQDjILTly3s

Nakon ovog videa sve će vam biti jasno..   :shocked2:

Zanimljivo, znači zarobljen u fluoritu, ipak može "preživjeti" i u prirodi. Kao što i profesor veli, takva otkrića uvijek dobro dođu da se malo zapitamo koliko uistinu znamo o svijetu oko nas.  ;D

Uvidio sam najlakši način kako napraviti Natrij karbonat ili bikarbonat elektrolizom NaCl.
Posebno dobar za one koji nemaju jak izvor struje (ne veći od punjača za mobitel).
Samo radimo elektrolizu grafitnom anodom i skoro svejedno kojom katodom.
Inače glavni produkti bi bili NaOH i Cl2, čak ni sav Cl2 ne bi mogao izaći zbog porasta pH s vremenom (jer Cl2 izlazi na početku elektrolize, dok rastvor ne postane bazan).
Ali rastvor (NaOH, NaClO, NaClO2, NaClO3, NaClO4) reaguju sa CO2 iz atmosfere.
Reakcija za hlorne oxoanione glasi:
Natrij hlorni oxoanion + voda + ugljen dioksid -> hlorni oxoanion kiselina + Natrij karbonat/bikarbonat

hlorni oxoanion kiselina > voda + hlorni oksid

Evo primjera za Natrij hipohlorit:
2 NaClO + H2O + CO2 -> Na2CO3 + 2 HClO
2 HClO -> H2O + Cl2O

Tako da bismo na kraju elektrolize, zbog upijanja CO2 iz atmosfere dobili Na karbonat sa malo hlornih oksida koje bismo kuhanjem skrozi odvojili od nastalog čistog Na karbonata.

Ili da CO2 tek dodamo na kraju elektrolize.

To niko nikad nije uzeo u obzir (CO2).

Kažem 'punjačem za mobitel' jer je to vrlo spor proces...dovoljno spor da se upije skoro sav CO2 iz atmosfere do kraja elektrolize, ili barem toliko da se ne ošteti katoda ako je čak i od Aluminija koji bi reagovao sa NaOH u velikim količinama da nema CO2.

Slažete li se da sam u pravu za sve ovo navedeno?

Veliki pozdrav svima,

Da li neko moze da mi pomogne oko izracunavanja mase kod vodik peroksida (h2o2)? U pitanju je 3,6,9 i 12% rastvor.
Naime zanima me koliko iznosi 90ml recimo 3% hidrogena u gramima, dakle tezina, i po kojoj se formuli to racuna.
Znaci imam volumen, a treba mi tezina.

Hvala unaprijed na oddgovoru!

Možeš preko masenog(volumnog) udjela. Formula glasi  w(H202)=m(H2O2)/m(H2O2,H2O)

Za tvoj primjer ide ovako  m(H2O2)=w(H2O2)*(H2O2,H2O) = 0.03*90=2.7g

Tako racunas i za druge volumne udjele

Hvala chemist., to je tezinski udio vode u jedinjenju koliko sam shvatio. A koliko grama ima u 90ml H2O2 (3%)?

Ne, u 90 ml otopine vodikovog peroksida imas 2.7g čistog vodikovog peroksida, a ostatak je voda koja iznosi 87.3 g

i sve zajedno iznosi 90grama?Mislio sam da je vise zbog specificne gustine H2O2 (1,463 g po cm3).zamislite bocu od 10grama u kojoj se nalazi 90ml h2o2 (ukupna tezina ne bi trebala biti 10g+90g=100g, nego nesto malo veca,zar ne)?

Imas pravo, ovo što sam ja računo odnosi se na volumni udio, a dok za maseni udio trebas uzeti u obzir gustoću

U koju proteinsku strukturu spada kovrčava kosa? (mislim na primarnu, sekundarnu, itd.)

Na kovrčavost utječu disulfidne veze u proteinima - čim ih je više, to je kosa kovrčavija. Prema tome bi se kovrčava kosa vjerojatno najlakše dala objasnit tercijarnom strukturom (povezivanje raznih dijelova pojedinačnih polipeptidnih lanaca disulfidnim vezama), ali i kvaterna isto igra ulogu jer i tamo ima disulfidnih veza samo što u tom slučaju govorimo o međusobnom povezivanju više polipeptidnih lanaca, a ne samo o povezivanju krajeva jednog lanca.

U enciklopediji sam naišao na spoj amonijev nitrit (NH₄NO₂).
Nisam nikad naišao na ovaj spoj, ali ne znam ni zašto ne bi postojalo pa ga i ne demantiram da postoji.
Što znate o ovome spoju? Kako ga pripraviti i kako nastaje? Očito je samo trenutno njegovo postojanje i vrlo brzo se raspava ili prelazi u nešto treće...

Što mi možete reći o dietilaminu (C₄H₁₁N), osim što postoji anhidrid i vodeni. Gdje se koristi? Je li on spada pod nove otkrivene kemikalije?

Amonijev nitrit može se dobiti apsorpcijom jednakih količina dušikovog(IV) oksida i dušikovog(II) oksida u tekućem amonijaku. Može se dobiti i oksidacijom amonijaka pomoću ozona ili vodikovog peroksida. Također se može dobiti i reakcijama dvostruke izmjene, između barijevog nitrita i amonijevog sulfata, srebrovog nitrita i amonijevog klorida, ili amonijevog perklorata i kalijevog nitrita. Rezultat su žućkasti kristali, koji se raspadaju na dušik i vodu. Stabilan je pri većim pH vrijednostima i nižim temperaturama. Pri pH vrijednostima nižim od 7, može se raspasti i eksplozivno, tako da se općenito ne preporuča rad s ovom tvari, a pogotovo ne u većim količinama.

Dietilamin je prilično jednostavna molekula, tako da je vjerojatno poznata već prilično dugo. Radi se o smrdljivoj, nagrizajućoj i zapaljivoj tekućini. Pametnom dovoljno razloga da izbjegne i ovu tvar u što širem luku. Ipak, unatoč nagrizajućim svojstvima, koristi se kao inhibitor korozije u pojedinim slučajevima, te u proizvodnji gume, smola, boja i lijekova.

Hvala na odgovorima!
Mislio sam posvetiti nekoliko rečenica pisanju o dvama spojevima na forumu, ali ipak bolje ne, barem za sada!;)
Doći će njima vrijeme, nakon tektova planiranih u "Kutku za veterane";)


Kako pripraviti etan?

Karbidi + voda.  ;D

Ne, tako se dobiva etin


Nemam pojma kojom laboratorijskom metodom bih ga mogao napraviti ali industrijski se dobiva iz prirodnog plina i destilacijom petroleja

Eh..da..to sam i mislio da je laboratorijski, gotovo i nemoguće na bilokakav način kroz pokus pripremiti (proizvesti, pripraviti) plin etan (http://en.wikipedia.org/wiki/Ethane) ... :/

Može li se bifenil (http://en.wikipedia.org/wiki/Biphenyl) (difenil) (http://hr.wikipedia.org/wiki/Bifenil) dobiti žarenjem natrijeva benzoata?

Ne, žarenjem natrijevog benzoata do temperature raspadanja dobije se Na₂O, CO₂ , CO i možda H₂O ali nisam siguran

:( ... nema veze..

Dušikasta (http://hr.wikipedia.org/wiki/Du%C5%A1ikasta_kiselina) (nitritna (http://en.wikipedia.org/wiki/Nitrous_acid), HNO₂) kiselina, je „nepostojana" kiselina, stabilna jedino u hladnoj razrijeđenoj vodenoj otopini. Pripravlja se uvođenjem smjese dušikovih oksida i dioksida u vodu.

1. Može li se pripraviti iz dušične (HNO₃) kiseline?

2. Može li se pripraviti reakcijom dušične kiseline (HNO₃) i natrijevog acetata?

3. Može li se pripraviti uvođenjem ugljikova dioksida u otopinu natrijeva nitrata koji je otopljen u metanolu?

1. Ne bih reko, HNO₃ je više stabilnija od HNO₂

2. Reakcijom dušične kiseline i natrijevog acetata nastaje NaNO₃ i CH₃COOH tako da kao produkt ne dobiješ dušikastu kiselinu

3. Ovo mi se čini nemoguće

Znači, apsolutno je nemoguće bilo kakvim slaganjem aparature dobiti dušikastu kiselinu (HNO₂) u laboratoriju? :/

Što je to etilamin /en: Ethylamine/ ? Gdje se koristi?

Kako je moguća ova reakcija CuSO₄ + H₂S  --> CuS + H₂SO₄

Zar tu ne vrijedi pravilo da jača kiselina istiskuje slabiju a ne obrnuto?

Radio sam tu reakciju davno, ali koliko se sjećam, trebalo je dodati i malo razrijeđene klorovodične kiseline. Ona je nešto jača od H2SO4.
Ako reakcija ide na desnu stranu i bez dodatka jače kiseline, onda ne znam iskreno kako objasnit.