naprijed »

[Barijev sulfat]

Barij veliku primjenu nalazi u spojevima. U spojevima je dvovalentan, a spojevi su mu bezbojni, u praškastom stanju bijeli. Spojevi ovog elementa su značajni zbog velike gustoće. To se odnosi na većinu barijevih minerala, tako se barijev sulfat (BaSO₄), često naziva "teški špar" zbog svoje velike gustoće (4.5 g/cm³).

Barijev sulfat (BaSO₄) je najvažnija barijeva sol. U prirodi dolazi kao mineral barit. Kemijski vrlo postojan, neotrovan, te netopljiv u vodi i kiselinama (osim u koncentriranoj sumpornoj kiselini).
Iz sulfata se dobivaju sve ostale barijeve soli. Žarenjem s ugljenom, sulfat se reducira na sulfid (BaS).

Služi u analitičkoj kemiji, kao punilo u industriji gume, papira i kozmetike, itd..
Izuzetno je važan u rudarstvu za naftnu industriju; koristi se u blatu za bušenje, težinski je faktor kod bušenja novih naftnih bušotina.
Pošto je gotovo netopljiv da je potpuno neškodljiv, a dobro apsorbira rendgensko zračenje, upotrebljava se u rendgenologiji kao kontrastno sredstvo (radiokontrast) kod snimanja digestivnog sistema X zrakama. Koristi se na taj način da se prilikom rendgenskog pregleda probavnog sustava pojede tzv. barijeva kaša, stoga daje izvrstan kontrast na rendgenskim snimkama.
To je pak bio moj izvor barijevog sulfata kojega sam jednom dobio svega 10g... :/

Jedna od najpoznatijih primjena i kao vrlo jeftin i dostupan izvor ovoga spoja je pak kao bijeli pigment (bijela boja) u grafičkim (tiskarskim) i slikarskim (umjetničkim) bojama (blanc fixe; ili litopon) skupa sa cinkovim sulfidom. Može naći u trgovinama s bojama za zidove.

Ako se otopini barijeva sulfida doda cinkov sulfat, taloži se smjesa barijeva sulfata i cinkova sulfida, što se naziva jednom riječju pigment litopon. Čestice nastale taloženjem iz otopine imaju dobre prikrivačke osobine pa se koriste, pri izradi fotopapira (i papira) te kao punilo u industriji gume.

Prvo treba maknuti cinkov sulfid što se najlakše učini otapanjem u kakvoj kiselini. Iz smjese će šikljati sumporovodik pa je pametno to raditi na otvorenom da se ne otruješ (čisto je i nemoguće izdržati taj smrad). Nakon što smjesa više ne oslobađa sumporovodik, može se talog otfiltrirati, a iz otopine možeš dobiti cinkov klorid ili štoliveć, ovisno o tomu koju si kiselinu koristio.

Oba puta traže malo jače žarenje, s tim da u prvom dobiješ barijev karbonat kojeg možeš prevesti u sol tako da ga otopiš u odgovarajućoj kiselini. U drugom barijev sulfid koji se na isti način može prevesti u bilo koju sol, s tim da opet treba paziti na sumporovodik. Koncentrirana dušična kiselina može oksidirati sumpor do sulfata, a sama se pritom reducira do dušikova dioksida, pa treba paziti na to da ga ne oksidira opet do sulfata.


Barijev sulfid (BaS) fosforescira u mraku, nakon izlaganja svjetlu.
Barijev sulfid se upotrebljava u kozmetici kao depilator.


Barijev karbonat (BaCO₃) se dobiva dodavanjem sode otopini barijeva sulfida. Za razliku od sulfata, barijev karbonat se otapa u želudčanoj kiselini, zbog čega je otrovan.
Koristi se kao otrov za štakore (u mješavini s raznim bojama, zelena, roza..)


*Poznate vrste bijelih boja:
-Olovno bjelilo, pokriva vrlo dobro, ali nije posve postojano, jer s vremenom crni.
-Cinkovo bjelilo (cinkov oksid), pokriva slabije, ali je postojanije od olo¬vog bjelila i pritom neotrovno.
-Titanovo bjelilo (titanov oksid), pokriva vrlo dobro, ali neke vrste na svijetlu po¬sive.
-Litopon (smjesa cinkova sulfida i barijeva sulfata), jeftina je boja, koja služi za pokrivanje podloge. Koristi se kao trajno bijela boja, jer ima dobru moć pokrivanja i ne tamni kada je izložen sulfidima i raznim vanjskim utjecajima iz zraka.
-Kreda (kalcijev karbonat), služi u prvom redu kao jeftina vodena boja u tehnici za pokrivanje velikih površina.