naprijed »

[Terpentin]

Terpentin (njem. Terpentin, prema lat. terebinthina [resina]:[smola] drveta smrdljike), smolna izlučina crnogoričnih drveta.
Sastoji se od hlapljivoga terpentinskoga ulja (terpentin u užem smislu) i od nehlapljivih smolnih kiselina, koje tvore glavnu masu kolofonija.
Služi za izradbu lakova i firnisa.

Terpentinsko ulje je bezbojna, hlapljiva i aromatična tekućina; glavni joj je sastojak pinen (C₁₀H₁₆) – diciklički terpen iz kojega se dobiva kamfor.
Ulje se rabi kao otapalo za masti, ulja, smole, boje, lakove i firnise te u proizvodnji parfema.

Terpentin ima svaka slikarska radionica koja se bavi prodajom boja jer služi za miješanje s uljanim bojama. 1 litra dođe oko 20-ak kuna. Svoje zalihe sam potrošio, al u idućem kupovanju, slijede slike.


*Terpeni (prema terpentin) su hlapljivi, nezasićeni ugljikovodici ugodna mirisa. Ubrajaju se u tzv. jednostavne lipide, a sastoje se od izoprenskih jedinica, CH₂=C(CH₃)-CH=CH₂.
Monoterpeni sadrže dvije izoprenske jedinice (C₁₀H₁₆), seskviterpeni tri (C₁₅H₂₄), diterpeni četiri (C₂₀H₃₂), itd..
U širem smislu, terpentini obuhvaćaju i više polimere i od terpena izvedene spojeve koji sadrže kisik (terpenoidi). Terpentini se nalaze u mnogim eteričnim uljima; uključuju vitamine A, E i K, karotenoide, te fitol (sastojak klorofila). Znanstveno su i tehnički vrlo važni, jer su karakteristični proizvodi životnih procesa i sastojci većine prirodnih i umjetnih mirisnih tvari.
Mnogi su važni u medicini (npr. borneol, kamfor, linalol, mentol, limonen, pinen), a rabe se u parfemima, te kao dodatci hrani (začini).