naprijed »

Interesantna kemikalija no kolko sam zamjetio ne baš lako dostupna.

3%-tna vodena otopina se može dobiti više manje u svakoj ljekarni, 6%-tna se može tu i tamo nači (mada bi me nekad čudno gledali kada bi pitao za 6%), a kamoli 30%-tna. Nju se moglo do prije nekih godinu i pol do dvije pronači u pojedinim ljekarnama i to dosta jeftino (koliko se sječam bilo je oko 35 kn litra). Kasnije su počeli zahtijevati potpise prije nego je prodaju (i ako im ne bi dali dobar razlog odbijali bi je prodat). Sada čini mi se da je uopće ne prodaju.

Čuo sam da se H2O2 može koncentrirati zaleđivanjem (dio vode se zaledi a koncentriraniji peroksid ostaje tekuč, no navodno ta metoda radi samo ako je početna konc. peroksida oko 30%) no neznam da li to uopće "radi".

Gledao sam po prodavaonicama boja i lakova (u stranim zemljama se tamo zna nači) no nisam ga uspio nači.

Isto H2O2 se koristi za nešto pri hidroponskom uzgajanju bilja, no neznam da li uopče kod nas postoj trgovina koja prodaje opremu za to.

Dali znate za još koj potencijani izvor te kemikalije?

Čuo sam da se H2O2 može koncentrirati zaleđivanjem (dio vode se zaledi a koncentriraniji peroksid ostaje tekuč, no navodno ta metoda radi samo ako je početna konc. peroksida oko 30%) no neznam da li to uopće "radi".

Tako nešto sam i ja čuo, samo što je granični maseni udio nešto viši ako se ne varam - pri udjelima H₂O₂ manjim od nekih 60%, prvo se ledi voda. Pri udjelima H₂O₂ višim od 60% prvo se ledi H₂O₂.

Određena količina H₂O₂ bi vjerojatno ostala zarobljena u zaleđenoj vodi, ali koncentracija otopine H₂O₂ bi svakako trebala biti veća od početne.

Znam da se ima svugdje kupiti hidrogen peroksid, ali je preskup u apotekama, naručiti ga ne mogu (ne pitaj zašto).

Znači kod mene je:
1000ml Sumporna kiselina 33% - 3.60 KM(13.54 kuna)
100ml Hideogen peroksid 3% - 2.90KM(10.91 kuna)

Ko razumije ovaj proces proizvodnje hidrogen peroksida, ja ne kontam, da li mogu ja napraviti ovako:

Formerly, hydrogen peroxide was prepared by the electrolysis of an aqueous solution of sulfuric acid or acidic ammonium bisulfate (NH4HSO4), followed by hydrolysis of the peroxodisulfate ((SO4)2)2− that is formed.

Vodikov peroksid se može dobiti različitim postupcima, npr. vodikov peroksid može nastati kao produkt oksidacije sekundarnih alkohola u ketone.

(CH₃)₂CHOH + O₂ --> (CH₃)₂CO + H₂O₂

Može se dobiti reakcijom barijeva peroksida sa dušičnom kiselinom. Dok se u suvremenijoj industriji dobiva pomoću 2-etil-9,10-dihidroksiantracena (C₁₆H₁₄O₂). Drugim riječima, teško ćeš ga uopće proizvesti, zato je najbolja opcija kupnja.

Može ga se dobiti i reakcijom barij peroksida i sumporne (neznam koja konc. se obično koristi). Barij sulfat je vrlo slabo topiv i pada na dno, dok H2O2 ostaje u vodenoj otopini.

Da, ali barijevi spojevi su vrlo otrovni za ljudski organizam. Barijev sulfat nije topljiv u vodi, tako da se ne može uključiti u metabolizam pa niti ne možemo reći da je otrovan.

Ma ne zanima me kako se može on dobiti nego kako ga ja mogu dobiti, a da je lako. Našao sam na wikipediji, ali ne znam kako ja to mogu izvesti! Napišite mi kako ću ga ja dobiti.

I naravno da li se isplati? Cijena je preskupa kod nas, a u stranim zemljama bi se još više isplatilo.

Tim postupkom ga sigurno nećeš dobiti. Jednostavno je neizvedivo, ali i puno skuplje nego ga kupiti.

Ne postoje uvijek jednostavna rješenja. Laboratorijski se vodikov peroksid najjednostavnije možeš dobiti, kao što ti je Arbor već napisao, reakcijom barijevog peroksida i npr. sumporne kiseline - u tom slučaju reakcijom se dobije netopljivi barijev sulfat, a u otopini ostaje vodikov peroksid. Sami barijev peroksid dobiva se zagrijavanjem elementarnog barija s kisikom, pri povišenom tlaku, tako da taj dio isto ne možeš jednostavno sam izvesti.

Industrijski se vodikov peroksid dobiva(o) i anodnom oksidacijom sumporne kiseline pri čemu nastaje peroksodisumporna kiselina (H₂S₂O₈). Zagrijavanjem se navedena kiselina hidrolizira do H₂SO₅, koja pak dalje hidrolizira do H₂O₂. Međutim, ta metoda se sve manje koristi, a jedna od novijih je metoda koju ti je naveo Arbor.

Što se tiče cijene, ako živiš u ikakvom malo većem gradu, ne vjerujem da ne možeš naći otopine veće koncentracije H₂O₂ i to po relativno niskoj cijeni.

Ja kupujem u ljekarni, jednostavno zamolim zaposlenika u ljekarni, da mi razrijedi na 18% i dođem kasnije i kupim tu kemikaliju. Ne treba mi viša koncentracija, a ljekarnik ti niti ne smije prodati vodikov peroksid više koncentracije(>18%).

Teško da ćeš ga pronaći u koncentriranom obliku. Pogledati ću jer ga ja imam, ali ne znam da li je "dopušteno" na forumu razmjena reagensa. ;)

Našao sam u Bosni oko 30% hidrogen peroksid, pogodite kako, u običnoj prodavnici Neću još ništa da vam govorim, tek dok nešto sa njim isprobam. Vjerovatno ima i u ostalim državama na Balkanu u svakoj trgovini. Jeftin je baš kao ono i u Americi u prodavnicama, a nije skup kao u apotekama onaj 3%

Ovo što sam našao nije direktno hidrogen peroksid ali se može od toga napraviti hidrogen peroksid.

[Electrochemistry never lies]

Jooj nemoj samo reći da si slučajno opazio da se H₂O₂ nalazi u u onim bočicama za farbanje kose, haha 

Radi se o OxiClean proizvodu. Sadrži NatrijKarbonatPeroksihidrat tj. Natrij perkarbonat.

Znači umjesto vode kristalizacije x H20 ima peroksid kristalizacije x 1/2 H2O2. Formula je Na2CO3xH2O2, dobiva se spajanjem hidrogen peroksida sa natrij karbonatom, pa eto kako da izvučem hidrogen peroksid. Kad spojimo ovu hemikaliju sa vodom ona daje natrij karbonat i hidrogen peroksid. Vidjet ćete u svakoj prodavnici u nekoj manjoj kutiji.

Odnosno pitanje bi glasilo kako da razdvojim hidrogen peroksid od natrij karbonata, loša stvar je da kad isparavamo vodu natrij karbonat će kristalizirati sa peroksidom hidracije x1/2 H2O2. Pa da li bismo daljnjim zagrijavanjem te hemikalije mogli da izbacimo peroksid hidracije, isparimo ga? Čuo sam da je to "adduct". Moja metoda je da spojim sumpornu kiselinu ili hlorovodoničnu sa natrij karbonatom peroksihidratom i tako cemo dobiti natrij sulfat, a hidrogen peroksid isparimo.

Ovaj proizvod je neštetan za prirodu "eco-friendly" pa na kraju kad se iskoristi za izbjeljivanje ostaju samo voda i natrij karbonat (nema štetnih hemikalija jer se hidrogen peroksid razlaže na vodu i kisik). Imate li ideja, kako, šta?

Odnosno pitanje bi glasilo kako da razdvojim hidrogen peroksid od natrij karbonata, loša stvar je da kad isparavamo vodu natrij karbonat će kristalizirati sa peroksidom hidracije x1/2 H2O2. Pa da li bismo daljnjim zagrijavanjem te hemikalije mogli da izbacimo peroksid hidracije, isparimo ga? Čuo sam da je to "adduct". Moja metoda je da spojim sumpornu kiselinu ili hlorovodoničnu sa natrij karbonatom peroksihidratom i tako cemo dobiti natrij sulfat, a hidrogen peroksid isparimo.

Ovaj proizvod je neštetan za prirodu "eco-friendly" pa na kraju kad se iskoristi za izbjeljivanje ostaju samo voda i natrij karbonat (nema štetnih hemikalija jer se hidrogen peroksid razlaže na vodu i kisik). Imate li ideja, kako, šta?

I ja sam uočio tu kemikaliju, pitajući se na koji način iz nje izdvojiti vodikov superoksid. Izgleda da se peroksid oslobađa samo u dodiru s vodom pri nižim temperaturama. Tekući H2O2 se pri višim temperaturama raspada i malo mi je vjerojatno da ga možemo iz natrijevog karbonata -peroksihidrata odvojiti destilacijom. Ne znam, volio bih čuti što o tome misle stariji i iskusniji eksperimentatori.

U ovoj temi ima nešto riječi o ovome. Na temelju onog što sam na brzinu stigao proučiti, zakiseljene otopine natrijevog perkarbonata sadrže dosta H₂O₂. Ideja oko koncentriranja takvih otopina se svodi na to da se takva otopina destilira pod smanjenim tlakom, pri čemu izlazi voda, a otopina H₂O₂ postaje koncentriranija. Takva otopina još uvijek sadrži i druge ione (natrijeve katione, kiselinske anione), tako da je upitno za što se sve takva otopina može koristiti.

U ovoj temi ima nešto riječi o ovome. Na temelju onog što sam na brzinu stigao proučiti, zakiseljene otopine natrijevog perkarbonata sadrže dosta H₂O₂. Ideja oko koncentriranja takvih otopina se svodi na to da se takva otopina destilira pod smanjenim tlakom, pri čemu izlazi voda, a otopina H₂O₂ postaje koncentriranija. Takva otopina još uvijek sadrži i druge ione (natrijeve katione, kiselinske anione), tako da je upitno za što se sve takva otopina može koristiti.

Zahvaljujem na odgovoru, poštovani @Omikron!

Pogledao sam sve postove na linku koji si predložio i smatram da je uistinu teško izolirati superoksid povoljne čistoće. Sjećam se kako sam svojevremeno koristio smjesu klorovodične kiseline i 30% - tnog vodikovog peroksida prilikom jetkanja bakra na kaširanom pertinaksu, radi realizacije "tiskanih krugova" elektroničkih sklopova. Reakcija je brza (brža od jetkanja ferikloridom), a brzina se dade regulirati promjenom koncentracije kiseline i peroksida. Metoda dolazi u obzir kod realizacije širih tiskanih vodova (minimalno 1 mm ). Također sam prilikom jednog takvog jetkanja učinio "pokus" i ubacio željezni čavlić u staklenu čašicu s čistim 30%-tnim H2O2. Čavlić je bio oksidiran u vrlo kratkom roku. Reakcija je egzotermna i oslobađaju se mjehurići plina. ( pretpostavljam, kisika) Možda bi moglo poslužiti kao metoda za dobivanje željeznog hidroksida?

Možda bi moglo poslužiti kao metoda za dobivanje željeznog hidroksida?

Mislim da se željezovi hidroksidi dobivaju reakcijama soli željeza u određenom oksidacijskom stanju sa nekim hidroksidom. Za dobivanje pomoću vodikovog peroksida nisam čuo za sad.

Mislim da se željezovi hidroksidi dobivaju reakcijama soli željeza u određenom oksidacijskom stanju sa nekim hidroksidom. Za dobivanje pomoću vodikovog peroksida nisam čuo za sad.

[/quote]

Možda bi slijedeće jednadžbe mogle potaknuti na razmišljanje?

2 Fe + 3 H2O2 = 2 Fe(OH)3
4 Fe + 3 H2O2 = 2 Fe2O3 + 3 H2
3 Fe + 2 H2O2 = Fe3O4 + 2 H2

Naime, moram priznati da ne znam koji su parametri reakcija (tlak, temperatura)...Koliko se sjećam, reakcija Fe + H2O2 je sigurno egzotermna.
Molio bih nekoga od kolega koji ima pouzdane informacije da mi rasvijetli problem.

Ne znam koji je točno reakcijski mehanizam, ali bilo bi zanimljivo eksperimentalno provjeriti.