Izjava o odgovornosti - molimo pročitati Siječanj 27, 2023, 06:09:27
baza znanja baza kemikalija baza sinteza razno

     

Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
Jeste li propustili aktivacijsku email poruku?
*

Vodikov peroksid
 Str: 1 [2]
  Ispis  

  Vodikov peroksid
Autor Poruka
Alojzij3
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 741



« Odgovor #20 na: Veljača 09, 2012, 02:23:27 »

Vodikov peroksid (H2O2). To je bezbojna tekućina (30%-tna s vidljivim mjehurićima u njoj kad se malo promućka), bez mirisa. U trgovinama dolazi kao sredstvo za izbjeljivanje kose (12%-tna ili 6%-tna vodena otopina uobičajenog naziva hidrogen, ali tu ima koječega osim njega i za kemijske pokuse nikako nije). Koristi se i u medicini kao dezinfekcijsko sredstvo (npr. ako se površina manje rane tretirana 3%-tnim vodikovim peroksidom pjeni, znak je da proces zarašćivanja ranice još nije dovršen, a ako se ne pjeni, ranu više ne treba tretirati). Kada se slučajno polijete s 30%-tnim H2O2, samo ćete izbijeliti ruke i malo će vas peći, bez panike - to je sve uredu! Ako se polijete po robi, ona je gotova za bacit, tako da kad radite s njim pazite! Veći postotak je lako napraviti. 30%-tni vodikov peroksid se može koncentrirati na preko 50% tako da ga se stavi u zamrzivač i da se prvo ledi voda, a kasnije peroksid i da onda kad se voda zaledi samo izvadiš led i ostane koncentriraniji peroksid. Morate pogledati temperaturu u ledari (dubokome, zamrzivaču, škrinji), ne hladnjaku, jer vam je to jako bitno! Ja sam to probao i može se, ali moraš stalno paziti i gledat svako malo u ledari, jer bi ti se onda mogao i H2O2 smrznit. Najbolje ti je da smjesu staviš u nekakvu široku čašu i iznutra je obložiš aluminijskom folijom tako da ti se led ne zalijepi za stijenke čaše, pa onda poslije samo povučeš foliju i razbijanje leda ide lako, ali ja 30%-tni uopće ne bih dirao. Ako se traži točna količina za neku reakciju, samo ovog staviš više koliko treba i smanjiš količinu vode, ako je to bitno. Svaki put kada stvarate sol direktno iz metala i kiselina jednostavno u kiselinu dodajte malo H2O2. To će ubrzat kemijsku reakciju stvaranja soli iz metala i kiselina za nekoliko puta, jer vodikov peroksid djeluje kao katalizator. Ovo se ne primjenjuje na metale prve i druge skupine jer nije potrebno i oni s kiselinama brzo izreagiraju.

A sad što se tiče nabavke, koja je vidim nekima problem, nekima ne:

Osim onoga napisanoga u bazama kemikalija, vodikov peroksid se koristi u većim količinama u: preradi kože, hlađenju, pripremi i čišćenju voda te proizvodnji pića (pivovare, mljekare, proizvodnja bezalkoholnih pića, itd.), mlijeko i mliječni proizvodi (laboratorij). Veći postotak može se kupiti i dobiti u svakoj ljekarni (mada prije u državnoj nego u privatnoj). Manji postoci (3, 6, 9 i 12% - ujedno i najviše koncentracije koje se mogu bez problema dobiti) se prodaju u svim ljekarnama i bez ikojih potrebnih potpisa se mogu dobiti i kupiti.

Vodikov peroksid 30%-tni sam nabavio u frizera. Rekao sam mu da mi treba za jetkanje tiskanih pločica i on mi je uredno dao litru na kojem je stala cijena 45kn. Neki misle da je 40 kn malo, ali nije, hrvatski je proizvođač, ljubičasti čep na vrhu, siva plastična boca. Ako vas zanimaju detalji slobodno ću vam odgovoriti u inbox. Također, kad sam ga upitao gdje ga nabavlja, poslao me je u dućan koji prodaje frizersku kozmetiku i probor za frizerske salone i tu sam odmah sutradan uredno kupio još 1 litru za istu cijenu nalijepljenu na toj boci. I još to, onečišćen je s „tetrasodium pyrophosphat“.

Nadalje, također je moguće veće koncentracije kupiti u opremama za bazene jer njima služi za čišćenje posebnih vrsta pločica (mozaike).

Usput, zanimljiv pokus, krumpir kao katalizator raspada vodikovog peroksida:
Pribor i kemikalije: Petrijeva zdjelica, nož, novčić, plamenik, pinceta, vodikov peroksid (H2O2 (w = 6 %)), 1 krumpir.
Krumpir se prepolovi i stavi u Petrijevu zdjelicu. Pincetom se primi novčić, zagrije se u plamenu i utisne na sredini jedne polovice krumpira. Obje polovice krumpira preliju se vodikovim peroksidom. Krumpir sadrži katalazu, tvar koja ubrzava (katalizira) raspad vodikovog peroksida. Katalaza nije otporna na visoku temperaturu zbog čega se na mjestu gdje je bio utisnut zagrijani novčić nije razlagao vodikov peroksid.

Katalizatore u živim stanicama nazivamo biološkim katalizatorima ili enzimima. Pomoću enzima katalaze, koji se nalazi i u jetri, razlaže se vodikov peroksid, jak stanični otrov, koji nastaje kao produkt metabolizma. Ubacivanjem komadića jetre u vodikov peroksid uočava se velika količina pjene bogate kisikom koji se može dokazati tinjajućom triješčicom. Stabilnost otopine vodikovog peroksida postiže se dodatkom glicerina, koji dodatno usporava i tako sporu reakciju raspada vodikovog peroksida, pa se upravo glicerin rabi kao inhibitor raspada vodikovog peroksida.

Evidentirano
Alojzij3
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 741



« Odgovor #21 na: Veljača 26, 2012, 02:29:33 »

Osim vode, kisik s vodikom tvori vodikov peroksid. Vodikov peroksid je odmah poslije vode među važnijim kemikalijama u industriji jer se s vodom miješa u svim omjerima. I najmanje količine nečistoća mogu izazivati njegov raspad. Oksidacijsko je i redukcijsko sredstvo što je dokazano donjim pokusima:

Demonstracijski pokus dokazivanja da je vodikov peroksid OKSIDANS

Pribor i kemikalije: čaša od 100ml, otopina vodikova peroksida (H2O2, w = 3%), otopina kalijeva jodida (Kl, w = 6%), razrijeđena otopina sumporne kiseline (H2SO4), tetraklorugljik (CCl4).

Postupak: U čašu se ulije oko 10 ml otopine kalijeva jodida, doda se 2-3 ml sumporne kiseline i oko 10ml vodikova peroksida. Nakon završetka rekacije doda se oko 10ml tetraklorugljika. Sadržaj čaše dobro se promućka i nakon nekog vremena nastanu 2 sloja zbog nemiješanja otapala. Rekacijom vodikova peroksida i kalijeva jodida u kiselom mediju nastaje elementarni jod, zbog kojeg se otopina oboji žućkast. Jod je slabo topljiv u vodi, a bolje u tetraklorugljiku, pa se dodatkom tetraklorugljika taj sloj oboji ružićasto.

Vodikov peroksid kao REDUCENS

Pribor i kemikalije: razrijeđena otopina kalijeva permanganata (KMnO4), razrijeđena otopina sumporne kiseline (H2SO4), otopina vodikova peroksida (H2O2, w = 10%), triječćica, Erlenmeyerova tikvica.

Postupak: U Erlenmeyerovu tikvicu se ulije oko 10ml otopine kalijeva permanganata, doda se oko 5ml sumporne kisleine i oko 10ml vodikova peroksida. Otvoru tikvice se prinese tinjajuću trijščicu. Vodikov peroksid reducira mangan iz kalijeva permanganata, a kisik se iz vodikova peroksida oksidira do kisika, jer je kalijev permanganat jači oksidans od vodikova peroksida. U rekaciji se gubi ljubičasta boja permanganatnog iona, a nastali kisik se dokazuje tinjajućom triješčicom.



Vodikov peroksid je jak stanični otrov, a nastaje biokemijskim reakcijama u organizmu. Razgrađuje ga enzim kataliza, kojeg ima u jetri. U svakodnevnom životu se koristi za izbjeljivanje kose, vrlo razrijeđen u medicini sa dezinfeksciju rana, a može se koristiti i kao raketno gorivo. Vodikov peroksid se koristi i za restauraciju starih slika. Olovne boje potamne od nastalog olovovoa(II) sulfata (PbS), a vodikov peroksid oksidira crni PbS u bijeli olovov(II) sulfat (PbSO4).

Evidentirano
Alojzij3
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 741



« Odgovor #22 na: Siječanj 27, 2015, 01:02:37 »

Na jednom mjestu sam naišao na naziv perhidrol da je naziv za 30% otopinu H2O2! Možda vam ovaj naziv bude olakšanje prilikom nabavke istoga ;)
Evidentirano
Zion
Student
**
Postova: 26


« Odgovor #23 na: Siječanj 04, 2016, 02:22:58 »

Vidio sam u plodinama mislim da 7% H2O2. Ne sjećam se naziva, ali u rozoj je boci i stoji na odjelu sa izbijeljivačima, solnom kiselinom, itd
Evidentirano

 Str: 1 [2]
  Ispis  
 

Skoči na: