naprijed »

Ima ga posvuda ali teško je nač ga čistog.

U 900 ml vode otopio sam 80g NaHCO3 (soda bikarbona), a u 150 ml vode 105g CaCl2 (neko sredstvo za upijanje vlage). Potom sam te dvije otopine pomiješao, pri čemo se razvijala dosta velika količina CO2 (Ca(HCO3)2 je nestabilan), i određena količina CaCO3 se pojavila u obliku fine suspenzije.

Sada znam da se topljivost CaCO3 u vodi povečava (neznam točno u kojoj mjeri) u prisustvu CO2 pošto se Ca(HCO3)2 pojavljuje u otopini, pa sam mislio dali bi se količina CaCO3 koji se istaložio iz otopine znatno povečala grijanjem te otopine što bi prouzroćilo raspad otopljenog Ca(HCO3)2 i izbacivanje otopljenog CO2?

Ako je u obliku finog praha, možeš ga isprati sa destiliranom vodom i riješiti ga topljivih nečistoća.

Sada znam da se topljivost CaCO3 u vodi povečava (neznam točno u kojoj mjeri) u prisustvu CO2 pošto se Ca(HCO3)2 pojavljuje u otopini, pa sam mislio dali bi se količina CaCO3 koji se istaložio iz otopine znatno povečala grijanjem te otopine što bi prouzroćilo raspad otopljenog Ca(HCO3)2 i izbacivanje otopljenog CO2?

Mogao bi otopinu upariti, tako da ti ostane samo kalcijev karbonat, pomiješan sa natrijevim kloridom. Nakon toga, napraviš kako Arbor veli. Topljivost NaCl u vodi je 359 g/l (pri 25°C), dok je topljivost CaCO3 u vodi 0.015 g/L (pri 25°C), tako da bi gubitak karbonata trebao biti zanemariv.

Danas sam zagrijao otopinu do vrenja i pustio da vrije nekoliko minuta da se Ca(HCO3)2 raspadne i primječujem da se količina istaloženog CaCO3 primjetljivo povečala, nisam siguran točno koliko ali je zamjetno. I primječujem da je talog CaCO3 vrlo "težak", iz suspenzije se istaloži za cca. 10 min unatoč vrlo maloj veličini čestica (kad se razmuti u vodi izgleda ko mljeko).

Zanimljiv eksperiment 

I primječujem da je talog CaCO3 vrlo "težak", iz suspenzije se istaloži za cca. 10 min unatoč vrlo maloj veličini čestica (kad se razmuti u vodi izgleda ko mljeko).

Slično vrijedi i za kalcijev oksid, odnosno hidroksid u alkoholu sa određenim postotkom vode. Nakon dodatka oksida alkoholu, formirani hidroksid (i eventualno preostali oksid) relativno brzo slegnu na dno.

Ko kaže da nema čistog kalcijevog karbonata, pa ima ga čistoga i to na bacanje - kupite kredu u knjižari i to je to. Rijetko koja je od kalcijevog sulfata.

Kreda nije čist oblik kalcijeva karbonata, sadrži i nešto magnezijeva karbonata.

Negdje sam čitao da su krede danas većinom bazirane na kalcijevom sulfatu, iako su nekad bile prvenstveno bazirane na kalcijevom karbonatu. Sad, ono što je na zapadu bilo nekad, možda se još uvijek kod nas koristi, tako da bi bilo zgodno napraviti mali analitički eksperiment.

Inače, u slučaju da nije potreban čist kalcijev karbonat, može se uzeti komad mramora i usitniti na neki način. Dobiveni prah bi trebao biti prvenstveno CaCO₃.

Kalcijev karbonat (CaCO₃) u prirodi je najrašireniji i najvažniji spoj kalcija, koji se najčešće nalazi u obliku nama poznatih tvari iz svakidašnjeg života - vapnenac, mramor i kreda - iako različita izgleda, građene su od kristalića kalcita različite veličine.

*Dvolomac (ili tzv. islandski dvolomac) je prozirni oblik minerala kalcita (CaCO₃) nazvan tako jer se predmeti i slike promatrani kroza nj vide dvostruko. Upotrebljava se za izradbu Nicolovih prizama, s pomoću kojih se u polarizacijskim aparatima dobiva linearno polarizirana svjetlost. Glavna nalazišta dvolomca nalaze se na Islandu.

*(vapnenac)“Kap po kap, milimetar po milimetar – kroz desetak i više desetaka godina, rezultat je to stalnog i neprekidnog kapanja vode, ali uz konstantan, a ponekad i promjenljiv ritam, koji ovisi o klimatskim uvjetima i promjenama na samoj površini.
I ne čudimo se tom „umjetniku“ što je oblikovao sve ove šarolike stalagmite i stalaktite, te vitke ili debele kalcitne stupove i raznolike zavjese. Taj stvaralac u vječnoj tami imao je na raspolaganju bezbroj desetljeća u čitavom mileniju dužem od trajanja svih čovjekovih generacija na ovoj našoj planeti Zemlji. I kroz to dugo vrijeme stvoreno je sve što sada gledamo, što nas začuđuje svojim oblicima, veličinama i maštovitošću.“ S. Božičević: Iz dnevnika speleologa.

*Moderna istraživanja karbonatnih stijena nezamisliva su bez jedne od najmlađih geoloških disciplina – kemostratigrafije. Ponajviše se koriste metode određivanja pojedinih stabilnih izotopa elemenata ugrađenih u kalcijev karbonat iz karbonatnih stijena (izotopi kisika, ugljika, stroncija i dr.). Pomoću izotopa se može određivati temperatura i salinitet mora iz kojeg se karbonat istaložio, međusobno uspoređivati naslage karbonata istaložene na različitim mjestima na Zemlji ili pak detektirati klimatske promjene tijekom geoloških razdoblja.

*Dolomitizacija je proces kojim se vapnenac djelomično ili u potpunosti biva pretvoren u dolomitnu stijenu (ili dolomitični vapnenac); zamjena prvotnoga kalcijeva karbonata (kalcit) magnezijevim karbonatom (mineral dolomit) u vodama obogaćenim magnezijem.