naprijed »

Na jednom poznatom, internacionalnom i sada već ugaslom forumu se prije manje od desetljeća pojavio neki lik, koji se nonšalantno hvalio s šaržama od pola do kile AP-a, pa i više, čak je i postao fotografije tih ogromnih hrpi. Svi su mu govorili, naravno, da je lud i da se kloni toga, na što je ovaj odgovarao da zna opasnost i da ga boli kara jer se to "neće njemu dogoditi", te poslovično najavljivao nove takve pothvate. Ali, odjednom se prestao javljati na tu temu, kao i posjećivat forum.

Nakon nekog vremena, postan je link na novinski članak gdje je neki mulac s još 2 frenda u lokalnom parku išao grunut malo veću napravu s APom, al je nešto pošlo krivo kod paljenja, otišao je pogledat što (dok su frendovi čekali i gledali iz daljine), i bam!, jedna budala manje. Da parafraziram one sladunjave mailove, očito je na tjednoj bazi proizvodio više APa nego što je to njegov anđeo čuvar mogao probaviti.

Offtopic, ali bi ovo moglo bit poučno onom tko hoće to shvatiti.

S AP-om se definitivno nije za igrat. Svatko tko je radio s tom tvari, u koliko god malenoj količini, može lako zamisliti kakvu štetu bi mogao napraviti u većim količinama. Meni osobno nije jasno zašto bi netko riskirao svoj život do te mjere, a za što? Ze eksploziju? Malo adrenalina? Ako nekog to pali, postoje i puno sigurniji načini da se ta potreba/znatiželja zadovolji, koji su daleko manje opasni za pojedinca koji to radi i njegovu okolinu.

Kad se već nalazimo u temi u vezi dušične kiseline, ona se može npr. iskoristiti za pripremanje nitroceluloze, koja je daleko manje opasna od AP-a, a i pomoću nje se mogu dobiti lijepi i zanimljivi efekti, uz puno manju mogućnost da nešto krene po zlu.

Pri reakciji između bakra i hno3 stvara se dosta no2 plina, nusprodukt je otopina modre galice, a isto se događa i kad reagiraju kno3, sumporna razrijeđena i bakar,
pa me interesira može li se takva reakcija iskoristiti za izradu konc. dušične kiseline ?

Kao prvo reakcijom bakra i dušične kiseline ne nastaje otopina modre galice koja je po kemijskom sastavu bakrov(ll)sulfat,nego nastaje bakrov(ll)nitrat koji je također plave boje.

A, što se tiče otapanja NO2 u vodi dobiti ćeš dušičnu kiselinu niske koncentracije koja je isto korisna.

Nastali NO₂ može se uvoditi u otopinu H₂O₂, radi dobivanja kiseline nešto veće koncentracije.

Ipak, ako imaš samo razrijeđenu HNO₃ i bakar, nema nekog smisla raditi navedeno, jer ćeš na kraju krajeva opet završiti sa razrijeđenom HNO₃. Ako pak već imaš KNO₃ i sumpornu kiselinu (makar razrijeđenu), imaš nešto više mogućnosti. Sumpornu možeš u određenoj mjeri koncentrirati otparivanjem vode, te nakon toga destilirati HNO₃ iz smjese KNO₃ i koncentrirane H₂SO₄. Za to je najbolje naravno koristiti laboratorijsku aparaturu za destilaciju, ali donekle se može i improvizirati (prolistati cijelu temu).

Što mislite o dobivanju nitratne kiseline uvođenjem vodika u srebro nitrat?

2AgNO_{3 (aq)} + H_{2 (g)} ---> 2HNO_{3 (aq)} + 2Ag _(s)

 je li moguce napraviti isto sa npr. amonij nitratom,kalij nitratom,natrij nitratom...  


i urea je isto dusicno gnojivo,bi li se od nje mogao dobiti neki nitrat

Što mislite o dobivanju nitratne kiseline uvođenjem vodika u srebro nitrat?

2AgNO3 (aq) + H2 (g) ---> 2HNO3 (aq) + 2Ag (s)

 je li moguce napraviti isto sa npr. amonij nitratom,kalij nitratom,natrij nitratom...  wink1


i urea je isto dusicno gnojivo,bi li se od nje mogao dobiti neki nitrat

Mislim da je nemoguće na taj naćin dobiti nitratnu kiselinu. Jača kiselina uvjek istjeruje slabiju tako da moraš koristiti HCL ili H₂SO₄ i pomješaš s nekim nitratom (Na,K,NH4) i na taj način dobiješ NO₂ koji uvodiš u vodu i time dobiješ nitratnu kiselinu

https://www.youtube.com/watch?v=2yE7v4wkuZU

Bila je neka vjezba na pokusima ,gdje se pomocu kippovog aparata razvija vodik i uvodi u srebro nitrat,srebro se izlucilo kao prah a otopina je bila  malo slabije kisela,pa sad neznam o cemu bi se moglo radit

Već sam spominjao dušičnu kiselinu u postu #97 i #98, da sada ne citiram sam sebe...
Naišao sam u jednoj literaturi tiskane verzije o amaterskoj, improviziranoj, kućnoj, stehiometrijskoj, izradi nekih kemijskih spojeva i kemikalija, među njima i dušična kiselina. Naravno htio bih to podijeliti i s vama, ali mi je problem bio sa skenerom, pa sam bio prisiljen slikati i sliku prebaciti na kompjuter i kao takvu zalijepiti ovdje na forum.