naprijed »

Zagrijevanjem PbSO4 nastaje olovov(II) oksid(PbO₂) i sumporov trioksid(SO₃). 

Probo sam dobiti sumpornu kiselinu elektrolizom otopinom bakrova(II) sulfata, ali mi je na pol pokusa crko akumulator ima 1.5 A sta je vrlo malo i trajalo bi pol dana ili više.   Sada ću si ovih dana ići kupit ispravljač s nekih 6A pa budem probo i javim ako valja

[Electrochemistry never lies]

Da najbolje bi bilo da kad uradis neki pokus da nam bacis koju fotku dok si radio taj experiment, makar slikano obicnim mobitelom, ili mozes izraziti zelju za snimanjem videa pa ga mozemo uploadovati na nas channel

kolki bi bila koncetracija sumporne da se koristi 30% H2O2 pri ovoj metodi SO2 + H2O2 → H2SO4

Za to je potrebno znati stehiometriju... 

30%-tni ili 8.8 mol/dm³ vodikov peroksid.

prema jednadžbi:
H₂O_2(aq) + SO2_(g) --> H₂SO_4(aq)

Trebao bih dobiti 8.8mol/dm³ ili otprilike 46.9% sumporna kiselina.  

kad bi dobio tih 46% jek bi se dalo to zagrijat na 300C da bude viša koncetracija mislio sam ovo napraviti i snimiti za vaš channel ali neznam kolko čega da stavim

Evo jedan video koji bi ti možda mogao pomoći. Sumporov dioksid se ovdje dobiva metodom koju je naveo Arbor - reakcijom klorovodične kiseline i nekog metabisulfita. Opisano je dobivanje H₂SO₄ uvođenjem SO₂ u H₂O₂, pri čemu NurdRage navodi da iskorištenje nije veliko, kao ni dobivena koncentracija kiseline.  

Kasnije prikazuje uvođenje SO₂ u HNO₃, ali mislim da onaj tko je uspio nabaviti/sintetizirati dušičnu kiselinu, vjerojatno ne bi trebao imati problema sa sumpornom kiselinom. Svejedno, zanimljiva sinteza, pogotovo s obzirom na jasni indikator koji pokazuje kad je reakcija završena.
 
Ako se ne varam, netko je na ovom forumu i radio provjeru koncentracije otopine H₂O₂, pri čemu je koncentracija H₂O₂ bila manja od nazivne.

evo par slika tog pokusa:


taljenje  sumpora:


uvođenje plina so2 u hidrogen 30%:


kada je reakcija završila u bocu sa sumporom se uvuklo nekoliko ml hidrogena i kad sam testiro taj hidrogen iz te boce s kojim je  bio sumpor  i još plina pH je bio je između 3 ili2 sami procjenite    a onaj ostali hidrogen koji sam uvodio so2 bio je neutralan 

Zanimljiva aparatura, ali vidim jedan mogući problem, a to je veličina boce u kojoj generiraš SO₂. Prije nego reakcija počne, u boci imaš zrak koji je lakši od generiranog sumporovog dioksida, tako da ti u početku više zraka ulazi u H₂O₂ nego SO₂. Dok reakcija završi, dio sumporovog dioksida se još uvijek nalazi u boci, te je kao takav ostao neiskorišten.

To bi, uz već navedene druge razloge, mogao biti uzrok problema. S druge strane, ako koristiš manju bocu, problem je premala količina kisika. Sve u svemu, ja bi probao generirati SO₂ reakcijom klorovodične kiseline i metabisulfita, i pri tom bi koristio čim manju bocu/tikvicu u kojoj bi navedena reakcija bila vršena.

[Electrochemistry never lies]

Da svakako je bolje koristiti hlorovodicnu kiselinu i kalijev metabisulfit, a ne ovako paljenjem sumpora koji ti se bas u ovoj reakciji nije pokazao u dobrom svijetlu, mada je vjerovatno problem i velicina posude kao sto je vec omikron rekao...   Inace dobra aparatura

Koliko si sumpora koristio i kolikog volumena je ova boca u kojoj si ga generirao? Ako staviš više sumpora, trebat ćeš i više kisika, tako da bi trebao smisliti nekakvu drugačiju aparaturu ako bi želio koristiti baš sumpor. Boci bi trebao dodati dovod zraka, tako da je cijelo vrijeme u boci prisutno dovoljno kisika, a da se ujedno sav SO₂ tjera u H₂O₂.

To bi prilično zgodno mogao riješiti sa akvarijskom pumpicom za zrak  



Uz to, takve pumpice obično dolaze i sa raspršivačem zraka/plina (vidi se na slici na kraju crijeva), kojeg možeš koristi za raspršivanje SO₂ kojeg dovodiš u H₂O₂.

Naravno, možeš improvizirati i proći jeftinije, ali ovo sam čisto naveo kao zanimljivu ideju  

Ne znam koliko je pametno zagrijavati sumpor u boci od običnog stakla.   Moraš svakako poraditi na dovodu zraka. Meni se ova metoda čini užasno skupa pa zar nije lakše nabaviti sumpornu kiselinu umjesto vodikova peroksida.

a i da radim sa kalijevim metabisulfatom i solnom kiselinom  oped će mi bit problem uvesti to u hidrogen

a i da radim sa kalijevim metabisulfatom i solnom kiselinom  oped će mi bit problem uvesti to u hidrogen

Ne bi trebao biti, pošto možeš koristiti puno manju bocu u kojoj će se odvijati reakcija dobivanja SO₂, tako da će najveći dio nastalog SO₂ doći u kontakt s vodikovim peroksidom. Uz to, ne treba ti dodatan dovod kisika/zraka.

Primijetio sam da je sumporna iz starih akumulatora vrlo kontaminirana nekim u njoj topljivim spojevima. Nekad bi bilo više toga nekad manje, no što bi to moglo biti? Pretpostavljam da je velik udio toga olovo sulfat, ali nebi rekao da je to sve jer ponekada kada bi kiselinu koncentrirao isparavanjem vode neki ala kristalići bi se pojavili i oni bi se zaljepili za stijenku čaše. Među njima bi se pojavila kao neka sluz, koja nije H2SO4 jer bi ostajala i nakon što bi kiselinu prelio u drugu posudu i čašu isprao vodom.
Jedan put mi se dogodilo da se pri stajanju iz več koncentrirane kiseline izlučilo dosta tih kao kristalića (ne sječam se kojeg su oblika bili).

Možda bi bilo lakše te stvari iz kisleine izbaciti prije nego što ju se koncentrira, ako je to moguče. Zna li tko kako bi se ta kiselina mogla pročistiti?

Vrijedilo bi ju probati ohladiti koliko je god moguće. Pri koncentraciji od nekih 30%, trebala bi se dati ohladiti i ispod -20°C. Nakon što je postignuta dovoljno niska temperatura, sve kristalizirano se može jednostavno odvojiti filtracijom. Slažem se svejedno s ostalima da bi bilo najbolje potražiti čistu razrijeđenu sumpornu kiselinu za akumulatore, pa koncentrirati nju, ali ako ne možeš doći do iste, ovo bi isto mogao biti zanimljiv eksperiment.

[Arbor ti je već spomenuo množinu litre 30%-tnog vodikovog peroksida (8.8 mola). Prema tome, ako krećeš od litre vodikovog peroksida, trebaš 8.8 mola SO2]

Ako ćeš koristiti sumpor i vodikov peroksid, onda trebaš jednaku količinu svih tvari ( n(S) = n(SO₂) = n(H₂O₂) = n(H₂SO₄) ), što je i vidljivo iz sljedećih reakcija:

S_(s) + O_2(g) --> SO_2(g)    i    SO_2(g) + H₂O_2(aq) --> H₂SO_4(aq)

Arbor ti je već spomenuo množinu litre 30%-tnog vodikovog peroksida (8.8 mola). Prema tome, ako krećeš od litre vodikovog peroksida, trebaš 8.8 mola SO₂, koji ćeš dobiti sagorijevanjem 8.8 mola sumpora (282.18 grama). Ako krećeš od pola litre H₂O₂, podijeliš masu sumpora s 2; ako krećeš od 100 mL H₂O₂, podijeliš masu sumpora s 10; uglavnom, shvaćaš nadam se

Ovaj podebljani dio ostaje isti, i ove vrijednosti koje ću ti sad navesti vrijedit će u slučaju kad krećeš od jedne litre 30%-tnog vodikovog peroksida (8.8 mola). Jedino što je u ovom slučaju drugačije, je to da dobivaš SO₂ na drugi način, koji je prikazan sljedećom jednadžbom:

K₂S₂O₅ + 2HCl → 2KCl + H₂O + 2SO₂

Prema tome, za generiranje 8.8 mola SO₂, trebaš 8.8 mola klorovodične kiseline i 4.4 mola kalijevog metabisulfita.

Na kraju da zaključimo - ako imaš 1000 mL 30% H₂O₂, trebaš ~1600 mL 20% klorovodične kiseline i 978.2 g K₂S₂O₅. Ako ćeš koristiti 100 mL H₂O₂, podijeliš sve vrijednosti s 10, ako ćeš koristiti 50 mL H₂O₂, podijeli sve vrijednosti s 20, itd.

Hvala,sada da još kupim metabisulfit i bacam se na posao

Kad bi dobio tom metodom sumpornu kolki bi bio postotak i jeli bi ga morao zagrijavati do 300C?
Jeli mogu umjesto hidrogena koristiti vodu i jeli nužno da hidrogen bude 30% možda bi se dalo i sa 6%??

Jedino je možeš zagrijavanjem ukoncentrirati. Iako smatram da stehiometrija nije važna za ovaj postupak.

Kad bi dobio tom metodom sumpornu kolki bi bio postotak i jeli bi ga morao zagrijavati do 300C????

Teoretski, kad bi iskorištenje 1) dobivanja SO₂, i 2) reakcije SO₂ sa H₂SO₄ bilo 100%, onda bi dobio 8.8 mola H₂SO₄ na onu litru korištene 30%-tne H₂O₂. Taj podatak ti nažalost ne pomaže puno, jer iskorištenje od 100% nećeš imati, a ne znaš niti masu, volumen, a samim time niti gustoću dobivene otopine, tako da možemo samo nagađati koliki bi postatak mogao biti.

Po mojoj nekakvoj logici, da imaš potpuno iskorištenje, maseni udio H₂SO₄ bi mogao biti oko 60% (+/- 5%). Prema ovoj tablici, to bi odgovaralo volumenu od ~1 L, gustoći od ~1.5 g/cm^3, te masi H2SO4 jednakoj 862.4 g (8.8 mola).

Ovo gore je nagađanje, te bi najbolje bilo da nakon reakcije, odrediš gustoću otopine, mjerenjem mase i volumena. Nakon toga usporediš svoju vrijednost sa vrijednostima iz navedene tablice i nađeš pomoću toga maseni udio H₂SO₄.

Jeli mogu umjesto hidrogena koristiti vodu i jeli nužno da hidrogen bude 30% možda bi se dalo i sa 6%??

U vodu ne možeš uvoditi zbog razloga kojeg ti je naveo Doc. Vodikov peroksid nižih koncentracija možeš koristiti, ali nema smisla jer će ti iskorištenje biti još slabije i maseni udio H2SO4 u konačnoj otopini bit će još manji.

Kako god kreneš, čini se da svejedno moraš kasnije zagrijavati kiselinu da bi dobio koncentriranu. Jedina prednost ovog postupka koja mi trenutno pada na pamet, je veća čistoća dobivene kiseline, pošto nastaje iz čistih reaktanata (ako zanemarimo male količine pojedinih tvari koje se obično dodaju vodikovom peroksidu, kako bi se raspad navedene tvari usporio).

Jea uspjelo je Desno u zatamljenu bocu dodao sam 49gr metabisulfita i klorovodične kiseline 80ml. U menzuru sam stavio conc hidrogen 30%.

 
Zagrijavanje  metabisulfita i klorovodične kiseline.


Uvođenje plina SO2 u hidrogen.


Testiranje sumporne kiseline sa šečerom.


Ako pogledate gore vidit čete da se šečer zacrnijo.Testirao sam i sa aluminijem počelo ga je nagrizat i nastale su rupice.