naprijed »

[Electrochemistry never lies]

Evo otvaram jednu poprilicno zanimljivu temu! 

Naime rijec je o jednom pitanju za koje ste vjerovatno svi čuli, ali niko još nije otkrio pravi odgovor...
Pitanje glasi....

Zašto se topla (vruća) voda prije smrze nego hladna???   

(Vjerovatno ste se suočili sa sličnom stvari, a da se nikad niste ni upitali otkud ovaj fenomen.. )

Mnogi naučnici su se bacili u sličan poduhvat eksperimentisanja ali nažalost sve je završeno bez pravih rezultata. Naime oni su samo ZA SADA otkrili da jednu od uloga igra gustina vode jer je voda najgušća na 4C, a kada je voda preko 4C tj. (kad je toplija), onda je manje gusta i brze se smrzne   Po meni je ovo logičan odgovor, međutim to nije ono što zapravo izaziva ovaj fenomen. Postoji neka viša sila koja je uzrok te pojave...

Ne znam da li ste upoznati sa problemom, i da li imate kakvih mišljenja i da li znate nešto više o ovoj temi

Mislim da i ne mora imati toliko veze sa gustoćom, zato što se voda neće smrznuti iznad 0°C. Led je rjeđi od vode, zato pluta na vodi, onda bi se činilo logično to u vezi gustoće, ali opet je problem temperatura. 

možda zato što topla voda brže isparava,pa joj se obujam smanji i onda ju je lakše smrznuti,ali zbilja ne znam,samo govorim ono što mi padne na pamet

[Electrochemistry never lies]

Hej, ova tema je zato i napravljena kako bi svako iznio svoja mišljenja

A kad smo već kod te tvoje ideje, mislim da ne funkcioniše na taj način jer su davno eksperimentisali.
Jedan naučnik je izveo eksperiment u zatvorenoj posudi tako da se para kondenzovala i uvijek vraćala natrag i ništa se nije mjenjalo, tako da je već dokazano za smanjenje mase ne utiče na smrzavanje vode    Ima tu nešto oko temperature ili ne znam ni ja, neka viša sila, još uvijek neistražena

možda zato što topla voda brže isparava,pa joj se obujam smanji i onda ju je lakše smrznuti,ali zbilja ne znam,samo govorim ono što mi padne na pamet

To je i meni prvo palo na pamet. Samo isparavanje smanjuje količinu vode, pa se ona na kraju i prije ohladi. Uz to, isparavanje je endotermni proces, što znači da se tekuća voda samim isparavanjem dodatno hladi.

U svakom slučaju, zanimljiv problem. Očito se radi o velikom broju različitih čimbenika koji utječu na ovaj efekt.

Godine 1916., F.C.Brown je radio eksperiment . Ulio je u 100 staklenih eprueta vodu iz slavine. Od toga, 50 ih je prokuhao, a 50 nije dirao. Prvo je pričekao da se temperature izjednače, a onda ih je stavio u okolinu sa temperaturom ispod nule. Primjetio je da su se 44 epruete sa prokuhanom vodom raspukle, a samo 4 sa neprokuhanom. Brown je primjetio da se prokuhana voda više pothlađuje od neprokuhane. Brown je tu pojavu protumačio s pretpostvakom da prokuhana voda ima manje otopljenog plina koji spriječava pothlađivanje (nadovezuje se na gornje objašnjenje). N.E.Dorsy je, svojim eksperimentima, zaključio da otopljeni plin i ne igra neku važnu ulogu u pothlađivanju . On je pojavu da se toplija voda više pothladi od hladnije prepisao nukleacijskim mjestima koje toplija voda deaktivira. No, još uvijek nije sasvim razjašnjenjo zašto se baš početno toplija voda manje pothladi od početno hladnije.

Izvor i ujedno zanimljiv članak  

[Electrochemistry never lies]

Hahah, upravo sam s te stranice dosao do ovog fenomena     

Ta pojava naziva se Mpemba efekt, postoje mnoge nelogičnosti u njemu,  jer ovisi o previše varijabli (početnoj temperaturi vode koja se smrzava, otopljenim plinovima i primjesama, veličini, obliku i teksturi materijala u kome se nalazi, te temperaturi hladnjaka.) Iako primjećena, ova pojava se baš zbog svih ovih uvijeta ne dodađa uvijek. Logična objašnjenja, između ostalih, jesu: manja gustoća vode porastom temperature (što pridonosi da se heksagonska rešetka u ledu brže može posložiti), porast entropije i kinetičke brzine molekula porastom temperature (ponovno brže poslagivanje u kristalnu rešetku), porast temperature također značajno smanjuje topljivost zraka u vodi (tako se poboljšavaju svojstva vode kao termovodljivost i toplinski koeficijent), Vruča voda ima manju gustoću od leda, pa se on tako stvara na dnu posude, a ne na vrhu, kao kod hladne vode (led djeluje kao termo izolator, toplina koja putuje prema gore, apsorbira se na ledu, a kod vruče vode nesmetano odlazi u atmosferu). Mislim da potpuno objašnjenje neće biti još dugo vremena postavljeno...

@Arbor Voda se može smrznuti i na višim temperaturama od 0 °C, ovisno o tlaku sustava u kojem se nalazi

sličan zanimljiv fenomen je i Leidenfrostov efekt. Koji je za razliku od Mpemba efekta uvijek prisutan. Koji kaže da voda puno brže ispari, ako ju kapnemo na tavu ugrijanu na 100°C, nego li na puno višim temperaturama (temperatura iznad koje se efekt primjećuje naziva se Leidenfrostova točka, a određuje se ovisno o materijalu od kojeg je posuda napravljena).