Izjava o odgovornosti - molimo pročitati Rujan 17, 2019, 07:16:13
baza znanja baza kemikalija baza sinteza razno

     

Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
Jeste li propustili aktivacijsku email poruku?
*

Pitanja i odgovori (teorija)
 Str: 1 ... 3 4 [5] 6 7
  Ispis  

  Pitanja i odgovori (teorija)
Autor Poruka
-Ununoctium-
Docent
****
Postova: 105


Sinteza i analiza


« Odgovor #80 na: Srpanj 28, 2011, 01:00:53 »

Da proizvođač je T.T.T  ,a i ovaj članak nije loš  thumbup

hvala.
Evidentirano

Old chemists never die, they just stop reacting.
amateur chemistry
Znanstvenik
*****
Postova: 169



« Odgovor #81 na: Kolovoz 04, 2011, 01:55:07 »

Kake pokuse možeš raditi sa octenkom kiselinom?vidio sam je za kupiti u Šibeniku 250ml 27kn.
Evidentirano
Tangent
Znanstvenik
*****
Postova: 177



« Odgovor #82 na: Kolovoz 05, 2011, 02:09:21 »

To što si vidio je vjerojatno ona 80% otopina? Octenu možeš stvarno za brojne stvari koristiti, možeš dobiti soli raznih metala, možeš dobiti zanimljive estere, možeš ju koristiti kao otapalo i tako dalje. Mislim da je ovdje već bila i rasprava oko dobivanja acetona iz nekog acetata, ali ne vidim trenutno gdje je to. Malo pogledaj po internetu.
Evidentirano
Arbor
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 692


« Odgovor #83 na: Kolovoz 05, 2011, 02:47:30 »

Pirolizom kalcijeva acetata nastaje propan-2-on i kalcijev oksid.  thumbup Ali jednostavnije je kupiti aceton...
Evidentirano

Real chemist always start from this!!
-Ununoctium-
Docent
****
Postova: 105


Sinteza i analiza


« Odgovor #84 na: Kolovoz 17, 2011, 07:50:32 »

Koji metal najbolje reagira sa sumpornom kiselinom?
Evidentirano

Old chemists never die, they just stop reacting.
Arbor
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 692


« Odgovor #85 na: Kolovoz 17, 2011, 08:19:16 »

Teško pitanje!  thumbup Što misliš pod ''najbolje'', ako misliš najburnije, onda su to alkalijski metali. Ne želim niti misliti što bi se dogodilo da malo cezija dođe u dodir sa koncentriranom sumpornom kiselinom.

Meni je najzanimljiviji primjer reagiranja bakra sa vrućom sumpornom kiselinom; zato što sama jednadžba može zbuniti mnogo učenika. Većina bi očekivala da će nastati vodik, ali zaboravljaju da bakar ne istiskuje vodik iz kiselina.

 Cu + 2H2SO4 -> CuSO4 + SO2 + 2H2O
Evidentirano

Real chemist always start from this!!
-Ununoctium-
Docent
****
Postova: 105


Sinteza i analiza


« Odgovor #86 na: Kolovoz 18, 2011, 11:44:31 »

i meni je bakar zanimljiv  Grin
Evidentirano

Old chemists never die, they just stop reacting.
mr. pametni
Znanstvenik
*****
Postova: 156


Email
« Odgovor #87 na: Kolovoz 21, 2011, 08:57:00 »

Teško pitanje!  thumbup Što misliš pod ''najbolje'', ako misliš najburnije, onda su to alkalijski metali. Ne želim niti misliti što bi se dogodilo da malo cezija dođe u dodir sa koncentriranom sumpornom kiselinom.

Meni je najzanimljiviji primjer reagiranja bakra sa vrućom sumpornom kiselinom; zato što sama jednadžba može zbuniti mnogo učenika. Većina bi očekivala da će nastati vodik, ali zaboravljaju da bakar ne istiskuje vodik iz kiselina.

 Cu + 2H2SO4 -> CuSO4 + SO2 + 2H2O


znači da bakar reagira sa sumpornom kis. samo dok je vruća?
Evidentirano
Arbor
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 692


« Odgovor #88 na: Kolovoz 22, 2011, 07:17:19 »

Da, ali nastaje sumporov(IV) oksid kao produkt reakcije. Potrebno je biti oprezan, zato što se radi sa vrlo jakom kiselinom, koja je još vruća, razvijaju se otrovni plinovi i bakrovi spojevi su otrovni.  Iako ova reakcija je samo teorija, nikada je nisam vidio u praksi!  thumbdown
Evidentirano

Real chemist always start from this!!
Ph.D.Of.Chemistry
Asistent
***
Postova: 68

Banned


« Odgovor #89 na: Rujan 27, 2011, 06:34:40 »

Šta jeto EDTA? Jel to kod nas poznato... puzzled
Evidentirano
mr. pametni
Znanstvenik
*****
Postova: 156


Email
« Odgovor #90 na: Rujan 28, 2011, 09:39:51 »

Šta jeto EDTA? Jel to kod nas poznato... puzzled

ako ja mislim ono što ti misliš da je to, onda je to Ethylenediaminetetraacetic acid
Evidentirano
hemicarka77
Učenik
*
Postova: 2


« Odgovor #91 na: Rujan 30, 2011, 08:05:52 »

Eh,ljudi imam jedan problemcic!!!I razlog mog uclanjenja na ovaj forum je bio bas taj problemcic..hehe..nadam se da ce mi neko moci pomoci..Potrebna mi je jedna zanimljiva tema za diplomski rad iz Hemije (oblast Fizikalna hemija) tacnije oblasti kinetika hemijskih reakcija i elektrohemija..Molim vas pisite mi ako ikako mozete svoje prijedloge za naziv teme..Hvala vam punoo!!Pozdrav Grin
Evidentirano
Omikron
Administrator
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 839



« Odgovor #92 na: Listopad 01, 2011, 03:25:15 »


Šta jeto EDTA? Jel to kod nas poznato... puzzled

ako ja mislim ono što ti misliš da je to, onda je to Ethylenediaminetetraacetic acid

Etildiamintetraoctena kiselina (link prema članku na wikipediji). thumbup Bezbojna krutina koja se otapa u vodi. Često se koristi kao aditiv deterdžentima s obzirom da stvara kompleksne spojeve s kalcijevim i magnezijevim ionima, tako da poboljšava efikasnost deterdženata. Koristi se u prehrambenoj, kozmetičkoj, tekstilnoj industriji, te u industriji papira. Služi i kao antikoagulans (sredstvo protiv zgrušnjavanja krvi).

   


Eh,ljudi imam jedan problemcic!!!I razlog mog uclanjenja na ovaj forum je bio bas taj problemcic..hehe..nadam se da ce mi neko moci pomoci..Potrebna mi je jedna zanimljiva tema za diplomski rad iz Hemije (oblast Fizikalna hemija) tacnije oblasti kinetika hemijskih reakcija i elektrohemija..Molim vas pisite mi ako ikako mozete svoje prijedloge za naziv teme..Hvala vam punoo!!Pozdrav Grin

Kao prvo, pozdrav i dobrodošla. Grin U tom području, meni osobno su trenutno prilično zanimljive gorive ćelije, tako da bih se vjerojatno odlučio za nešto u vezi njih. Naravno, to je samo po sebi prilično široko područje, tj. tema, tako da najbolje da sama dodatno proučiš to, ili neko drugo šire područje, pa se odlučiš za neku specifičnu temu, međuostalom i u skladu s mogućnostima voditelja i samog fakulteta.

Evidentirano

Scientia potentia est.
hemicarka77
Učenik
*
Postova: 2


« Odgovor #93 na: Listopad 01, 2011, 03:32:55 »

Ok..Hvala lijepo na odogovoru:))znala sam da nisam pogrijesila mjesto gdje cu pitati,hehehe:))a mentor je rekao da biram pa sta god zelim,pa zato sam tragala da vidim sta bih mogla uzeti a da bude zanimljiva tema..Jos jednom hvala!Pozdrav!!:D
Evidentirano
Alojzij3
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 740



« Odgovor #94 na: Veljača 07, 2012, 02:07:51 »


Soli su važni kemijski spojevi vrlo rasprostranjeni u prirodi. Dokaz za to je činjenica da se većina minerala u prirodi nalazi u obliku soli: karbonati, silikati, kloridi, sulfati i dr. Te su soli u vodi gotovo netopljive. Mnoge druge soli su topljive i nalazimo ih u morima, oceanima i rijekama. Sa solima i njihovom uporabom susrećemo se i u svakodnevnom životu.

Među njima najpoznatija je kuhinjska sol (kamena ili morska sol), koju rabimo kao neophodnu namirnicu u prehrani, a koja je po kemijskom sastavu natrijev klorid. Jednostavno u svakodnevnom govoru pojam za riječ „sol“ je sinonim za kuhinjsku sol (natrijev klorid), al to se ne misli na te soli. Soli su kemijski spojevi s ionskom vezom građeni od kationa i kiselinskog ostatka. Otopina soli u vodi je elektrolit, tj. provodi električnu struju. Soli većinom dobiješ ili djelovanjem lužina ili možda iz karbonata.

(Čiste baze uglavnom su čvrste tvari, a u laboratoriju se najčešće rabe njihove otopine. Velike količine ponekih soli se koriste i u poljoprivredi i poznato je da se tla gnoje sa sulfatima, fosfatima i nitratima, ali sa kloridima ne, jer on truje tlo, što vam i kazuje da u blizini mora, teško bilokoja biljka uspijeva i neka ima podosta vlage.)

Soli se mogu i u laboratoriju dobiti na različite načine:

1. Izravnim spajanjem metala i nemetala
Sintezom olova i joda pri povišenoj temperaturi nastaje olovov(II) jodid koji polaganim hlađenjem iskristalizira u obliku žutih listića.
metal + nemetal → sol
Pb(s) + I2(s) → Pbl2(s)

2. Reakcijom metala i kiseline
U reakciji cinka i razrijeđene sumporne kiseline nastaje cinkov sulfat. Ako je potrebno zbog nečistoća, otopina se filtrira, a filtrat ispari do posve sitnih bijelih kristalića soli.
metal + kiselina → sol + vodik
Zn(s) + H2SO4(aq) → ZnSO4(aq) + H2(g)

3. Reakcijom bazičnog oksida s kiselinom
U epruvetu se stavi malo crnog praha bakrovog(II) oksida i oko 5ml razrijeđene dušićne kiseline. Vrlo brzo otopina se oboji plavo od hidratiziranih Cu2+ iona. Iz vodene se otopine sol može dobiti kristalizacijom.
(metalni) bazični oksid + kiselina → sol + voda
CuO(s) + 2HNO3(aq) → Cu(NO3)2(aq) + H2O(I)

4. Reakcijom kiselog oksida s bazom
U epruvetu se stavi kristalić kalcijevog karbonata te se kapaljkom dodaje razrijeđena klorovodična kiselina. Nastali ugljikov(IV) oksid uvodi se u vapnenu vodu koja se zamuti od nastalog kalcijevog karbonata.
(Ova reakcija služi za dokazivanje ugljikovog(IV) oksida.
kiseli oksid + baza → sol + voda
CO2(g) + Ca(OH)2(aq) → CaCO3(s) /bijeli talog/ + H2O(I)

5. Reakcijom kiselina i baza
Reakcijom kiselina i baza neutralizacijom nastaje sol odgovarajuće kiseline te voda.
Kiselina + baza → sol + voda (neutralizacija)
2HCl(aq) + Ca(OH)2(aq) → CaCl2(aq) + H2O(I)

6. Reakcijom dvostruke izmjene
Olovov(II) jodid može se, osim neposrednom sintezom iz elemenata, dobiti i iz otopina olovovog(II) nitrata i natrijevog jodida. U reakciji dolazi do izmjene iona i olovov(II) jodid se taloži kao slabo topljiva sol. Talog se profiltrira, ispere destiliranom vodom i suši pri sobnoj temperaturi.
Sol1 + sol2 → sol3 + sol4 (ionska izmjena)
Prema tome, soli vrlo slabe topljivosti dobivaju se reakcijom dvostruke izmjene, taloženjem.


Otapanje soli može se ubrzati miješanjem, jer se odstranjuju hidratizirani ioni koji se nalaze na površini kristala, pa se na taj način omogućava hidratacija novih iona soli. Topljivost tvari se povećava porastom temperature ako je otapanje endotermna promjena, a smanjuje se ako je egzotermna. Soli su ionski spojevi. Tališta soli općenito su vrlo visoka, a ovise o jakosti privlačenja između iona u ionskoj strukturi. U čvrstom su stanju izolatori, a u njihovim talinama i vodenim otopinama pokretljivi ioni provode električnu struju. Većina je soli u vodi dobro topljiva.

Za topljivosti plinova, osim temperature, ovisi i tlak. Za plinove slabo topljive u vodi vrijedi Henryjev zakon, koji glasi: Topljivost plina pri određenoj temperaturi proporcionalna je tlaku plina iznad otopine.

Iz svakodnevnog života poznato je da se kiseline mogu neutralizirati i nekim solima, što znači da njihove otopine reagiraju bazično. Na primjer „žgaravicu“, koja je posljedica viška želučane kiseline (HCl), neutralizira se pomoću sode bikarbone (NaHCO3), koja reagira bazično. Prema tome, otopine nekih soli, osim neutralno, mogu reagirati i bazično ili kiselo. Uzrok tome je što neki ioni soli protolitički reagiraju s vodom. Ako se otapanjem soli u vodi promijeni pH, ta otopina reagira kiselo ili bazično.

Rudnik kamene soli Wieliczka nalazi se u Poljskoj, udaljen svega 10 km od Krakova. Rudnik je kompleks galerija smještenih na devet razina do dubine od 327 metara i ukupne duljine od preko 300 km. Ukupni prostor rudnika zauzima 7,5 milijuna kubičnih metara. Kopanje soli u rudniku započelo je sredinom 17. Stoljeća, a prekinuto je 1996.g. Karakterističnost ovog rudnika, najznačajnijeg turističkog odredišta Poljske je ta da su mnogobrojne skulpture i predmeti izrađeni od soli.

Otapanje soli u vodi egzoterman je proces ako se topljivost tvari smanjuje porastom temperature, a ako se povećava, otapanje je endoterman proces.



(Ovaj tekst sam mislio staviti pod: Teorijska kemija » Tablica topljivosti soli al naslov te teme se baš i ne podudara s ovim tekstom ispod u cijelosti, pa bi zasigurno trebalo nešto izmjeniti. Da radim novu temu što se tiče soli i neznam baš je li isplativo i korisno, jer je tekst prepisan iz dolje navedenog udžbenika, ali ipak mislim da zaslužuje mjesto pod:“Baza znanja: Osnove: O kemiji“, na početku ovoga sajta, a sada vama na volju što ćete činiti.)

Izvor: (Ovaj tekst je prepisan iz:“Udžbenik za drugi razred gimnazije - OPĆA KEMIJA 2“ ; Aleksandra Habuš – Dubravka Stričević – Snježana Liber. Izdavač: Profil International, Hrvatska, Zagreb, Kaptol 25, 2. izdanje, 2008.g.)

Evidentirano
Alojzij3
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 740



« Odgovor #95 na: Travanj 08, 2012, 07:17:52 »

@Zion:

Riješene zadatke nema puno smisla davati. Nekako mi se ljepšim vidi kad ih netko sam znade riješiti. A za to samo trebaš znat nešto o izražavanju sastava otopina i smjesa. Postoje udjeli, koncentracije i molarnost. Udjeli se računaju tako da se neka količina sastojka podijeli s količinom svih sastojaka (masa s masom, volumen s volumenom, množina s množinom).

Motiv mi je ona kineska poslovica (izvarirana): “Nisi čovjeku pomogao ako mu daš ribu, nego ako si ga naučio ribu loviti.“ Ako ti dam samo brojke, bio sam koristan dok ne naletiš na sljedeći račun koji će ti isto tako biti nerješiv. Zato si nekako mislim da je bolje da znaš kako se i zašto što računa. Educirat ću vas time kad vam detaljno opišem formulu dobivanja postotka molekularne mase, a ne kad dam konačan odgovor. Izravan odgovor ti sigurno nebih dao jer smatram da imaš dovoljno soli u glavi da sam izračunaš. Nekako mi je ponižavajuće davati ljudima odgovore koje u biti znaju. Za maseni udio je formula koja je u biti i definicija.

Evidentirano
Ph.D.Of.Chemistry
Asistent
***
Postova: 68

Banned


« Odgovor #96 na: Veljača 23, 2013, 03:24:12 »

Long time no see my comrades.

Zašto HCl reaguje sa NaOH da napravi NaCl + HOH, a HOH + NaCl ne reaguje da naprave HCl + NaOH? Kratko rečeno, zašto nešto sa nečim reaguje, a nešto drugo ne reaguje?
Da pojasnim, zašto bi se Na radije spojio sa Cl nego OH, a H sa OH nego Cl, imaju li neka pravila za ovo???

Hvala!

vaš good old PHD Chemist
Evidentirano
Chemist
Asistent
***
Postova: 76



« Odgovor #97 na: Veljača 24, 2013, 08:09:03 »

Citat:
Zašto HCl reaguje sa NaOH da napravi NaCl + HOH, a HOH + NaCl ne reaguje da naprave HCl + NaOH? Kratko rečeno, zašto nešto sa nečim reaguje, a nešto drugo ne reaguje?
Da pojasnim, zašto bi se Na radije spojio sa Cl nego OH, a H sa OH nego Cl, imaju li neka pravila za ovo???

Mislim zbog elektronegativnosti
Evidentirano
Doc
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 463



« Odgovor #98 na: Veljača 25, 2013, 07:34:35 »

Ukratko, uzmeš knjigu za 7. i 8. razred osnovne, prelistaš 10-ak stranica i sve ti bude jasno...  wink1

p.s: (bez uvrede kompa)
Evidentirano

Kako bi mi disali da nije otkriven oksigen?
Ph.D.Of.Chemistry
Asistent
***
Postova: 68

Banned


« Odgovor #99 na: Veljača 27, 2013, 03:17:05 »

Ukratko, uzmeš knjigu za 7. i 8. razred osnovne, prelistaš 10-ak stranica i sve ti bude jasno...  wink1

p.s: (bez uvrede kompa)


Kompa, kako je na PMF-u? De mi malo opiši  eureka
Evidentirano

 Str: 1 ... 3 4 [5] 6 7
  Ispis  
 

Skoči na: