Arbor
|
 |
« na: Siječanj 31, 2011, 07:16:07 » |
|
U ovoj temi možemo raspravljati o elektrodama. Već smo rekli nešto o zlatu. Ako je visoke čistoće, zlato može poslužiti kao elektroda i zamijeniti platinu u nekoj mjeri. 
|
|
|
Evidentirano
|
Real chemist always start from this!!
|
|
|
|
Doc
|
 |
« Odgovor #1 na: Siječanj 31, 2011, 07:19:48 » |
|
Pa mogla bi se samo presvuci sa zlatom recimo bakrena elektroda ili (ne znam koja je najpogodnija, mozda niklovana) . Ne znam u tom slucaju da li bi ta elektroda imala isti ucinak kao i ona koja je sva cisto zlato.  Pa bi se na ovaj nacin malo zlata i ustedilo....
|
|
|
Evidentirano
|
Electrochemistry never lies
|
|
|
|
amateur chemistry
|
 |
« Odgovor #2 na: Ožujak 26, 2011, 09:50:35 » |
|
Može li se možda staviti neki drugi čelik umjesto titana ili možda inox legura koristiti za izradu elektroda? Evo neki link. 
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
Arbor
|
 |
« Odgovor #3 na: Ožujak 26, 2011, 10:05:21 » |
|
Najbolje kombinacije elektroda su ove kombinacije:
anoda - katoda
platina - bakar - elektroliza otopine bakrova sulfata (dobivanje sumporne kiseline) ugljik - bakar
platina - nehrđajući čelik - perklorati i klorati ugljik - ugljik - prilično su kemijski inertne, ali se raspadaju na sitne koloidne čestice
''Nehrđajući čelici'' nisu posve otporni na kemikalije koje susrećemo u laboratoriju.
|
|
|
Evidentirano
|
Real chemist always start from this!!
|
|
|
|
Zion
Student
 
Postova: 26
|
 |
« Odgovor #4 na: Ožujak 28, 2011, 01:55:37 » |
|
Mislim da čelik reagira sa H2SO4, tako da je najbolje kupiti platinu. A i to možeš onda koristiti i za dobivanje perklorata.
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
amateur chemistry
|
 |
« Odgovor #5 na: Ožujak 28, 2011, 05:12:00 » |
|
Da samo što nema kod nas za kupiti 
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
Bakar
|
 |
« Odgovor #6 na: Ožujak 29, 2011, 04:34:39 » |
|
Zlatari nekad izrađuju nakit od platine pa možda je imaju u nekakvom obliku.
|
|
|
Evidentirano
|
Vrlo interesantno! 
|
|
|
|
amateur chemistry
|
 |
« Odgovor #7 na: Travanj 16, 2011, 12:44:23 » |
|
Večina reketa za tenis se izrađuje od titana 
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
Arbor
|
 |
« Odgovor #8 na: Travanj 16, 2011, 12:45:30 » |
|
Da, a jedan pošteni reket košta do 500 kn. 
|
|
|
Evidentirano
|
Real chemist always start from this!!
|
|
|
|
Omikron
|
 |
« Odgovor #9 na: Travanj 16, 2011, 12:47:21 » |
|
I još jedna stvar, vjerojatno se opet radi o različitim legurama titana. 
|
|
|
Evidentirano
|
Scientia potentia est.
|
|
|
|
ApneaChemist
|
 |
« Odgovor #10 na: Svibanj 17, 2011, 08:04:34 » |
|
Nedje sam pročitao tekst o izradi elektroda od olovovog dioksida na naćin da se isti umiješa gusto u epoxy smolu i oblikuje (sa žicom koja ide unutra). Ova mi se metoda čini izrazito primamljiva a trebala bi biti i otporna na puno toga. Problem je što taj tekst više ne mogu pronaći. Što mislite o tome?
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
Bakar
|
 |
« Odgovor #11 na: Svibanj 18, 2011, 12:36:59 » |
|
Postoji mogučnost da bi radilo, no opet moguče je da bi epoksi smola jako umanjila ili čak potpuno uklonila provodljivost. Možda to ovisi o omjeru PbO2 i smole?
|
|
|
Evidentirano
|
Vrlo interesantno! 
|
|
|
|
Tangent
|
 |
« Odgovor #12 na: Svibanj 18, 2011, 12:48:02 » |
|
Nedje sam pročitao tekst o izradi elektroda od olovovog dioksida na naćin da se isti umiješa gusto u epoxy smolu i oblikuje (sa žicom koja ide unutra). Ova mi se metoda čini izrazito primamljiva a trebala bi biti i otporna na puno toga. Problem je što taj tekst više ne mogu pronaći. Što mislite o tome?
Mislim da sam vidio nešto o tome prije. Radilo se o plosnatoj elektrodi koja je napravljena tako da je olovov dioksid pomiješan s toliko te smole da se da oblikovati. Nakon toga je ta smjesa obavijena oko metalne mrežice. Malo je nespretno za opisati, ali nadam se da shvaćate. O vodljivosti nemam konkretnih podataka, ali to bi se vjerojatno dalo jednostavno provjeriti eksperimentom.
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
Chemist
|
 |
« Odgovor #13 na: Svibanj 25, 2011, 12:08:39 » |
|
Može li se za anodu kod dobivanja klorata koristiti borer za bušiti zato što je napravljen od volframovog karbida (WC) koji sa klorom reagira tek na 400 stupnjeva???
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
Tangent
|
 |
« Odgovor #14 na: Svibanj 26, 2011, 04:25:32 » |
|
Može li se za anodu kod dobivanja klorata koristiti borer za bušiti zato što je napravljen od volframovog karbida (WC) koji sa klorom reagira tek na 400 stupnjeva???
Ovo je zanimljiva ideja, vrijedilo bi probati. Vodljivost volframovog karbida je također ok, tako da ne vidim zašto ne bi funkcioniralo.
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
ApneaChemist
|
 |
« Odgovor #15 na: Svibanj 26, 2011, 10:16:16 » |
|
Istina, ali sumnjam da ti je borer zaista od volframovog karbida jer su takvi boreri koriste samo za cnc glodanje metala te nisu cijeli od volframovog karbida već je samo vrh prekriven njime.
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
Chemist
|
 |
« Odgovor #16 na: Svibanj 27, 2011, 12:28:11 » |
|
Istina, ali sumnjam da ti je borer zaista od volframovog karbida jer su takvi boreri koriste samo za cnc glodanje metala te nisu cijeli od volframovog karbida već je samo vrh prekriven njime. Ja mislim da bi trebao biti,ako nebi bio od volframovog karbida svaki put kad bi bušio neki tvrđi predmet (metal,beton) došlo bi do pucanja borera
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
Tangent
|
 |
« Odgovor #17 na: Svibanj 27, 2011, 01:07:34 » |
|
Istina, ali sumnjam da ti je borer zaista od volframovog karbida jer su takvi boreri koriste samo za cnc glodanje metala te nisu cijeli od volframovog karbida već je samo vrh prekriven njime.
To je i meni prvo palo na pamet, ali nisam baš siguran kolkog bi utjecaja površinska pokrivenost nekim materijalom, imala na čvrstoću cijelog predmeta. Tako da mi više smisla ima da je cijeli taj borer napravljen od toga. Makar, ja nisam strojar tako da je ovo samo nagađanje. Može biti da je i ApneaChenist u pravu. Trebalo bi ili pitati nekog strojara, ili jednostavno napraviti eksperiment.
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
Omikron
|
 |
« Odgovor #18 na: Svibanj 27, 2011, 06:54:47 » |
|
Ako je za vjerovati wikipediji, onda ste svi u pravu: Tungsten carbide and other carbides are extremely hard materials that can drill in virtually all materials while holding an edge longer than other bits. Due to their brittleness and high cost they are mainly used for drill tips, small pieces of hard material fixed or brazed onto the tip of a bit made of less hard metal. However, it is becoming common in job shops to use solid carbide drills, and in certain industries, most notably PCB drills, it has been commonplace for some time. Očito postoje svrdla koja samo na vrhu sadrže volframov karbid, ali i ona koja su cijela izrađena od navedene tvari. Izgleda da bi ih se trebalo dati lako razlikovati po cijeni. 
|
|
|
Evidentirano
|
Scientia potentia est.
|
|
|
|
matijamartinec
Učenik

Postova: 2
radim sve šta volim!! :D
|
 |
« Odgovor #19 na: Listopad 19, 2011, 05:40:12 » |
|
Bok, evo novi sam ali mene samo zanima da li je ovo zakonito i da li se platina moze narućiti ispod 5 eura. hvala!! 
|
|
|
Evidentirano
|
[HX] Matija Martinec [HX] - Samo posjetite moj forum http//www.haxor.forumcroatian.com
|
|
|
|
|