naprijed »

Zagrijavanjem dušične kiseline oslobađa se prvenstveno NO₂ (koncentracija dakle pada), ali i bilo koja količina NO koja eventualno nastaje, relativno brzo se u zraku oksidira do NO₂.

Bez obzira koliko kiseline dodaš, reagirati će i jedan i drugi oksid:

CaO + 2HCl -> CaCl₂ + H₂O

MgO + 2HCl -> MgCl₂ + H₂O

Entropijski gledano, nije vjerojatno da će reagirati samo jedan oksid sa kiselinom, dok drugi uopće neće.

Rezultat će biti otopina koja će u značajnijoj količini sadržavati ione Mg²⁺, Ca²⁺ i Cl^-. Ono što možeš napraviti, jest na temelju različite topljivosti kalcijevog i magnezijevog klorida pokušati, manje ili više uspješno, odvojiti jednu tvar od druge.

Ako umjesto klorovodične kiseline dodaš sumpornu, manje je posla jer jedna od dobivenih soli gotovo uopće nije topljiva (CaSO₄), tako da je proces odvajanja tvari daleko jednostavniji.

Na koji nacin se koncentruje ova kiselina?

Može se koncentrirati dodatkom koncentrirane sumporne kiseline i destilacijom nakon toga. Pogledati ovdje.

Ne! Hoče na početku, ali neće tako ostati. Ovo važi samo ako je ostao višak oksida (hidroksida). Zašto?
Jer će se sigurno desiti jedna od ove dvije reakcije:
Ca(OH)2 + MgCl2 -> Mg(OH)2 + CaCl2, ili
Mg(OH)2 + CaCl2 -> Ca(OH)2 + MgCl2.
Kratko rečeno: Neće se početi rastvarati Ca (ili Mg) dok se sav Mg (ili Ca) ne rastvori u npr. HCl. To je trik!

Zamalo zaboravih: 'Netačan je sat na ovom forumu za +/- 1'.

Meni to svejedno nema smisla. Recimo da je HCl mjerodavni reaktant i na kraju ti ostane još malo oksida, tj. hidroksida. Ove dvije reakcije koje si napisao, događat će se istovremeno. Kalcijev hidroksid će u jednom momentu reagirati sa magnezijevim kloridom i nastat će magnezijev hidroksid, koji će u drugom momentu reagirati opet s kalcijevim kloridom i nastat će ponovno kalcijev hidroksid. Od svih mogućih scenarija, sustav teži onom koji je najviše kaotičan, jer je tada entropija najveća.

I hvala na napomeni, sat je sad namješten kako treba.

Obje? Ne bih rekao. Rekao sam 'ILI'. Ne???

Nesto mi nema logike da reaguje prvo jedan pa drugi,ali svakako dobro je odvojiti Mg sa kojim dobijam razne spojeve.

Izdvojih nesto nikla iz baterije Ni-MH tacnije mjesavinu NiO(OH) i Ni2O3.
Ni2O3 ne reaguje ni sa kisjelinama ni sa bazama,sem sa CO dajuci elementarni nikl?
Kao i zagrijavanje na 600c daje zeleni NiO.

Pa da, reaguju. I to je najbolja i najjeftinija metoda za razdvajanje elemenata!
Ovo je ispravno:
MgCl2(aq) + Ca(OH)2(aq) → Mg(OH)2(s) +
CaCl2(aq)

Isto kao kad bi dodao HCl na smjesu Al hidroksida i Na hidroksida. Aluminij se neće početi pretvarati u hlorid, dok se Natrij ne pretvori.

Ili za redox:
Neće se stvarati željezni karbid dok se prvo svo željezo ne redukuje.

U tvom slučaju, neće se početi rastvarati Mg u kiselini dok se sav Ca ne rastvori.

I najbolji izvor Magnezija je zemlja.

Dobro objasnjeno ali tu treba biti brz ili ne znam kako to izdvojiti.

A kako dobiti nikl 2+ od Ni2O3?

Ne moraš biti brz. Nema to nikakve veze...

A za to drugo pitanje, trebalo bi redukovati Ni(3+). To možeš vinobranom. Dobio bi Nikl Sulfat (zelene boje). Ali ovako:
Prvo staviš taj spoj u sumpornu kiselinu, onda dodaješ kap po kap rastvorenog vinobrana u to i miješaš. Sve ovo napolju, jer pušta sumpor dioksid. Otprilike kao što NurdRage rastvara Platinu u smjesi HCl i HNO3. Ili možeš sve odjednom. Onda bi mogao odatle odvojiti Ni karbonat dodavanjem sode bikarbone dok se Nikl karbonat ne istaloži. Pa kasnije čak i taj karbonat rastvoriti u kiselini i elektrolizu izvršiti da dobiješ Nikl na katodi.

I shvatio sam da je hlorovodična kiselina bolja od sumporne (za kasnije rastvaranje nikl karbonata) za tu svrhu.

Zaboravih reći...
Razlog zašto ne možeš koristiti samo vinobran (bez kiseline) je upravo to što će se prvo formirati Kalij (ili Natrij) Sulfat prije Sulfatne kiseline, i daljnja redukcija Ni[3+] biti obustavljena.
Dakle, ono što sam prije govorio.

2 Ni[3+] + SO3[2-] > 2 Ni[2+] + SO4[2-]

tj. 2 Ni[3+] + S[4+] > 2 Ni[2+] + S [6+]

tj. 2 Ni2O3 + SO2 + H2O > 2 NiO + H2SO4 (kada ne bi bilo K ili Na)

H2SO4 + K2SO3 > K2SO4 + H2SO3

H2SO3 <> H2O + SO2

[Ako jesam kako mogu da dokazem nikl hlorid?]

Izvadio sam pozitivnu elektrodu iz Ni-MH baterije.To bi trebalo da bude NiO(OH),crne je boje i oksidacionog broja +3(?).
U jedan ogled sam dodao H2SO4 zatim dodavao vinobran a u drugi samo HCl.

Nakon pola sata obije smjese su poprimile zelenu boju.

Da li sam dobio nikl(2+),u drugoj nikl hlorid? Ako jesam kako mogu da dokazem nikl hlorid?

Ja sam pokusao da u soluciju nikl hlorida dodam natrijum hipohlorit(NaClO) da dobijem NiOOH i rastvor je promijenio boju u crnu?
Postoji li jos koji nacin?

[Electrochemistry never lies]

Pa s obzirom na zelenu boju obje otopine,dokaz je da si dobio hidratizirani Ni²⁺.

Hlorid si dobio, a kao dokaz bi trebao primijetiti izdvajanje hlora jer u reakciji se oksidira iz hipohlorita iz oks. stanja -1.
Međutim ako zelis bas da ispitas rastvor na hloride uradi neku od reakcija analitičkih postupaka kvalitativne analize.
Ako imas srebro nitrat, srebro sa hloridom daje bijeli talog srebro hlorida.. :)

Pozdrav !

Nadam se da ce se neko od Vas ukljuciti i dati mi neki odgovor jer ja sam vise  sludjen citanjem po netu i guglanjem.  Evo o cemu se radi:

- Nastojim da radim neke reciklaze, odnosno da hemijskim putem odvajam neke metale . Da bih krenuo u postuka potrebno je da napravim (ne moze da se kupi ) azotnu/dušičnu kiselinu. Procitao sam takodje da se azotna kiselina dobija iz Sumporne kiseline i natrijum hidroksida medjutim tu dolazi do problema, odnosno : Koliki sastav da stavim natrijum hidroksida koliko sumoporne kiseline da bi dobio dusicnu kiselinu od  67%, jeli treba da  se zagrijava  ...... ?

Iskreno nista ne znam vise... Molim Vas za pomoc puno bi Vam bio zahvalan.

Elvir

Ako nisi vidio, pogledaj ovu temu. Ima dosta podataka oko dobivanja, a pojedini članovi su se izjasnili da znaju gdje i kako je nabaviti, pa možeš probati njih kontaktirati.

Inače, dušična kiselina se ne dobiva iz natrijevog hidroksida, nego iz natrijevog nitrata (uz sumpornu kiselinu). Osim natrijevog, mogu poslužiti i kalijev nitrat ili amonijev nitrat. Smjesu je potrebno destilirati, pa samim time i zagrijavati.

Imao sam priliku biti sa jednim profesorom hemije u skolskoj labaratoriji i pitao ga zasto nemate spojeve vanadijuma i molibdena.On mi je odgovorio da ne zna cemu mogu da sluze i da je to tesko naci??
Mene zanima da je li neko od vas imao dodira sa takvim hemikalijama?

Radio sam samo s amonijevim heptamolibdatom (NH4)6Mo7O24 x 4H2O koji mi je služio kao jedan od sastojaka za reagens za dokazivanje fosfata.

Istina, u školama je teži naći takve kemikalije, s obzirom da ne postoji baš neka primjena u tom kontekstu. Eventualno u analitičkim laboratorijima, kao što je Lavoslav rekao.

Kako(kojom reakcijom) razlikovati amonijum molibdat od amonijevog tungstata?