naprijed »

[392 grama (H2SO4, 100%)]

to onda znači da ću dobiti oko 360 ml konc. sumporne kiseline, ili?
namjeravam koristiti punjač za akumulatore
a koliko bi ta elektroliza otprilike trajala?

m (H2SO4) = n (H2SO4) * M (H2SO4) = 4 mola * 98 g/mol = 392 grama (H2SO4, 100%)

m (98% H2SO4, koju možeš max. očekivati nakon zagrijavanja) = m (H2SO4, 100%) / 0.98 = 392 grama / 0.98 = 400 grama (H2SO4, 98%)

V (H2SO4, 98%) = m (H2SO4, 98%) / ρ (H2SO4, 98%) = 400 grama / 1.84 g/cm3 = 217.4 ml (H2SO4, 98%)

Daj mi samo reci kolko ampera daje taj punjač, bilo da imaš za odabrati, bilo da imaš samo jednu vrijednost, pa ću se pozabaviti računanjem vremena potrebnog za elektrolizu.

trebam ga prvo posuditi od prijatelja pa ti javim

Sto se NaOH tice, vjerojatno bude isao u vodenu otopinu, a kasnije bude najvjerojatnije koristen za sintezu natrijevog hipoklorita, kojim se onda moze do klorata u konacnici...

Pala mi je na pamet još jedna primjena otopine natrijevog hidroksida, koji mi se čini čak i zanimljivija od sinteze natrijevog hipoklorita, a to je izrada sapuna. O samoj izradi sapuna trenutno nažalost ne znam ništa viša osim onog što se spominje u udžbenicima, ali ovo mi se definitivno čini ko zanimljiv budući projekt.

U kakvoj posudi je najbolje raditi elektrolizu soli da bih proizveo natrij hidroksid, mislim hoče li izgristi staklo?

DODATNO PITANJE: Kako da razdvojim nitrate, sumpor i škrob?
(moja metoda je da vrelom vodom filtriram nitrate i škrob, da ostane sumpor, ima li išta lakše, npr. bez vrele vode )

pa, laboratorijsko posuđe je otporno na alkalne hidrokside 

Elektrolizu vodenih otopina alkalijskih halida, možeš slobodno vršiti u laboratorijskim čašama, samo moraš paziti od čega su ti elektrode.   Vruće koncentrirane otopine alkalijskih hidroksida će nagristi staklo.

PITANJE: Kako da razdvojim nitrate, sumpor i škrob?
(moja metoda je da vrelom vodom filtriram nitrate i škrob, da ostane sumpor, ima li išta lakše, npr. bez vrele vode )

Na to pitanje već sam ti objasnio da je postupak vrlo jednostavan, a trebaš samo znati razdvojiti lako topljivu kemikaliju, u ovom slučaju kalijev nitrat, od netopljive(sumpor) i slabo topljive(škrob) tvari u vodi. Ako to nisi u stanju napraviti, onda mi je stvarno žao.

Sam pronađi zaključak, a zanimljivo je to kako nisi niti svjestan koliko iznosiš svoje stavove koji su vrlo povezani sa pirotehnikom. Stvarno odlično kada imaš takvog prodavača koji će te još ''usmjeriti'', razmisli malo što smo ti mi svo ovo vrijeme govorili. Vrijeme je da se malo potrudiš i stvarno zagriješ stolicu. 

....i počeo sam učiti teoriju. Naučio sam sve o PSE i elektronskoj konfiguraciji, jel' ti drago ?

Drago mi je, periodni sustav i elektronska konfiguracija su vrlo važni, ali to je samo mali postotak teorije. Ali samo naprijed.

Nisam spomenuo laboratorijsko, nego obično staklo, sve improvizujem nemam ja nikakve opreme, dakle DA ili NE?

onda bolje ne

[17.87 h]

trebam ga prvo posuditi od prijatelja pa ti javim

Evo da ti odgovorim ovdje, makar si mi poslao porukom. Dakle za struju od 12 A (za bilo koju drugu, uvrstiti jednostavno vrijednost u formulu na dnu):

n (Cu2+) = 4 mol

n (e-, potrebno za redukciju) = 8 mola

Q = 8 mola * 96500 C/mol = 772000 C

1 Ah = 3600 C

Q = (772000 C / 3600 C) Ah = 214.4' Ah

t = 214.4' Ah / 12 A = 17.87 h

Reakcijom 19% HCl i natrijevog dikloroizocijanurat dihidrata sam pripravio cijanurnu kiselinu (i dosta klora  ).
Kada se cijanurna kiselina kristalizira iz vodene otopine kristalizira se u obliku dihidrata, no u ovom slučaju skoro sva cijanurna kiselina se nikad niti nije otopila u vodi (Na-dikloroizocijanurat dihidrat je bio u obliku suhih granula na koje sam dolio 19% HCl).

Dali je i ona sad u obliku dihidrata samo jer je bila u kontaktu s vodom ili je bezvodna?

[17.87 h]

trebam ga prvo posuditi od prijatelja pa ti javim

Evo da ti odgovorim ovdje, makar si mi poslao porukom. Dakle za struju od 12 A (za bilo koju drugu, uvrstiti jednostavno vrijednost u formulu na dnu):

n (Cu2+) = 4 mol

n (e-, potrebno za redukciju) = 8 mola

Q = 8 mola * 96500 C/mol = 772000 C

1 Ah = 3600 C

Q = (772000 C / 3600 C) Ah = 214.4' Ah

t = 214.4' Ah / 12 A = 17.87 h

e hvala, znači li to da bi sa 300 grama modre galice to trajalo otprilike tri puta manje vremena

Koje su najbolje elektrode za elektrolizu sumporne kiseline, ali da se ne raspadaju niti reaguju (oksidiraju...)
Moja ideja su volframove elektrode, šta kažete? 

Koje su najbolje elektrode za elektrolizu sumporne kiseline, ali da se ne raspadaju niti reaguju (oksidiraju...)
Moja ideja su volframove elektrode, šta kažete?  

ja mislim da bi olovni dioksid bio dobra opcija jer znam da ne reagira sa sumpornom, a sad oće li se raspasti ili oksidirati, ne znam
btw. što se uopće dobije elektrolizom sumporne?

Ono što sam ja najavio! HIDROGEN PEROKSID. Što je najbolje za njega ne trošiš sumpornu ona radi isto kao i katalizator. Konsultovao sam se sa NurdRage-om i lik se izgubio... Al, OK. Uskoro očekujte pravljenje hidrogen peroksida pomoću elektrolize sumporne kiseline. Zapravo se samo voda troši tokom postupka i struja. Da vas ne držim u neizvjesnosti, kratkog postupka, ali pravi će doči za koji dan  . Uzmemo razblaženu sumpornu kiselinu i grafitne elektrode, zaista koncentracija nije važna.

2H2SO4 -> H2S2O8 + H2
H2S2O8 + H2O -> H2O2 + H2S2O5
H2S2O5 + H2O -> H2SO4 + H2O2

Destilacijom odvajamo H2O2, ugljen je nažalost slabi katalizator tako da sa ugljenim elektrodama dok proizvodimo H2O2 usput ga i malo gubimo, ali ne previše. Sa volframom to ne bi bilo. Mana ugljenih elektroda je i to što se prebrzo raspadaju... Također uhvatio sam NurdRage-a kako govori nepravilnosti, npr. da kada imamo sumpornu kiselinu voda prva elekrolizira, pa kad sam mu rekao da nije, prešao je sa teme. Vidite u nastavku.

Linkovi prema raspravi sa NurdRage-om: link 1, link 2, link 3.

e hvala, znači li to da bi sa 300 grama modre galice to trajalo otprilike tri puta manje vremena

Točno. Za elektrolizu trostruko manje količine modre galice, trebat će trostruko manje vremena.

Reakcijom 19% HCl i natrijevog dikloroizocijanurat dihidrata sam pripravio cijanurnu kiselinu (i dosta klora  ).
Kada se cijanurna kiselina kristalizira iz vodene otopine kristalizira se u obliku dihidrata, no u ovom slučaju skoro sva cijanurna kiselina se nikad niti nije otopila u vodi (Na-dikloroizocijanurat dihidrat je bio u obliku suhih granula na koje sam dolio 19% HCl).

Dali je i ona sad u obliku dihidrata samo jer je bila u kontaktu s vodom ili je bezvodna?

Možeš navesti neki izvor u vezi toga da cijanurna iz vodenih otopina kristalizira u obliku dihidrata? Ja za sad ne uspijevam naći puno u vezi toga, ali sam našao da je topljivost cijanurne kiseline samo oko 0.27g/100ml (H2O, kod 25°C), znači da bi trebao koristiti dosta veliku količinu vode da reakcijom dobivenu cijanurnu kiselinu prvo otopiš i da ju nakon toga opet dobiješ, u obliku dihidratnih kristala.

Što se tiče elektrolize sumporne kiseline, nisam siguran koliko bi taj proces bio isplativ i siguran. Povijesno je H2O2 dobiven na taj način, ali nema baš puno detalja oko samog postupka, potrebne opreme i mjera sigurnosti, tako da oprezno s tim.

Dali netko zna zašto prilikom hidrolize acetilsalicilne kiseline natrijevim hidroksidom, nastaje natrijev salicilat i octena kiselina, a ne natrijev acetat i salicilna kiselina?
Hvala

Možeš navesti neki izvor u vezi toga da cijanurna iz vodenih otopina kristalizira u obliku dihidrata?

Znam da to nije pouzdano.

Može li mi neko objasniti samo to da li su molekule vode i sumporne kiseline isto naelektrisane??? ili suprotno???

Molekule vode i sumporne kiseline su polarne! A međusobno su povezane snažnim vodikovim vezama, a to je ujedno i razlog zašto ih je vrlo teško razdvojiti.

Molekule vode i sumporne kiseline su polarne! A međusobno su povezane snažnim vodikovim vezama, a to je ujedno i razlog zašto ih je vrlo teško razdvojiti.

Onda Arbore imam zadatak za tebe  .
Možeš li banovati ili barem reportirati wikipediju?

Stratification

A typical lead–acid battery contains a mixture with varying concentrations of water and acid. There is a slight difference in density between water and acid, and if the battery is allowed to sit idle for long periods of time, the mixture can separate into distinct layers with the water rising to the top and the acid sinking to the bottom. This results in a difference of acid concentration across the surface of the plates, and can lead to greater corrosion of the bottom half of the plates

Podaci sa wikipedije nisu vrlo precizni i ne mogu se uzeti za ''zdravo za gotovo''.  Ta pojava koja je opisana je moguća, ali razlika u koncentraciji ne bi trebala biti toliko različita. Uz to još je prisutna difuzija koja bi otežavala takvu pojavu. Za mnoge definicije postoje mnogi primjeri sa odstupanjima, koja su također normalna.