naprijed »

[Gustoća]

Gustoća neke tvari definira se kao omjer mase te tvari i volumena PRI ODREĐENOJ TEMPERATURI (i znatno se mijenja s temperaturom). S porastom temperature tvarima se povećava volumen. Izuzetak je voda koja pokazuje anomaliju. Zato je uz svaki podatak za gustoću tvari potrebno navesti temperaturu pri kojoj je ona određena. Jedinice za označavanje gustoće u kemiji i fizici se razlikuju!


Evo i jedan pokus vezan uz ovo fizikalno svojstvo:

Pribor i kemikalije: epruveta, heksan (C6H14 = 0,655gcm-3), tetraklormetan (CCl4 = 1,584g cm-3), modra galica (CuSO4 x 5H2O(s)), destilirana voda (H2O = 1,00 g cm-3).

Budući da su sve navedene tekućine bezbojne, voda se oboji otapanjem nekoliko kristalića modre galice.
U epruvetu se oprezno niz stijenku ulije po 2ml tetraklormetana, vode obojene modrom galicom i heksana.
Budući da su molekule tetraklormetana i heksana nepolarne, privlačne sile između molekula u tim slojevima vrlo su slabe, inducirani dipol – inducirani dipol, na granici slojeva s vodom privlačenja su jača, dipol – inducirani dipol, a u vodi su dipol – dipol i vodikove veze. To je razlog zašto se heksan i tetraklormetan ne miješaju s vodom. Redoslijed lijevanja tekućina u epruvetu uvjetovan je njihovom gustoćom i međusobnom topljivošću. U gornjem sloju uvijek je tekućina (tvar) manje gustoće.

Relativan odnos viskoznosti nekih tvari poredan je ovim redom: živa, etanol, voda, tetraklormetan, benzen, oktan te dietil-eter.
Iz svakodnevnog života poznato je da se voda, ulje i med međusobno razlikuju u brzini istjecanja prilikom izlijevanja. Najveća brzina istjecanja tekućine je u sredini cijevi, a najmanja uz stijenke cijevi. S povišenjem temperature povećava se kinetička energija čestica, pa viskoznost opada, dok pri nižim temperaturama, smanjenjem kinetičke energije, viskoznost tekućine raste.

Pokus:
Staklena zdjelica napuni se vodom. Na površinu vode stavi se oprezno spajalica (može i igla za šivanje). Nakon jedne minute kapne se nekoliko kapi tekućeg deterdženta ili sapuna, i spajalica će potoniti. Spajalica, čija je gustoća gotovo osam puta veća od gustoće vode pliva na vodi. Zbog napetosti površine i kukac „hoda“ po vodi.

Živa-je tekućina koja ima nekoliko puta veću napetost površine od vode. Živa ne moči ni jednu površinu po kojoj se razlije jer su privlačne sile između atoma žive jače od privlačnih sila između atoma žive i odgovarajuće površine. To je razlog zašto će manje kapljice žive, ako se nađu blizu, spojiti u veću kap.

Med-je tvar velike viskoznosti. Njegova se viskoznost zagrijavanjem smanjuje. On je zapravo smjesa glukoze i fruktoze (w = 70-80%). Ako na naljepnici piše:“ČISTI MED“. To ne znači da je med, pčelinji proizvod, čist i bez dodataka, već je smjesa raznih tvari: glukoze, fruktoze, saharoze, organskih kiselina, vitamina, voskova, aroma i prirodnih boja.

Želatina-je tvar koja se dobije iskuhavanjem životinjskih kostiju i kože. Otapanjem želatine u vrućoj vodi nastaje sol, a hlađenjem sol prelazi u gel. Za razliku od soli, u kojem se čestice disperzne faze relativno slobodno gibaju, u gelu imaju mrežastu strukturu u kojoj je uklopljeno mnogo vode.


_{Izvor: (Ovaj tekst je prepisan iz:“Udžbenik za drugi razred gimnazije - OPĆA KEMIJA 2“ ; Aleksandra Habuš – Dubravka Stričević – Snježana Liber. Izdavač: Profil International, Hrvatska, Zagreb, Kaptol 25, 2. izdanje, 2008.g..
U „Baza znanja: Osnove: Gustoća“ ima o gustoći, al sam samo tia malo ulipšat i nadodat na to još malo inf. i pokusić koji, jer opet nije za temu; Amasci.net rasprave)}