naprijed »

Ja svoj jod čuvam u staklenoj posudici od tamnog stakla sa brušenim čepom. iako nije najbolja opcija, jer se čep zalijepi za posudicu(pa ga otvaram od rub stola ili škarama).
Možeš pokušati sa kutijicom od lijekova....

Evo je na mom avataru....

Zna li tko kako i gdje mogu bezbjedno uskladistiti jod. Imam ga oko 40-ak grama.

Sinteza ili si uspio nabaviti?

Čini mi se da bi bilo najbolje ovako kako ga je Arbor pospremio.
Dobro bi bilo uzeti nekakav spremnik kojeg će ti skoro do kraja popuniti jod.

Dobivanje joda iz povidon-joda

Mislim da je povidon-jod dostupan u svakoj ljekarni. Samo KOH, ali mislim da neće biti problema ako se zamjeni sa NaOH.

Zanimljiv video, i zanimljiv spoj, pogotovo dok izdvoji tzv. "sludge"

Interesantan element.

U slobodnoj prodaji baš i nisam ga primijetio, a cijena je obično dosta visoka.

No male količine ga se mogu relativno jednostavno napraviti. Probao sam ga izvuč iz jednog oblika jodne tinkture, koja se u apotekama može (bar se mogla) nač. Sastav je bio etanol+jod+ nešto KI i prodaje se u tamnim staklenim bočicama od mislim 20-25 ml.
Tinktura bi se sipala u čašu i lagano zagrijavala da otpari što više alkohola (nešto joda se pri tome izgubi), te kada bi se intenzivnije počele zamiječivat ljubičaste pare joda na otvor čaše bi stavio tikvicu okruglog dna s hladnom vodom (još bolje ledom) i nastavio s grijanjem. Jod bi sublimirao i kristalizirao se na tikvici.

Putem te metode dobio sam malu količinu joda koji bi bio "pokvašen" alkoholom te bi ga trebalo osušiti (jednostavnim stajanjem na relativno hladnom mjestu). Pri tome bi se isto izgubio dio joda. Nesječam se točno koliko bi dobio iz jedne bočice tinkture, no nije baš puno. U čaši bi ostao talog KI.

U zadnje vrijeme sam primjetio da se obično prodaje neka druga vrsta tinkture ("povidone" ili sl. naziv) iz koje se tim putem ne može dobit jod, ali ovdije se može vidjeti metoda koja "radi" za tu tinkturu. http://www.youtube.com/user/myst32YT#p/u/13/VeQ_BDWm7ls

Jod je svakako isplativije sam napraviti, nego ga kupovati. Ali naravno da su potrebe teže dostupne kemikalije. 

Pokušao sam provesti pokus opisan u video u pretprošlom postu, sa nekim izmijenama.

U 230 ml jodne tinkture marke Betadine sam uz ručno mješanje staklenim štapičem dodao 30g NaOH (umjesto KOH) u 50 ml vode. Potom se izlučilo dosta onog žutog polimera pa sam filtrirao, otpario otopinu na 75 ml, opet filtrirao (pojavilo se još malo tog žutog, puno manje nego prije), pustio da se ohladi te u nju dodao 120ml 19% solne. Otopina je poprimila isti izgled kao i na videu kad se izvede taj dio postpuka. Tu sam umjesto H2O2 dodao 100 ml Cekine (malo je bila stara pa se malo raspala več al bilo je još dosta hipoklorita), te je otopina poprimila mutno-žutu boju (mutna zato što su se izlučili neki sitni kristaliči, možda NaCl?), umjesto da je jod pao iz otopine.

Ima li tko kakvu ideju zašto je došlo do te pojave?

Koristio sam metodu solna+hipoklorit na čistom kalijevom jodidu otopljenom u vodi i jod se bez problema izlučio.

To ti nije jodna tinktura, već otopina povidon joda. Trebao si koristiti vodikov peroksid. Na ovaj način možemo nagađati što si dobio, zato što možda je zaostalo nešto tog polimera. Cekina sadrži nešto otopljene soli i NaOH. Ako možeš, ponovi postupak sa 3%-tnim vodikovim peroksidom.

Reakcijom joda i natrijeva hidroksida nastaj netrijev jodid i natrijev jodat.

I_2(s) + NaOH_(aq) --> NaI_(aq) + NaIO_3(aq) + H₂O_(l)

[Electrochemistry never lies]

10% otopina povidon joda, imam takvu jednu istu marke "Betadien" za previjanje rana ili ispiranje usta.
I mislim da je tu zapravo greska.

Uistinu moguće da je tu pogreška, no mislio sam da bi s Cekinom moglo radit jer koliko sam shvatio dodavanjem hidroksida i grijanjem se jod izvlači iz polimera u soli te se dodatkom solne i peroksida izbacuje iz soli da se dobije elementarni jod. Pošto je solna+hipoklorit radila na čistom KI, očekivao sam da bi trebala i ovdje, no ispada da ipak nije tako.

Moguće da je i došlo do zaostatka polimera, pošto na videu se i prvi i drugi put kada se on izlučuje pojavljuje dosta velika količina, meni je drugi put došlo vrlo malo. No opet ispario sam do 75 ml, da ga je bilo više trebao je pasti iz otopine.

Moram nabavit malo peroksida  

S čime bi se moglo skinuti ono smeđe obojenje od joda s plastike, ako je uopče moguče?

Pokušaj sa otopinom kalijeva metabisulfita (vinobrana). 

[Jod]

Jod je je nemetalna krutina (I₂) koja lako sublimira ukoliko ju se zagrije. Kemijski je element iz grupe halogenih elemenata; gustoću 4,93. Metalno je sjajne crnosive ljuske (listići ili pločice), topljive u eteru, acetonu, kloroformu, sumporougljiku i alkoholu, također u vodenoj otopini jodovodika i alkalijskih jodida, uz postanak polijodida. Otopine su smeđe ili ljubičaste. Pri 113,5 °C jod se rastali u crnu tekućinu koja ključa pri 184 °C i prelazi u ljubičaste pare. U prirodi je spojen u mineralima i mineralnim vodama, ima ga u biljkama (napose u nekim morskim travama), u sekretu štitne žlijezde i dr..

Jod pri sobnoj temperaturi kristalizira u tamnoljubičastim, gotovo crnim ljuskama metalnog sjaja. Kristali se sastoje od dvoatomnih molekula I₂. Zagrijavanjem jod lako sublimira dajući ljubičaste pare koje se sastoje od molekula joda. U vodi je slabo topljiv, ali mu se topljivost povećava u prisutnosti jodidnih iona. Vodena otopina (jodna voda) žutosmeđe je boje, a ne ljubičaste kako se očekuje, zbog toga što molekule vode polariziraju velike molekule joda pa pri tom nastaje smeđe obojeni kompleksni spoj joda s vodom. Jod se lako otapa u raznim organskim otapalima dajući različito obojene otopine. Smeđe otopine nastaju otapanjem joda u etanolu (jodna tinktura), eteru, acetonu i tekućem SO₂, crvenosmeđe otopine nastaju npr. otapanjem u benzenu, a ljubičaste otopine nastaju otapanjem joda u CS₂, CCl₄ i kloroformu. Karakteristična reakcija joda jest stvaranje intenzivno plave boje vodene otopine sa škrobom pa se koristi za dokazivanje joda i škroba, a primjenjuje se i za određivanje oksidacijskih sredstava. Od svih halogenih elemenata (izuzevši radioaktivni astat), jod je najelektropozitivniji pa se među njima najteže reducira, ali se zato najlakše oksidira.

Jod je veoma važan biogeni element i nalazi se u sastavu svih tjelesnih i biljnih stanica jer je potreban za njihov rast. Godišnja potreba joda za odraslu osobu iznosi oko 75 mg. Njegovo pomanjkanje u hrani uzrokuje teške poremećaje u metabolizmu i radu štitne žlijezde (gušavost). Pomanjkanje joda u ishrani nadoknađuje se jodiranjem kuhinjske soli pri čemu se u sol dodaje oko 0,01% natrijevog jodida (NaI). Međutim velike količine joda u organizmu mogu biti štetne, a smrtna doza iznosi 2-3 g.
Jod je ugrađen u sve biološke sustave, poglavito posredstvom direktne ili indirektne prehrane iz tla koje u osnovi sadrži jod. Sadržaj joda u tlu varira sa zemljopisnim područjima tako da ga najviše ima u priobalnim područjima oceana, manje u nizinskim kopnenim predjelima, a najmanje u brdskim i planinskim predjelima kontinentalne unutrašnjosti, posebno onih mlađe geološke starosti. Razlog je toj raspodjeli činjenica da jod u tlo dolazi iz morskih voda posredstvom vodenog kružnog ciklusa u atmosferi. Sadržaj joda u biološkim organizmima stoga je različit obzirom na zemljopisno područje.

Element jod ima značajne medicinske primjene jer ima baktericidno, fungicidno i virucidno djelovanje. Poznati antiseptik je jodna tinktura u kojoj je u etilnom alkoholu otopljeno 3-7% joda čemu se još može dodati 5% kalijevog jodida (KI) koji poboljšava stabilnost otopine. Postoji velik broj medicinskih preparata koji sadrže jod, no neki su povučeni iz upotrebe zbog mogućnosti individualnog toksičnog djelovanja (npr. jodoform, CHI₃, poznati antiseptički prašak žute boje). Primjenu u medicini imaju i neki organski spojevi joda.


Dobivanje:

Jod u elementarnom stanju je jako skupa kemikalija i prodaje se na američkome tržištu za oko 300-400kn po kg (preračunao sam dolare u kune s jedne njihove stranice). Poznajem gdje ga ima za kupiti u kristalnom stanju, al da ga tko otkupljuje, to još nisam čuo:). Pa ako imate kojekavo dobivanje joda, iznesite ga ovdje.

Evo nekoliko vrsta dobivanja joda u svijetu:

1.
Najstariji način dobivanja elementarnog joda je iz pepela algi i morskih trava nakon što se zapalu, koji danas sve više gubi na važnosti.
Jedna tona tako može dati oko 5 kg joda. Postupak se sastoji u tome da se iz pepela, dobivenog nakon spaljivanja trava, vrućom vodom ekstrahiraju topljivi spojevi joda. Dobivena otopina koncentrira se kako bi se taloženjem odstranili natrijevi i kalijevi kloridi, karbonati i sulfati. Dobivena matična otopina oksidira se s manganovim(IV) oksidom pri čemu se istaloži elementarni jod i predestilira.

2.
Najveći dio svjetskih potreba za jodom podmirivao se donedavna dobivanjem iz čilske salitre. Postupak se sastoji u tome da se najprije iz vodene otopine čilske salitre kristalizacijom uklanja natrijev nitrat (NaNO₃), a preostaloj otopini natrijevog jodata (NaIO₃) doda se određena količina natrijevog hidrogensulfita kako bi se jodat reducirao u jodid prema jednadžbi:

NaIO₃ + 3 NaHSO₃ <-> NaI + 3 NaHSO₄

Dobivena otopina jodida miješa se otopinom natrijevog jodata pri čemu se istaloži elementarni jod koji se otfiltrira, ispere, osuši i očisti sublimacijom:

5 NaI + NaIO₃ + 3 H₂SO₄ <-> 3 I₂ + 3 NaSO₄ + 3 H₂O

3.
Dobivanje joda iz izvora slanih mineralnih voda i iz emulzija koje izlaze na površinu iz naftnih bušotina postaje sve važnije (u SAD-u je to glavni način dobivanja), a odvija se u tri faze:

1.Dobivanje čiste otopine jodida tako da se iz sirovine najprije ukloni ulje i čestice nečistoća, a zatim se dodaje željezov klorid (FeCl₃) i sumporna kiselina (H₂SO₄) kako bi se odstranile organske tvari te barijev sulfat (BaSO₄) da bi se pH-otopine smanjio sa 7,5 na 3,5.

2.Taloženje elementarnog joda koji nastaje tako da se jodid oksidira klorom.

3.Ćišćenje elementarnog joda pomoću koncentrirane sumporne kiseline pri čemu se dobije jod visoke čistoće (~99,8%).

4.
Jodna tinktura, otopina od 7% joda i 3% kalijevog jodida u 70%-tnom etanolu, je tamna crvenkastosmeđa tekućina. Upotrebljava se kao antiseptik i kao podražajno sredstvo.
Jodna tinktura se može kupiti u drogerijama ili ljekarnama, a u velikim količinama se može i besplatno dobiti iz bolnice kada imate veće ogrebotine, daju vam da doma zalijevate s tim, da vam brže zacijele rane.
Poznajte li kako izvaditi jod iz ove otopine?

S obzirom da se govori o tvorničkom /industrijskom/dobivanju joda, a neki od procesa sa mogući samostalno pripraviti, a pod brojem 4. je napisano kako pripraviti jod od jodne trinkture, najbolje mjesto bi našao tu. Kada san upisao u tražilicu „jod“ nije mi ju izbacilo i to mi je dalo povoda da otvorim novu temu od nazivom „jod“.

Doznao sam kako izvaditi jod ovim postupkom:

Kupite 5 malih bočica od 10ml (10g) koje dođu oko 20kn. Zaparite ju i isparite etanol, dodate destiliranu vodu i imaš otopinu KI malog udjela od oko 7%. U otopinu puštaj klor koji zamijeni jod iz KI u KCl koji će ostat u otopini, a jod će se precipitirat. Kasnije filtriraj i sublimiraj.

Cl_2(g) + 2 KI_(aq) --> 2 KCl_(aq) + I_2(s)

Ako je otopina KI 2% dobije se teoretski od 50 ml (50 g) tinkture 0,75 g joda, a od 7% tinkture 2,68 g. Dakle trebate dati 90 kn za daj bože 2,68 grama joda. 250kn dođe 100grama joda, ali ako ne preostaje ništa to je možda najbolja solucija…

Što mislite, bi li se moglo iz ovoga nekako na neki način izdvojiti jod?

Alojzij3, mislim da bi se iz Izosepta P mogao izvući jod pomoću vodikovog peroksida i klorovodične kiseline. Ja sam jod vadio iz Betadina, samo što ti onda za izosept trebaju veće količine jer sastav kaže da 100ml sadrži 0,75 grama joda.

Lugolova otopina, jako koristan spoj za ljudski organizam. Lijek protiv raka, gušterače, štitnjače, itd., pročitajte zanimljivosti na raznim mjestima po Internetu!