naprijed »

Zanima me kak i gdje bi se najjednostavnije moglo doći do ovog elementa koji je prilično zanimljiv i koristan?

Ne nužno u prahu, može i strugotine, pločice, ingoti, bilo koji oblik. Bilo kakav savjet dobrodošao..

Tvrtke koje prodaju kemikalije, najbolji način, teško da ćeš uspjeti preko ljekarne.

Koliko ti treba!?

Eventualno da narucis veci broj onih magnezijevih firestartera

Koliko ti treba!?

Sorry, ubrzo nakon otvaranja teme sam uspio doći do manje količine pa mi je ovo promaklo. Trebalo bi mi još uskoro, možda do nekih 100 grama. Imaš kakvu ideju gdje bi ga bilo?

[Electrochemistry never lies]

Ovaj, ne znam posto je magnezij jako tesko naci, barem govorim o sebi, onda bih upitao ima li ko bilo kakvu ideju ili pretpostavku postoji li nacin da se magnezij dobije iz MgSO₄ (epsom salt)... Jer magnezij sulfat mi je jedino dostupan od njegovih soli, pa tako da nemam izbora nego smislajti nesto...

najbolje ti je kupit te magnezijeve trake i stavit ih u ball mil da ti izmelje a mozes i kupit iz neke tvrtke al ce ti cjena bit velika sta pokušavaš radit termit il?

[Electrochemistry never lies]

ma magnezija nema u apoteci kod mene nikako (ni prah niti traka), pa tako se moram snadbditi nekako na drugi nacin... A mislio sam za pocetak dobiti elementarni natrij, mada ima jos dosta zanimljivih reakcija, ali eto ovu imam zelju uraditi vec duze vrijeme... Ali kolega Arbor ce nam prtiti put. Znte da vec on ima u planu ako se ne varam vec ove ili sljedece sedmice da uraditi eksperiment dobijanje elementarnog kalija... 

jao da imam magnezija radio bi natrij (NA)

Neka šiljila za drvene olovke se izrađuju od magnezija. 
http://www.youtube.com/watch?v=Cx-pu4D0zm0
http://www.youtube.com/watch?v=M0QxQvHH6ck

[Electrochemistry never lies]

Ajoj svaka ti cast kad si ovo nasao. Bas cu se baciti u potragu za ovim... Da i ti nisi gdje naletio na ovo, hheehe

pa ovi skupi bicikli BMX imaju od magnezija pedale

[Electrochemistry never lies]

Mozes naci o tome vise informacija, pa nam mozes priloziti, bilo bi lijepo.... Sto vise info to bolje, znas treba se sanci u svakom slucaju

Mogu se naći i felge od "magnezija", iako se većinom radi o leguri aluminija i magnezija.
Vjerojatno je slično i sa dijelovima za bicikl.

evo nesto zanimljivo    Dobivanje magnezija:

Elementarni magnezij dobiva se uglavnom elektrolizom taline bezvodnog magnezijevog klorida (MgCl2), a postupak dobivanja klorida ovisi o polaznoj sirovini.

1. Iz prirodnog kamalita prekristalizacijom se dobije čišći umjetni karnalit sa sadržajem oko 32% MgCl2, 25% KCl, 5,5% NaCl i 37% H2O.

2. Iz dolomita se dobije žarenjem, čime se prevede u smjesu oksida magnezija i kalcija. Dodaje se voda i uvodi CO2 kako bi kalcij prešao u netopljivi karbonat (CaCO3) i odvojio se od Mg2+ iona. Dodatkom klorovodične kiseline i uparavanjem otopine dobije se hidratizirani magnezijev klorid. Dehidratacija MgCl2 se odvija zagrijavanjem u struji klorovodika.

3. Iz slanih voda (slanih izvora i mora) prvo se taloži hidroksid otopinom kalcijevog hidroksida, zatim se nastali mulj otapa smjesom klorovodične i sumporne kiseline, te uparava pri čemu nastaje MgCl2 x 6H20. Dehidratacija se odvija zagrijavanjem u struji klorovodika. Kako čisti MgCl2 nije prikladan za elektrolizu jer mu električna vodljivost nije osobito velika, dodaju mu se kloridi natrija, kalija i kalcija. Talina koja se podvrgava elektrolizi ima sastav: 7-15% MgCl2, 20% KCl, 30-45% NaCl i 20-40% CaCl2. Kao elektrode koriste se željezne katode i grafitne anode koje su odvojene dijafragmom kako ne bi došlo do miješanja proizvoda elektrolize. Magnezij, koji u talini ima najmanji negativan potencijal od svih prisutnih kationa, izlučuje se na katodi prema jednadžbi:

Mg2+ + 2e- -> Mg(l)

na anodi oslobađa se elementarni klor:

2Cl- -> Ch(g) + 2e-

Izlučeni magnezij je rastaljen i pliva na talini elektrolita, a izvlači se pomoću vakuumskog lonca jednom u 24 sata. Oslobođeni klor može se upotrijebiti za dobivanje bezvodnog MgCl2.

tako je i sa željezom imam problema imam ga u prahu ali je legura ćelika s malo ugljika do 1.7%

Mislim da nema smisla pisati o dobivanju alkalijskih i zemnoalkalijskih metala elektrolizom talina klorida i hidroksida! 

Ovi procesi dobivanja magnezijevog klorida su zanimlijvi, ali svejedno mi se čini da je na amaterskoj razini (koja prvenstveno podrazumijeva male količine tvari) ipak isplativije i jednostavnije nabaviti veći komad magnezija i eventualno mehanički dobiti strugotine ili prah.

Druga stvar bi bilo čisto istraživanje elektrolize kao procesa, pri čemu bi isplativost bila u drugom planu, ali sumnjam da trenutno ima puno ljudi ovdje koji bi mogli financijski krenuti u takav projekt, iako bi svakako bilo zanimljivo.

Ja smišljam aparaturu kojom bih proizvodio elementarni magnezij, natrij, kalij, kalcij... budući da je i meni kao kemičaru teško do njih doći.
Planiram ih dobivati elektrolizom talina što je jako skup postupak i zahtijevan, ali su produkti jako visoke čistoće.
Ako išta uspijem javim se pa nabavim onima kojima treba.

O samome elementu pročitajte ovdje.

Bilokakvi pokusi dobivanja metalnog magnezija kućnim pokusima su trošenje kemikalija, vremena i živaca. Čini mi se da je mudrije istraživati kako se domoći metalnog na nekom drugom mjestu. Što se tiče njegove nabave, njegova uporaba je široke primjene i namjene. Jedan put kojim bih ja krenuo da tražim metalni (elementarni) magnezij je primjena. Ako znaš gdje se koristi, znaš i gdje bi ga moglo biti.
 
Magnezij se koristi u proizvodnji zrakoplovnih dijelova, radioaparata, fotoaparata (bljeskalice), trkaćih bicikala i sl., ali i za katodnu zaštitu čelika, bakra i bakrenih slitina, kao anode u suhim el. baterijama (akumulatorima automobila), proizvodnja pigmenata, novca, specijalnih vodootpornih opeka, a u kemijskoj industriji, magnezij se upotrebljava kao redukcijsko sredstvo, te pri sintezama organskih spojeva kao tzv. Gringnardovih reagensa. Koristi se u medicini kao oblog, jer topi žilne otekline. Pošto je lagan metal, razni strojevi imaju neke dijelove od njega (neki čak i kučište) tipa lančane pile za drvo, kosilice neke itd. Jedna od primjena koju ja znam, je žrtvovana anoda za željezničke tračnice (da ne korodiraju). Nađi nekog iz HŽ-a i pitaj ga zna li koliko se često nadomještaju blokovi magnezija. Na onim drvenim (starim) tračnicama je magnezij, a na ovim novim, betonskim je čini mi se sada cink. Jednom ću se zaletiti do tamo, pa bi vam mogao i slikati taj dio gdje se on točno nalazi.
 
Nadalje, magnezij možeš uzet u prodavaonicama za lov i ribolov, ali je u obliku pločice (ili pak šipke ponekad) pa ga moraš brusit da bi dobio prah. Uredno ga nabavljam u butigama koje prodaju dijelove za brodove. Jako je skup i dođe oko 150 kn za 100 g. Služi u svrhu da štiti brod od galvanskih struja i nakupina algi, ali magnezij se koristi za riječne brodove (slatke vode; jer se tu najmanje troši), a cink za morske brodove, jer je otporniji na sol. Jednom sam zgodom magnezijevu traku naručio preko e-baya i nisam je puno platio i došla mi je jako brzo. Magnezijev firestarter se može kupiti za oko 50-ak kuna u dućanima koji se bave sa planinarskom robom i opremom. Da, oštrilo za olovke „Made in Germany“ u jednoj velikoj knjižari sam platio 6 kuna i izriba san ga podosta. Mjesto od skejta di stoje točkovi su od željeza, al oni pravi skejteri kupuju dijelove od magnezija da im skejt bude lakši i taj veliki dio dođe oko 200 kuna (link). Ali im ima jednu veliku manu; troši se kada se izvodu vratolomije dodirivanjem od rukohvat ograde itd.
 
Kada magnezij želim u prahu, onda stisnem neki oveći dio magnezija u škripac (stegu) i primjenim isto što i s aluminijem, stavim onu 1 turpiju (koja je izgledom u obliku elektrode za varenje/štapića; što služi za oštrit lance za motornu pilu za drva) i pilam po njemu, a dole ispod njega skupljam na papiru. Nikad mi se takvim trenjem nije zapalio, jer to radim u serijama i nikad ne pustim da se ugrije.
 
Izgaranje magnezija (npr. magnezijeve vrpce) na zraku /reagira s kisikom i dušikom/ popraćeno je uz stvaranje gustog bijelog dima (kada bi se nakupljao, to je ujedno i prah) - magnezijevog oksida (MgO) i djelomično magnezijeva nitrida (Mg3N2). Gorenjem magnezija nastaje zasljepljujući bliješteći bijeli plamen (i preko 15.000 candela). Na ovome se svojstvu temelji uporaba magnezija u proizvodnji različitih vrsta raketa, kao i bljeskalicama fotoaparata. U samim početcima fotografija, pri fotografiranju se magnezij rabio kao bljeskalica u obliku praha koji se ručno palio kod same ekspozicije. Današnje bljeskajuće žarulje-fleševi, punjene su inertnim plinom koji se užari, a ne izgori, slično bljesku u prirodi.

Budući da su obje reakcije egzotermne, reakcija je vrlo burna:

2 Mg(s) + O2(g) --> 2 MgO(s)
3 Mg(s) + N2(g) --> Mg3N2(s)

Nastajanje magnezijeva nitrida upućuje na dijagonalnu sličnost s alkalijskim metalom litijem koji reagira na isti način. Magnezij je vrlo jako redukcijsko sredstvo tako da izgara i u ugljikovom(IV) oksidu koji se inače rabi za gašenje požara:

2 Mg(s) + CO2(g) --> 2 MgO(s) + C(s)
 
 
Magnezij je u slitini u novcu (hrvatskim lipama), ali ovaj tip nabave je KAZNENO DJELO, ne znam sad po kojem članku, ali uništavanje novčanica i kovanica je zakonom zabranjeno. Ne čini se i NIJE isplativo dobivanje magnezija na ovaj način jer za desetke grama magnezija je potrebno pola kile kovanica. Ako nemate već sakupljene lipe u nekoj kasi doma, otiđite u Finu i razmijenite 10-ak kuna po jedu i dvije lipe. U čašu (mora biti staklena) ulijte hladne natrijeve lužine. Sada se otapa samo aluminij, a magnezij pak ne.
 
Nemojte krenuti s pokusom da koristite HCl umjesto NaOH, jer ćete pak u otopini (talogu) imati dvije soli - aluminija i magnezija i problem je odvojiti ta dva metala. Ako bi se krenulo tom metodom, trebalo bi se i to dobro namučiti sa separacijom aluminija. Možda bi elektroliza mogla nešto dati u oba pokusa, ali ne znam, nisam pokušavao, možda da je katoda jedna grafitna, druga novčanica, ili pak obrnuto, trebalo bi pokušati da bi se što onda o tome pisalo, nagađati sad baš i ne mogu o tome. Svakako bi trebalo npr. amonijakom oboriti aluminij kao hidroksid tako da ostane samo magnezijeva sol. Aluminij se neće otapati u amonijaku, jer treba jače lužine. Amonijak taloži aluminij iz otopina njegovih soli kao hidroksid, ali ne kompleksira s njim dovoljno da ga opet otopi niti dovoljno zaluži otopinu da nastane aluminat.