naprijed »

[Electrochemistry never lies]

Evo ovih dana planiram praviti reakciju izmedju olovo nitrata i kalij jodida (nastaje zuti talog), ali imam problem kako napraviti olovo nitrat.

Znam za vise vrsta reakcija dobivanja ovog kancerogenog spoja ali opet trazim od vas za savjet sto efikasniji i (bezbjedan....! ,sto je vise moguce).

Ako bi stavio 20grama olova, koliko bi onda trebao staviti ml HNO₃ otprilike.

Pb(OH)₂ + 2HNO₃ --> Pb(NO₃)₂ + 2H₂O

Pb + HNO3   Pb(NO3)2 + NO + H2O   


ili mozda u vruci rastvor amonij nitrata staviti komadice olova, da bi se dobio olovo nitrat




 

Sta vi mislite o svemu ovom?????

Bilo bi bolje krenut od olovnog oksida ili hidroksida, ali ako mozes na otvorenom radit, onda NO₂ ne bi trebao biti preveliki problem.

Koje koncentracije ti je HNO₃?

Ako po ovoj

Pb + 4HNO₃ --> Pb(NO₃)₂ + 2H₂O + 2NO₂

20 g olova će reagirati sa 24.7 ml conc.(15.6 mol/dm³ ili ~65%) dušične kiseline. Masa Pb(NO3)2 bi trebala biti 31.5 g.

Ako je HNO3 neke druge koncentracije javi pa ti izračunam. Mislim da za ovaj pokus nije potrebna stehiometrija. Pazi što radiš sa olovom i njegovim solima. Olovo u industriji nije čisto, sadrži živu, arsen i bakar.

[Electrochemistry never lies]

Koje koncentracije ti je HNO₃?

Imam koncentrovanu nitratnu kiselinu. Ja ne znam koja je najveca koncentracija nitratne kiseline. Je li 95-100%. Ja sam cuo da se takva naziva pusljiva jer kad se otvori cep izlaze pare.%?
  


 

[Electrochemistry never lies]

Kada dobijem Pb(NO3)2, planiram uraditi eksperiment sipanjem rastvora olovo nitrata u rastvor kalij jodida. Izdvaja se talog olovo jodida prekrasne zute boje.

To je primjer za reakciju dvostruke izmjene mjesta.

Znam tu reakciju, taj talog isperi sa mnogo vode i filtriraj ga i osuši si talog. Prije je služio kao pigment. Meni je žao KI

[Electrochemistry never lies]

Nisi mi Arbore izracunao za koncentrovanu HNO3. napisao sam ti vec ranije...

A za dobijanje olovo jodida ima i drugi nacin ali ako ti nije zao uloziti malo joda. Komadici olova mogu reagovati s kristalicima joda uz zagrijavanje da bi nastali zuti kristalici olovo jodida. Ti se kristalici trebaju otopiti u malo tople vode i ostaviti da se iskristaliziraju veci prelijepi zuti kristali PbJ2.

Evo, ako je za reakciju potrebno 24.7 ml 65% HNO3, onda bi 95% HNO3 trebao oko 16.9 ml.

[Electrochemistry never lies]

Prema kojoj se formuli to racuna.
 I usput koliko bi otprilike vremena trebalo za izvrsenje reakcije ako znas

Koncentracija dušične kiseline u koncentriranoj dušičnoj kiselini je ~65% ili 15.6 mol/dm³. Zove se zato što je to maksimalna koncentracija kiseline dobivena frakcijskom destilacijom. A ona dimeća dušična kiselina koja ima koncentraciju od 95-99% kiselina, ako nema otopljenih dušičnih oksida, prozirna je, ali ubrzo se raspada te mjenja boju u crvenu.
Nema tu formule, već moraš prvo svladati mol, koncentracije, pH zatim znaš dio stehiometrije.

Evo lijepog dijela! 

Evo, ako je za reakciju potrebno 24.7 ml 65% HNO3, onda bi 95% HNO3 trebao oko 16.9 ml.

Ali će vjerojatno doći do pasivacije, jer u otopini kiseline nema dovoljno vode da se sva sol otopi.

[Electrochemistry never lies]

Evo sad cu ja da pogledam je li u mene dimeca ili nije. Nisam jer otvarao otkako sam je dobio prije nekih 20-ak dana.
Hloridnu kiselinu sam otvarao i iznje je izlazila para jer ona isparava...

[Electrochemistry never lies]

Ipak ne dimi. Znaci da je koncentracija oko 65%. To je koncentrovana. I radicu prema tvojoj reakciji i proracunu.

24.7ml HNO3.


Hvala puno!!!

[Electrochemistry never lies]

Evo upravo radim reakciju i ne izdvaja se dim crvenkaste i tamne boje NO2, nego gas bijele boje (mozda NO)..
Sta kazete...

Vjerojatno se vise NO₂ stvara pri koristenju koncentriranije HNO₃, dok se pri koristenju HNO₃ nize koncentracije, stvara vise NO.
Slicno je i u reakciji s bakrom.

[Electrochemistry never lies]

Pa moze biti.

Ali nije ni meni nedostajalo para NO2. Ovo sam tek kasnije otkrio. Kada sam na 15-ak sekundi stavio poklopac preko case poceo se skupljati gas mrko crvenkasto-zute boje.
Kada sam podigao poklopac poceo je da izlazi bas po mom ukusu.

[Electrochemistry never lies]

Evo da javim da sam uspjesno uradio eksperiment prije 3-4 dana.

Pb+4HNO3--->Pb(NO3)2+2H2O+2NO2
20g+23,2ml--->31.78




Dobio oko 28.1 gram olovo nitrata, tako da je iskoristenje eksperimenta 88.1%.  





Samo cu morati uraditi rekristalizaciju za dodatnu cistocu.

Odlično, drago mi je  vidjeti da ti je uspijelo.
Mislim da sa rekristalizacijom ne bi trebalo biti problema.

Jer topljivost olovo nitrata pri 20°C je 52 g/100 mL, a pri 100°C- 127 g/100 mL.
Ukratko, izgubit ćeš dosta produkta...

Svaka cast

Otopi u cim manje vode pri cim vecoj temperaturi i ohladi koliko god mozes nakon toga, i trebalo bi biti ok

Po zimi je super sto se takvih stvari tice, beskonacno snijega za hladjenje reakcija i niske temperature preko noci za kristalizacije razne.

[Electrochemistry never lies]

Evo napokon se nakanih da uradim ovu prekristalizaciju...
Samo da odmah znate da mi je izmaklo očekivanju. Naime radi se o tome da sam poslije prekristalizacije i sušenja dobio veoma sitan i lijep prah olovov(II)  nitrata koi je bijelkasto na sivu boju.  :mad:Međutim kad napravim rastvor, on bude jako mutan. Testirao sam ovaj nitrat sa kalij jodidom pa rezultati nisu dobri zbog ovoe nečistoće koja se nikako neda izbaciti iz spoja. Pa sam evo nakon nekoliko ispitivanja uočio da kad se taj zamućeni rastvor olovov (II) nitrata ostavi da odstoji duže vrijeme, to zamuženje nestaje tako što se staloži na dno (taj talog se gotovo ne može ni uočiti). Onda sam lagano pipetom uzeo nekoliko ml čistog rastvora sa vrha i rezultat je jako efikasan.  
Tako da ću sav dobiveni Pb(NO₃)₂ rastvoriti u vodi (zasićen rastvor), i sačekati da se ona vidljiva nečistoća slegne, a onda potom to lijepo pipetom odliti u drugu posudu.
Na taj način bi imao zasićen rastvor olovov (II) nitrata koji bi mogao sebi razblažiti sebi po potrebi