naprijed »

Evo neke osnovne:

(s)-kruta tvar
(l)-tekućina
(g)-plin
(aq)- otopljeno u vodi

OBLIK:
• pulv. (pulveratum) = smrvljeno
• in foliis = u obliku listica
• in bacillis = u obliku štapica
• in rotulis = u obliku leca
• gran. (granulatum) = u obliku zrna
• crystallisatum = kristalizirano
• rasp. (raspatum) = u obliku strugotina

CISTOCA KEMIKALIJA:
a) kemikalije s garantnim listom
b) pro analysi (p.a) = za analizu
c) purissimum (puriss.) = pročišćeno
d) purum (pur.) = čisto
e) tehnicke kemikalije (tehn.)
f) sirove kemikalije (crud.)

KONCENTRACIJE:
• conc. (concentratum) = koncentrirano
• dil. (dilutum) = razrijedeno
• fum (fumans) = dimece otopine
• siccum = suh
• sol. (solutio) = otopina
• solub. (solubilis) = topljiv

BOJA KEMIKALIJA:
• album = bijel
• flavum = žut
• nigrum = crn

Te lista univerzalnih znakova opasnosti (usvojena 2001):
- Eksplozivno: E
- Oksidans: O
- Ekstremno lako zapaljivo: F+
- Lako zapaljivo: F
- Zapaljivo: R10
- Jako toksično: T+
- Toksično: T
- Štetno: Xn
- Korozivno: C
- Iritirajuće: Xi
- Izaziva preosjetljivost: R42 i/ili R43
- Kancerogeno: Carc. Cat.(1)
- Mutageno: Muta. Cat.(2)
- Toksično za razmnožavanje: Repr. Cat.(3)
- Štetno okolini: N

Ne znam jeste li ikad naletjeli na ovaj znak:



Kad čitate na Wikipediji o nekom spoju najčešće u opisu stoji ovakav “okrenuti kvadrat”. O čemu je riječ?

Kao prvo, navedena slika vrijedi samo za određeni spoj, znači gore-navedeni znak nije takav uvijek. Naime, ono što ostaje isto je oblik znaka i boje:



Ovdje je prikazan nepromjenjivi dio znaka. Naime riječ je o NFPA 704. Kao što vidimo, postoje 4 grupe boja; plava, crvena, žuta i bijela. Crvena boja nam govorio o “vatrenosti” tog spoja. Kemičari bi rekli, koliko je podložan gorenju. O zdravlju, odnosno koliko je štetan taj spoj za zdravlje čovjeka, govori nam plava boja. Žuta boja nam govori o promjenjivosti našeg spoja, točnije o radioaktivnosti, a bijela boja je specijalna, to jest u taj dio stavljamo posebne oznake u slučaju da je naš spoj po nečemu specifičan. Svakoj se boji (osim bijele) davaju brojevi od nula do 4 (0-4).

Tako za crvenu znači:

0-ne gori, 1-mora se dosta grijati da dođe do gorenja, 2-mora se umjereno grijati ili se izložiti višim temperaturama da gorenje počne, 3-tekućine i krutine koje mogu goriti pri skoro svakim temperaturama, 4-spojevi koji već na normalnom tlaku i temperaturi gore ili isparavaju.

Za plavu boju:

0- ne treba preveliki oprez, ne šteti ljudskom organizmu, 1-izloženje određenom spoju može stvoriti iritacije ili manje ozljede, 2-intenzivno izlaganje može stvoriti ozljede, 3-kratkotrajno izlaganje može stvoriti ozbiljne i umjerene ozljede, 4-kratko izlaganje može izazvati smrt ili teške ozljede.

Za žutu boju:

0-stabilan, ne reagira s vodom, 1-stabilan, ali pri višim temperaturama i tlaku postaje nestabilan, 2-podilazi agresivnim kemijskim promjenama pri višim temperaturama i tlaku, burno reagira s vodom ili stvara eksplozivnu smjesu s vodom, 3-moguća detonacija, ali potreban je jak početni izvor, reagira iznimno eksplozivno s vodom, 4- jaka detonacija, eksplozivna dekompozicija pri normalnim temperaturama i tlaku.

Za bijelu boju:

oznaka SA- veoma zagušljiv plin, točnije plin koji nije otrovan, ali lako zamjenjuje kisik koji nam je potreban (primjeri su neon, dušik, kripton, helij)

oznaka OXY-veoma oksidira (primjer H2O2, amonijev nitrat)

oznaka W- reagira s vodom iznimno opasno (primjer kalij, natrij)

Sad kad imate sve na jednom mjestu, znak sa početka posta ne bi trebalo biti teško dešifrirati.

Izvor: http://vonchy.buksna.net/index.php/2010/08/28/nfpa-704/

Mislio sam to i sam objasniti, ali na ovom blogu je to puno bolje objašnjeno!  

@ Slobodoumi kemik & Arbor - Vrlo zanimljive i korisne informacije Na wikipediji možete i strelicu miša postaviti na određenu boju znaka, i nakon kratkog vremena trebao bi se pojaviti opis. Nisam siguran da li to funkcionira u svim pregledicima, ali u Google Chrome-u radi.

Usput, stavio sam Arborov post kao navod, pošto je zapravo preneseno s nečijeg bloga. Sami blog mi je isto zanimljiv, tako da spremam link.  

LATINSKI NAZIVI NEKIH VAŽNIJIH ANORGANSKIH PREPARATA:

Acidum – kiselina
Acidum hydrobromicum – bromovodik (HBr) – bromovodična kiselina
Acidum hydrochloricum – solna kiselina, otopina HCl u vodi
Acidum hydrojodicum – jodovodik, HJ, jodovodična kiselina
Anhydricum – bez vode
Argnetum – srebro
Arsenicicum – arsenati: arsenicum monobasicum, kiseli arsenat (primarni), arsenicicum dibasicum (srednji) i arsenicicum Tribasicum – normalni arsenat i tercijarni
Arsenicosum – arseniti
Arsin – AsH3
Aurum – zlato
Bicarbonicum – kiseli karbonat MeHCO3, bikarbonat, hidrogen karbonat
Bichromocum – bikromat Me2Cr2O7
Bismuthum – bizmut
Bisulfuricum – kiseli sulfat, bisulfat MeHSO4, hidrogen sulfat
Bisulfurosum – bisulfit (sulfit), MeHSO3
Boracicum (boricum) – borat
Bromatum – bromid (MeBr)
Bromicum – bromat, MeBrO3
Cadmium – kadmij
Calcium – kalcij
Carbonicum – karbonat
Carboneum – ugljik
Cobaltum – kobalt
Cuprum – bakar
Cyanatum – cijanid
Dithionosum – neispravno hidrosulfiti, jer su to soli hiposumporaste kiseline (ditionaste) H2S2O4
Ferrocynatum – ferocijanid
Ferricyanatum – fericijanid
Ferrum – željezo
Fluoratum – fluoridi MeF
Hydrargyrum – živa
Hydricum – hidroksid ili hidrat (najčešće od oksida, npr.: natrium hydricum NaOH)
Hydrogenium – vodik
Hydrosulfuratum – hidrosulfid, MeHS
Hydrosulfurosum – Hiposumporasta kiselina
Hydroxydatum – hidroksid MeOH
Hyperchloricum – peroklorat MeClO4
Hypermanganicum – permanganat MeMnO4
Hypochlorosum – hipoklorit
Hyposulfurosum – hiposulfit
Chloricum – klorat MeClO3
Chromicum – kromat
Jodatum – jodid
Jodicum – jodat
Kaium – kalij
Molybdaenicum – molibdati
Natrium – natrij
Nitricum – nitrat
Nitrogenium – dušik, azot
Nitrosum – nitrit
Oxydatum – oksid
Oxydatum hydricum – hidroksid
Oxydulatum – oksid niže valencije
Oxygenium – kisik
Oxychloratum – oksiklorid
Perchloricum – peroklorat MeClO4
Perjodicum – perjodat MeJO4
Permanganicum – permanganat
Persulfuricum – persulfat
Phosphoratum – fosfid
Phosphoricum – fosfat
Phosphorosum – fosfit
Phosphorus – fosfor
Plumbum – olovo
Rhodanatum – rodanid
Selenicum – selenska kiselina
Selenosum – selenasta kiselina
Silicicum – silikat
Siliciofluoratum – fluorosilikat
Sulfocyanatum – rodanid
Sulfuratum – sulfid
Sulfuricum – sulfat
Sulfurosum – sulfit
Stannum – kalaj, kositar, Sn
Stibium – antimon, Sb
Thiosufuricum – tiosulfat Me2S2O3

KRATICE:

Acet. – aceton
Al. – alakalije
Alk. – alkohol
Anh. – anhidrid
Aps. – apsolutan
Aq. – tekući, otopina
Azeot. – azeotropna smjesa
Benz. – benzen
Eksp. – eksplozivan
Et. – eter
Glice. –glicerol
g. netop. – gotovo netopivo
h. – hladno
higrosk. – hidroskopno
kis. – kiselina
klorof. – kloroform
krist. – kristalizira
l. top. – lako topljivo
miješa se – znači da se topi u svakom omjeru
mol. tež. – molekularna težina.
Nest. – nestabilan
Netop. – netopljiv
Puš. – pušeća
Rasp. – raspada se
Razr. – razrijeđeni
Rast. – rastaljen
Sl. top. – slabo topljiv
Sp. Tež – specifična težina
Subl. – sublimira
Sulf – sulfidi
Tek. – tekući
t.k. – vrelište
top. – topljivo
t.t. – talište
tol. – toluen
umjer. – umjereno
v.l.top. – vrlo lako topljiv
v.sl.top. – vrlo slabo topljiv
vr. – vrelo