naprijed »

U RH je moguće naći i od izraelske tvrtke haifa chemicals "multi K" gnojivo, koje je isto kalij. nitrat,
neznam koja mu je danas cijena al je ugl. prije 6 godina vreća od 25 kg koštala cca 300 kn.

Dobro je rečeno, tinejdžerima je takvo što problem nabaviti u većim pakiranjima (25, 50 kg itd.) zbog cijene i još više transporta.

Najbolje kad se više ljudi dogovori, pa se podijeli trošak, ali prijevoz je i dalje problem. Kakva god bila dostupnost ostalih nitrata u budućnosti, amonijevog nitrata uvijek bude, pa se od njega mogu dobit i ostali. Je da je više posla, ali bar postoji alternativa.

Vjeruj mi na riječ, jednom kad u rukama imaš vreću kno3 od 25 kila, nikad više ti se neće dat kemijat na tu temu nešto iz a. nitrata :-D
Upper level, jbga.

A ja sam čak prije i razmišljao o onom suludom načinu da se kno3 proizvede iz komposta/gnojiva (ukratko uzme se veća količina gnojiva, popularnog "đubra/đubriva" i stavi u kantu od desetak litara, dolje na dnu kante je pepeo drveni i kroz to se voda vruća lije te se ista filtrira i destilira itd.),
interesira me je li to itko od naših kemičara napravio ?

Imam jednu prastaru stranicu gdje je neki lik vani to napravio u modificiranom obliku nakon što je sastrugao salitru koja se hvatala desetljećima po zidovima neke stare štale, možda to puknem ovdje da vidite).

A ja sam čak prije i razmišljao o onom suludom načinu da se kno3 proizvede iz komposta/gnojiva (ukratko uzme se veća količina gnojiva, popularnog "đubra/đubriva" i stavi u kantu od desetak litara, dolje na dnu kante je pepeo drveni i kroz to se voda vruća lije te se ista filtrira i destilira itd.),
interesira me je li to itko od naših kemičara napravio ?

Imam jednu prastaru stranicu gdje je neki lik vani to napravio u modificiranom obliku nakon što je sastrugao salitru koja se hvatala desetljećima po zidovima neke stare štale, možda to puknem ovdje da vidite).

Osobno nisam direktno radio ovo što navodiš, ali bavio sam se ekstrakcijom kalijevog karbonata iz pepela, iz kojeg je kasnije dobiven kalijev nitrat, iako je u mojem slučaju izvor nitrata bila dušična kiselina (znam, većina pokušava upravo suprotno, od soli dobiti kiselinu, ali eto ) umjesto gnojiva.

Bilo bi zanimljivo vidjeti koliko dobro i ta metoda s gnojivom funkcionira.

Metoda sigurno do neke mjere funkcionira, samo je pitanje kome bi se dalo zaj... sa svim tim kompostom i smradom i još to kuhat, nama gradskoj djeci sigurno baš i ne.  
Uglavnom na taj način se proizvodila salitra prije industrijeske revolucije.Imam neke članke na tu temu gdje se baš opisuje to poluznanstveno, budem linkao.

Za početak ovaj momak što je s zidova farme sastrugao.
Inače se među "našim narodima" ono bijelo što zna izbijat po zidovima u loše izoliranim kućama naziva zdravoseljački "salitra", ali mislim da ovdje u pitanju nije kalijev nitrat, nego nekakva druga sol.

Naprotiv, u štali bi mogao biti jer je tlo bogato nitratima iz životinjskih fekalija.


Evo dobre stranice koja objašnjava tu povijesnu proizvodnju ;

http://www.musketeer.ch/blackpowder/saltpeter.html

čovjek je tu čak i analizirao prikupljeni kno3 iz štale i došao do vrlo visokog udjela bez ikakve rekristalizacije.


Edit (Omikron): Spojena dva posta za redom u jedan.

Zanimljivo, mislim da sam i osobno kod jednog poznanika davno vidio da na zidovima u štali ima neke bijele naslage u obliku sitnih kristalića, tako da vrlo vjerojatno se radilo upravo o tome. S obzirom na današnje mogućnosti, teško da je ova metoda isplativa, ali već i samog eksperimenta radi, sigurno je zanimljivo probati i vidjeti kako se ovaj spoj povijesno dobivao.

[Natrijev nitrat]

Natrijev nitrat (NaNO₃, čilska salitra prirodna) bezbojan je higroskopan kristal, dobro topljiv u vodi i glicerolu, a slabije u etanolu, koji tvori higroskopne kockaste romboedre. Uz prirodnu čilsku salitru, često se nalazi jod kao primjesa.
Zagrijavanjem se raspada i smjesama daje intenzivnu žutu boju plamena (koja dominira nad većinom ostalih boja).
U prirodi se u velikim količinama nalazi u Čileu, a u manjim količinama u Egiptu, Maloj Aziji, Kolumbiji i Kaliforniji.
Veće koncentracije natrijevog nitrata otrovne su za ljude i životinje.
Upotrebljava se za proizvodnju dinamita, crnog baruta, stakla i emajla; druge su mu namjene za konzerviranje, za bistrenje otpadnih voda, kao oksidacijsko sredstvo, kao sredstvo za izmjenu topline, itd.
Dezinformacije su da se upotrebljava kao umjetno gnojivo. Ne upotrebljava se kao umjetno gnojivo jer se tlo ne gnoji sa spojevima natrija, mada sa nitratima je, ali natrijevim ne, već kalijevim, kalcijevim i magnezijevim nitratom.

Evo jedna zanimljiva registracija koju sam ugledao na ulici ima nekoliko dana :D