Zanimljiva tema.
Svi osim radona se nalaze u iskoristivim količinama u atmosferi (pa se zato i dobivaju ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom tekućeg zraka):
He - 5.0 x10
-4 %
Ne - 1.8 x10
-3 %
Ar - 0.98 %
Kr - 1.1 x10
-4 %
Xe - 8.0 x10
-6 %
Rn - 0.06-18 x10
-23 %
Uz ono što je već spomenuo -Ununoctium-, helij se koristi i za punjenje boca ronioca (oko 79% helija sa 21% kisika), zato što se manje otapa u krvi nego dušik pa ne uzrokuje probleme kao što je dušikova narkoza.
Za neon nemam puno toga za dodati, jedna od glavnih primjena je punjenje reklamnih svjetlećih cijevi (ili sam ili u kombinaciji s drugim plinovima).
Argon se koristi kod zavarivanja pošto se na taj način stvara sloj inertne atmosfere koja štiti metal/var od oksidacije. Argon se često koristi i za punjenje običnih žarulja, obično i s nešto dušika (npr. 85% Ar i 15% N
2).
Kripton i ksenon se također koriste za punjenje različitih oblika izvora svjetlosti, ali vjerojatno ne toliko ko drugi plinovi s obzirom da su osjetno skuplji. Usporedbe radi, prema podacima iz 2004., kripton je približno 100x skuplji od argona, a ksenon je 1000x puta skuplji od argona.
Radon se inače postepeno i konstantno ispušta iz tla u atmosferu. Navodno dugoročno može doći do ozbiljnih problema u podzemnim objektima u kojima ne postoji dobra ventilacija, upravo zbog radiotoksičnih i kancerogenih svojstava tog elementa. Pojedini izvori navode da svake godine na području SAD-a život izgubi preko 20000 ljudi, upravo zbog djelovanja radona (prvenstveno u obliku raka pluća).
Helij i argon su vjerojatno relativno rasprostranjeni, iako moram priznat da mi se baš ne čini vjerojatnim da se samo tako prodaju fizičkim osobama, ali nisam nikad provjeravao, tako da ne znam sa sigurnošću. Googlanjem se u trenu može doći do par poduzeća koja u ponudi imaju različite plinove, pa međuostalom i pojedine plemenite.
Plemeniti plinovi