Chemist
|
|
« na: Srpanj 08, 2010, 06:01:01 » |
|
Amonijev perklorat možete i kod kuće napravit trebate amonijev klorid (NH4CL) i natrijev perklorat (NaCLO4) otopite te dvje smjese u vodi i pomješate i trebali bi se stvorit kristali amonijevog perklorata.
NH4CL + NaCLO4 --->NH4CLO4 + NaCl
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
Arbor
|
|
« Odgovor #1 na: Srpanj 08, 2010, 06:26:46 » |
|
Amonijev perklorat možete i kod kuće napravit trebate amonijev klorid (NH4CL) i natrijev perklorat (NaCLO4) otopite te dvje smjese u vodi i pomješate i trebali bi se stvorit kristali amonijevog perklorata.
NH4CL + NaCLO4 --->NH4CLO4 + NaCl
Mislim da će se prvo iskristalizirati natrijev klorid jer je slabije topljiv u vodi od amonijeva perklorata.
|
|
|
Evidentirano
|
Real chemist always start from this!!
|
|
|
|
Chemist
|
|
« Odgovor #2 na: Srpanj 08, 2010, 06:37:45 » |
|
Amonijev perklorat će se iskristalizirati jer je slabije topljiv u vodi
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
Omikron
|
|
« Odgovor #3 na: Srpanj 08, 2010, 06:54:10 » |
|
Hmm, Wikipedia kaze da je topljivost amonijevog perklorata u vodi 20.85 g/100 mL (pri 20°C), dok za topljivost natrijevog klorida kaze 35.9 g/100 mL (pri 20 °C), tako da se cini da je Chemist u pravu. Ipak, bilo bi odlicno kad bi netko mogao potvrditi i eksperimentom. Jedno vrijeme sam imao dosta (per)klorata, ali ostalo mi je vrlo malo tako da stedim do sljedece sinteze
|
|
|
Evidentirano
|
Scientia potentia est.
|
|
|
|
Chemist
|
|
« Odgovor #4 na: Srpanj 08, 2010, 07:20:01 » |
|
Da li je itko od vas uspio sintezirat natrijev klorat elektrolizom
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
Omikron
|
|
« Odgovor #5 na: Srpanj 08, 2010, 07:25:16 » |
|
Pogledaj ovdje.Tom metodom se prvo dobije otopina natrijevog klorata, a onda se tek reakcijom NaClO 3 i KCl dobiva KClO 3.
|
|
|
Evidentirano
|
Scientia potentia est.
|
|
|
|
|
Chemist
|
|
« Odgovor #7 na: Srpanj 09, 2010, 10:12:47 » |
|
Pošto je platinu kod nas teško nabavit a i skupa je evo rješenja: Ako bi pravili klorate (natrijev ili kalijev) treba vam titan,kobaltov nitrat i manganov nitrat.Prvo titan stavite u toplu klorovodićnu kiselinu da uništi titanov oksid.Napravite otopinu tih dviju soli i titan zagrijete do 300 stupnjeva i stavite otopinu to jest kapaljkom kapljete po titanu i kada ispari nastaju oksidi (kobaltov oksid i manganov oksid).Tako bi se titan mogo koristiti za anodu.Ali kroz elektrolizu povremeno otpada sloj oksida.
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
Arbor
|
|
« Odgovor #8 na: Srpanj 09, 2010, 10:24:51 » |
|
Pošto je platinu kod nas teško nabavit a i skupa je evo rješenja: Ako bi pravili klorate (natrijev ili kalijev) treba vam titan,kobaltov nitrat i manganov nitrat.Prvo titan stavite u toplu klorovodićnu kiselinu da uništi titanov oksid.Napravite otopinu tih dviju soli i titan zagrijete do 300 stupnjeva i stavite otopinu to jest kapaljkom kapljete po titanu i kada ispari nastaju oksidi (kobaltov oksid i manganov oksid).Tako bi se titan mogo koristiti za anodu.Ali kroz elektrolizu povremeno otpada sloj oksida.
-dobivanje kobaltova i manganova nitrata http://www.youtube.com/watch?v=KSIeCbv4jlM - ali treba ti kobaltov karbonat i za manganov nitrat, oksalnu kiselinu, ali može se koristiti i mravlja kiselina -Dobivanje mangan(IV) oksid- elektroda http://www.youtube.com/watch?v=BjKYiu8eKa8- a gdje nabaviti titanij???
|
|
|
Evidentirano
|
Real chemist always start from this!!
|
|
|
|
Omikron
|
|
« Odgovor #9 na: Srpanj 09, 2010, 10:34:55 » |
|
U svakom slucaju bolje se malo namucit oko anoda. Ja sam koristio grafitne anode, i mogu samo reci da bolje da ne vidite na sta elektrolizeri lice nakon nekoliko koristenja. Makar grafit se moze tretirati lanenim uljem, a to im povecava otpornost do relativno prihvatljive mjere. Ali svejedno, bolje drzati tu opciju kao last resort.
|
|
|
Evidentirano
|
Scientia potentia est.
|
|
|
|
|
Chemist
|
|
« Odgovor #11 na: Srpanj 09, 2010, 10:55:19 » |
|
ANODE: PLATINA,NEHRĐAJUĆI ČELIK,MMO KATODE: TITAN,OLOVNI DIOKSID
Najbolje elektrode za pravit klorate i perklorate
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
Tyler
|
|
« Odgovor #12 na: Srpanj 12, 2010, 12:50:47 » |
|
Ako dobro skužih, anode su ono kaj je u toj priči najproblematičnije
|
|
|
Evidentirano
|
Nije zlato sve što sja, nego i platina, i paladij, i rodij, i osmij.
|
|
|
|
Arbor
|
|
« Odgovor #13 na: Rujan 11, 2010, 12:58:08 » |
|
Dobivanje kalijeva klorataBleach- Izbjeljivač, najčišći za koji znam je ''Cekina'', sada gdje kupiti KCl u većoj količini. Omikron je spominjao DM, ali da se prodaje u malim količinama, u ljekarni me otpilile odmah u startu...
|
|
|
Evidentirano
|
Real chemist always start from this!!
|
|
|
|
Bakar
|
|
« Odgovor #14 na: Siječanj 29, 2011, 06:38:49 » |
|
7l Cekine sam ispario na cca. 980 ml (u međuvremeno je trebalo otopinu filtrirati zato jer je istaložena sol izazivala ono "poskakivanje" čaše dok vrije) i filtrirao istaloženu sol. Zasebno sam pripremio zasičenu otopinu od 195-200g KCl (napravio sam ga od KOH i solne) i pomiješao je sa onih 980 ml isparene cekine. Istaložila se određena količina KClO3, potom sam tu otopinu opet zagrijavao da se KClO3 otopi i da eventualno preostali KCl reagira s NaClO3. Nakon toga pustio sam otopinu da se ohladi na sobnu temperaturu (KClO3 se iskristalizirao), i stavio u zamrzivač (da što više KClO3 izađe iz otopine).
Sutra ču filtrirati KClO3, oprati ga s malo hladne vode i staviti da se osuši te potom izvagati.
Ovu metodu sam več primjenjivao i koliko se sječam od slične količine Cekine sam dobio 110-120 g KClO3 koj pomiješan sa šečerom bi davao blago ljubičasti plamen (prepoznatljiva boja plamena koju daje kalij) bez prisustva žute boje koja označava prisutnost natrija (natrij več u dosta malim količinama daje plamenu žutu boju koja nadjačava ostale boje koje bi se inače mogle zamijetiti u plamenu).
|
|
|
Evidentirano
|
Vrlo interesantno!
|
|
|
|
Omikron
|
|
« Odgovor #15 na: Siječanj 29, 2011, 09:14:42 » |
|
Tijekom toplinskog raspadanja hipoklorita, množinski nastaje duplo veća količina klorida, od klorata, tako da je filtriranje tijekom reakcije dobra ideja. Za dodatno iskorištenje, možeš spremnik sa preostalom otopinom ostaviti vani sa poluotvorenim poklopcom, tako da ispari čim više preostale vode. A uz trenutne temperature tijekom noći, dodatno hlađenje možda neće biti ni potrebno.
|
|
|
Evidentirano
|
Scientia potentia est.
|
|
|
|
Bakar
|
|
« Odgovor #16 na: Veljača 13, 2011, 12:54:28 » |
|
Evo prije par dana sam napokon izvagao KClO3, došlo ga je 125g Da sam djelomično otpario zaostalu otopinu moglo je i više doč, al sam mislio da če biti previše kontaminacije NaCl-om pa nisam to učinio.
|
|
|
Evidentirano
|
Vrlo interesantno!
|
|
|
|
Omikron
|
|
« Odgovor #17 na: Veljača 13, 2011, 04:08:45 » |
|
Evo prije par dana sam napokon izvagao KClO3, došlo ga je 125g To je nastalo od 7 litara otopine hipoklorita? Ako je, onda se radi o solidnom iskorištenju. Ja sam obično dobio do 15 grama po litri otopine NaClO.
|
|
|
Evidentirano
|
Scientia potentia est.
|
|
|
|
Arbor
|
|
« Odgovor #18 na: Veljača 13, 2011, 04:13:59 » |
|
Ja sam dobio 18.6 g po litri. Ne mislim više raditi, nema neku posebnu svrhu.
|
|
|
Evidentirano
|
Real chemist always start from this!!
|
|
|
|
Bakar
|
|
« Odgovor #19 na: Veljača 13, 2011, 07:41:32 » |
|
To je nastalo od 7 litara otopine hipoklorita?
Da od 7l. Kao izvor hipoklorita sam koristio Cekinu.
|
|
|
Evidentirano
|
Vrlo interesantno!
|
|
|
|
|