naprijed »

Ovde se moze videti kako se tacno proverava prisustvo trgova zlata u rasvoru uz pomoc kalaj-hlorida.

http://www.youtube.com/watch?v=HNq3Tp99XOE&feature=share&list=PL1qfemyMUjDUzjeaEkvSZS86uodB1f9Jo

Medjutim on na kraju ispira ovaj talog zlata amonijakom, pa zatim hlorovodonicnom kiselinom da bi otklonio soli i ostale metale. Ima li neko slicnog iskustva?

Pošto imam prijatelja koji se bavi popravkom mobitela, a stare mobitele šalje jednoj firmi u Zagreb koja se bavi otkupom općenito elektroničkog otpada na kg; nabavio sam nekoliko starih mobitela i trenutno pokušavam vađenje zlata iz njih.
Prilikom neutralizacije, je li otopina treba postati bezbojna?
Zlatotopka mi trenutno i nije toliki problem, koliko zagrijavanje zlata da se pretvori u veći komad.
Prvi pothvat mi je bio otići u obližnjeg zlatara koji se bavi popravkom zlatnoga nakita. On me je poslao u dućan koji prodaje opremu za zlatare i draguljare.
Opreme koje sam vidio u dućanu zaprepastio sam se .. pozitivno naravno:)
Ubrzo ću ići do njega i snimati otapanje zlata, pa ću vam pokazati video. Također poslikat ću i još druge zanimljive opreme, jer je čovjek skroz uredan i da se pričati s njime.
Tu sam kupio dvije posudice različitih veličina za otapanje zlata, srebra i drugih metala do temperature od 2000°C.
Lagane su i rađene su od nekakve vrste gipsa koja stvarno podnosi nevjerojatno visoke temperature, i zanimljivo je kako se užari i cijela usije crveno.
I jedna jako korisna informacija i zasigurno jako bitno u svemu ovome – otapanje.

>>Gustoća /težina/ mu je 19,32 g/cm3. Podatno je i rastezljivo, a uz to vrlo žilavo. Ima najveću obradivost od svih elemenata. Može obraditi i izvlačiti u najfinije žice ili tanke listiće izvanredno male debljine (sloja) tanke svega nekoliko mikrona, koji propuštaju modrozelenu svjetlost.
Talište zlata je 1064,18°C, jedna od sekundarnih fiksnih točaka za baždarenje termometara. Zlato je slabo reaktivan metal koji se na zraku ne mijenja ni pri jakom zagrijavanju.<<

Kada bi se zagrijavalo, trebalo bi se u relativno toploj prostoriji zagrijavati na tu temperaturu na kojoj se otapa, ali dodavanjem boraksa ili borne kiseline (u ovom slučaju iste su im sposobnosti) pospješuje se taljenje zlata, i kako mi je to on opisao, objasnio i pokazao vizualno, zlato se otapa već i oko 900°C! I zaista, kada je dodao boraks, nakon pojave zelenoga plamena sa štapićem od titana je spuštao sve sa stijenka posudice u središte posude, kasnije ju je nagnuo na nekakvu vrst hladnoga čelika, gdje je ostao crni komad/kuglica nepravilnog oblika zlata.

*Također kada je zlato u prahu, potrebno je smanjiti plin na najmanje, a kasnije ga postupno povećavati, jer će taj tzv. "šuc" izbačaja pritiska plina zlato otpuhati po prostoriji. Da bi se to spriječilo potrebno je kupiti ovako dvije male posudice /jednu malu, a drugu malo veću/, pa napraviti nekakvu kupolu da se to ne dogodi, kako je prekazano na slici 3. Al, da boraks ima svoju namjenu, potrebno je već i na samome početku pomiješati s zlato s boraksom, da ga drži na okupu, i početi zagrijavati.

Sada sam vam samo objasnio, a ubrzo će i slike ili video.

 

 

Svakako kada zlatotopka otapa zlato sa elektroničkog otpada, u prisustvu bakra razvija se otrovan crveno-smećkasti plin - dušikov(IV) oksid (dušikov dioksid, NO₂), pa je potrebno poklopiti reakcionu posudu s nekakvom keramičkom ili staklenom posudom/tanjurom, a i zbog samog slabljenja kiseline unutar smjese i požurivanjem procesa. Naišao sam na 2 lijepa videa: prvi i drugi.

Što kažete na odvajanje zlata zlatotopkom sa starih knjiga na kojih je utiskan zlatotisak ili tzv. „folijotisak“? Da li je itko od vas pokušavao i na takvo skidanje zlata? Nadam se da ću ubrzo doći do nekakvih količina takvih korica knjiga, pa ću baš provjeriti sastav zlata pomoću zlatotopke.

Vidio sam da je bilo nekakvih spominjanja mesinga, al o njegovoj uporabi, svojstvima, vrstama i bojama ima više ovdje.
Evo na slici se vidi ovaj zlatotisak na knjizi, zlatni prsten oznake 585 i neki djelovi mesinga što sam našao:

 

*Ako imate neki predmet od mesinga, on se pak može jako dobro ispolirati HCl-om.

Pod upotrebom zlata i mesinga piše da se i danas koristu u izradi novca (novčića/kovanica). Na koji način se može provjeriti ima li zlata u primjerice 1 €uru?
U 50centi ga zasigurno nema, također naših 10lipa je sigirno rađeno od mesinga svog standardnog sastava:)

Ostavio sam i do 48h da se sliježe no nije se ništa dogodilo.

Često se je i meni to događalo u početku, al mislim da je bio razlog što mi je cjelokupna smjesa stajala u hladnome. Kad sam je izvadio vanka na sunce, počeo se je stvarati talog, a daljnjim isparavanjem i smanjivanjem razine otopine, talog je postao crni mulj. Podosta velik višak otopine sam bacio, a taj crni talog zagrijavao.

Uvidio sam u nekoliko navrata da se stvara crni mulj. I meni se je stvorio crni mulj, koji je daljnim zagrijavanjem sunčevih zraka prešao u gornji sloj kristala, a donji sloj je i dalje ostao crni talog (što je rezultat uree i vinobrana), evo dolje slike, mada sam mogao i više ostaviti, al nije mi se baš dalo, svakako to je ono što treba s boraksom ili izravno zagrijavati u talioniku.

*Što kažete na korištenje natrijeva bisulfita umjesto kalijeva metabilsulfata?

 

 

Na gornjoj slici se može primjetiti da se naginjanjem posude/staklenke primjećuje crni mulj.

Radio sam i pokus s jednim pozlaćenim kvakama jedne stare i jako skupocjene kuhinje. Sve mi je nešto ukazivalo da je to zlato, pa sam i pokusirao.
Pogriješio sam u tome što sam odmah krenuo s zlatotopkom, a ne prvo s dušičnom, pa zatim klorovodičnom, a tek onda sa zlatotopkom, jer mi je ovako u pokusu završilo i što je trebalo i što nije trebalo.
Svakako pokus neću bacati, već ću sada pokušati cjelokupni talog otopiti istim redom kao što sam trebao učiniti sa elektroničkim čipovima.

Uvjek me je brinula jedna stvar; ako je preko nečega prevučeno zlato, kako kiselina koja ne otapa zlato, uspije probiti do donjega metala ispod njega i nastavi otapati taj metal, dok zlato završi u otopini!?:)

Zagrijavanje u ovom neuspjelom pokusu ne dolazi u obzir, jer zasigurno ima bakra, a zlato se otapa na jako sličnoj temperaturi kao i bakar oko 1050-1100°C, pa ako se otopi jedan, otopit će se i drugi metal.

 

poštovani
posjedujem cca 3 kg pinova iz raznih elektronskih komponeti ,pokušao sam izdvojiti zlato iz njih sljedeći upute s ovog foruma a i gledao sam razne filmiće na you tubeu,međutim pravi rezultat je izostao.
radio sam ovako
uzeo sam 200 grama iglica(pinova) stavio ih u posudu dodao sam solnu kiselinu i ostavio da djeluje oko jedan sat uz povremeno mješanje(rezultat je bio odvojen jedan dio folijica s pinova na dnu posude)nakon toga sam razrijedio vodom i dekantirao a ostatak pinova procjedio i dobro isprao vodom,te sam ih prebacio u drugu posudu i dodao dušičnu kiselinu i ostavio da djeluje cca 1 sat(rezultat je bio još odvojenih folijica)nakon toga sam kiselinu ugasio s ureom razrijedio vodom i dekantirao.
uzeo sam novu posudu u nju sam stavio odvojene folijice i pinove,dodao 20ml 65% dušične i 60 ml 19%solne kiseline promješao i poklopio usljedila je reakcija te sam pričekao da se smiri,nakon smirivanja reakcije sam procjedio tekućinu,razrijedio s malo vode te dodao ureu(nisam primjetio nikakvu reakciju)osim taloženja nekog bijelo sivog taloga,nakon toga sam u otopinu dodao 10 g vinobrana uz mješanje,i ostavio da se staloži.nakon jednog sata na dnu posude je bilo dosta bijelo sivog gustog taloga,sve se profiltrirao osušio pokušao rastaliti ali od zlata ni "z".Dali netko može pomoći di sam pogrešio i uputiti me u pravom smjeru..unaprijed  zahvalan na svakoj pomoći..e da napomenem da su pinovi bili na testiranju i pokazalo se da imaju 5% zlata u sebi.

Zašto si išao razrijediti s vodom pa onda neutralizirati s ureom:? Vodu nisi trebao ulijevati tada -jer si onda kiselinu razrijedio pa teško da ćeš i primjetiti djelovanje uree...

neznam mislim da sam negdje pročitao da je dobro razrijediti prije ure,ali mislim da to nije jedina greška u mom pokusu ili je?

Mora li da se upotrebljava destilovana ili moze i demineralizovana voda?

Ne bi trebalo biti neke razlike.

Meni se dogodilo isto ovo sto je bboris opisao. Posle svega sam dobila nekakav belo-sivkasti gust talog koji na vazduhu tamni. Mislim da tu nema zlata, barem ne u ovom talogu. A eto ja sam razredila rastvor vodom tek posle dodavanja natriumbisulfita.
Znam samo da ovi pinovi sadrze jako puno bakra, a kako da iz njih izdvojim zlato, nemam vise ideju.

http://giga.geek.hr/1/post/2013/11/svaki-mobitel-sadrzi-18g-zlata-evo-nacina-kako-ga-izvaditi.html

http://giga.geek.hr/1/post/2013/11/svaki-mobitel-sadrzi-18g-zlata-evo-nacina-kako-ga-izvaditi.html

Prva stvar, ne sviđa mi se link jer mi je zadao razočarenje. 18 g zlata...a onda tek vidim 1/8 g. Bolje da si stavio link sa labelom tj. nečim drugim umjesto url-a da prikazuje, ako je tomoguće?

Drugo...ne bih rekao da je 1/8 g (125 mg) zlata, već 1/50 g (10 - 30 mg), po mobitelu.

Mislim, ako je zaista tako...onda to je zarada 6 KM po mobitelu...ja se već obogatih!

I meni je malo čudno, čini mi se puno.

Pozdrav svima , evo vec neko vrijeme pokusavam otkriti kako da uspjesno skinem zlato sa elektronskog otpada .. Skupio sam nesto starih mobitela i par djelova od racunala pa bi zelio probati da vidim oce li mi uspiti.. Ja bi radio ovako pa ako sam nesto u krivu slobodno me ispravite : prvo bi te djelove stavio u Ar u omjeru HCl:HNO3=3:1,negdje sam citao da se moze i malo vode staviti nakon sto se HCl ulije, onda bi malo zagrijavao, i ugasio kis ureom i zatim stavim vinovrana ,zlato bi se trebalo izluciti i samo filtriram na kraju ..

E sad par pitanja , kad bi umjesto vinobrana koristio zeljezov sulfat jer njemu ne smeta visak HNO3,pa me zanima moze li se gdje nabaviti?

Onda me zanima moze li se umjesto nitratne staviti KNO3 ili NaNO3,mozda je njih lakse nabaviti pa ako netko zna gdje njih mogu nabavit

I na kraju ako nemogu te soli nabavit ,imam nesto AgNO3 pa bi zelio probat od nje napravit dusicnu kis

Eto to bi bilo to :)

Pozdrav!

Nije ti loše prvo staviti dijelove sa zlatom u klorovodičnu kiselinu. To otopi dio nečistoća, tako da nakon toga se može kiselina sa nečistoćama baciti, a talog koji ostane od toga se onda otapa u zlatotopci. Za zlatotopku ti ne treba dučična kiselina, možeš izmiješati i klorovodičnu kiselinu sa amonijevim nitratom. Mislim da sam negdje vidio da se u 100 mL koncentrirane klorovodične ubaci 50 grama amonijevog nitrata, ali rađe još provjeri, jer nisam siguran u vezi toga. Mogu se koristiti i natrijev ili kalijev nitrat, ali treba prvo preračunati na odgovarajuće mase.

Kiselina se može ugasit s ureom, tako da na tvojem mjestu bih se rađe držao metode sa vinobranom, njega barem ima za kupiti svugdje, a nije ni skup.

Ako imaš AgNO3, zašto ga ne upotrijeviš za izvlačenje srebra iz toga? Čak i da ga prodaš kao sami AgNO3, možeš dosta $ dobiti.

U HCl sam vec testirao (19%),pokusao zagrijat ali i nije imalo neko djelovanje,cak i pri zagrijavanju se slabo otapalo..
Sto se tice nitratnih soli to cu probat nac jer su lakse dostupne ,samo neznam jeli ucinak isti .
A u vezi AgNO3 ,mogu probat napravit HNO3 dovodenjem vodika (na praksi smo radili pomocu kippovog aparata), srebro se moze profiltrirat ali i nisu neke znacajne kolicine ,vec nesto malo praha,mogu ga eventualno rastalit i nesto napravit od njega

evo probao sam otopiti ali mi je na kraju izasao ovaj zeleni talog,sad neznam je li mozda previse uree ( 3 jusne zlice) ili vinobrana(10g) u pitanju     

Moguće da je stvar u urei, jer reakcijom dušične kiseline i uree nastaju produkti koji su slabo topljivi u vodi, pogotovo ako još ima prisutne HNO₃. Ja bih u ovom slučaju probao dodati talog u veći količinu vodu, te tako probati otopiti ureu i spojeve nastale od nje, pri čemu reducirano zlato ostalo u obliku praha, tj. taloga.

Evo, novi sam na forumu, pa vas molim ako netko moze detaljno opisati kako skinuti zlato sa pinova od kompjutora( rijec je samo o iglicama). Unaprijed hvala

Evo, novi sam na forumu, pa vas molim ako netko moze detaljno opisati kako skinuti zlato sa pinova od kompjutora( rijec je samo o iglicama). Unaprijed hvala

http://www.amasci.net/misc/dissolving-gold.php?lang=hrv  sve ti je opisano na stranici