naprijed »

Evo jedna tema koju sam otvorio zato što ovih dana se baš bavim bakrovim spojevima, pa eto toliki izbor da zaslužuje vlastitu temu.
Evo da malo zagrijem temu, evo postupak dobivanja bakrova(II) karbonata, od njega je moguće napraviti druge soli(npr. bakrov(II) klorid, bakrov(II) acetat…)
 

Dobivanje bakrova(II) karbonata

Pribor: laboratorijske čaše  600ml(2x), laboratorijska vaga, posuda za vaganje, žlica, stakleni štapić za miješanje, stalak , aparatura za filtraciju, filtar papir
Kemikalije: Natrijev hidrogenkarbonat, voda (destilirana), bakrov(II) sulfat pentahidrat

Oprez!!! Bakrove soli i spojevi koji sadrže bakar su prilično otrovni.

Postupak:
1.   U čašu od 600ml stavi se točno 100g bakrova sulfata pentahidrata i doda se dovoljno vode da se svi kristali otope. U drugu čašu je potrebno staviti točno 65.1g natrijevog hidrogenkarbonat.
2.   KEMIKALIJE SE NESMIJU NAGLO POMJEŠATI JER DOLAZI DO OSLOBAĐANJA UGLJIKOVA DIOKSIDA. Žlicom ili špatulom je potrebno dodavati male količine natrijevog hidrogenkarbonata u čašu sa vodenom otopinom bakrova(II) sulfata pentahidrata.
3.   Smjesu je potrebno miješati, potrebno je paziti da sadržaj iz čaše ne počne prelaziti rub čaše.
4.   Kada razvijanje plina završi, potrebno je filtrirati smjesu  preko filtar papira i isprati je sa što većom količinom destilirane vode.
Prema  stehiometrijskoj jednadžbi trebalo bi se dobiti oko 47.9g bakrova(II) karbonata.

CuSO_4(aq)  + 2NaHCO_3(s)  --> CuCO_3(s) + Na₂SO_4(aq) + CO_2(g) + H₂O_(l)

Od bakrova(II) karbonata mogu se dobiti ostale bakrove soli(npr. bakrov(II) klorid, bakrov(II) acetat…)

Zanimljiva sinteza

Nisam se bas puno bavio bakrovim spojevima, ali ovo izgleda kao dobar put za sintezu drugih Cu spojeva.
Oksid se takodjer jednostavno moze dobiti zagrijavanjem karbonata do nekih 300°C.

Na sličan način na postu iznad, se može dobiti i bakrov benzoat od bakrova sulfata i natrijeva benzoata. Ako zagrijete bakrov benzoat u epruveti do nekih 250-300°C sol se raspada na bakrov(II) oksid i još neke tvari. Bakrov(II) oksid može oksidirati organske tvari, a on se reducira na elementarni bakar. Ali oprez zato što oksidacijom benzoata nastaje benzen(C6H6)- mislim da svi znaju da je kancerogen i prilično otrovan.  Ali bakar tvori bakreno zrcalo na stjenkama epruvete.


U stvarnosti izgleda 5x bolje

Prilicno najs

Inace, pao mi na pamet jos jedan zanimljiv bakrov spoj - bakrov karbid. Napravi se otopina bakrovog klorida u razrijedjenoj otopini amonijaka i onda se dovodi acetilen, koji se moze jednostavno dobiti reakcijom kalcijevog karbida i vode. Rezultat je sol boje hrdje, koja stvara prasak i bljesak narandjaste boje (zbog ugljika).


( Slika preuzeta od jednog kolege sa www.powerlabs.org )

I usput, ako netko nije vidio, powerlabs je odlican sajt sa puno zanimljivih eksperimenata, ne samo iz podrucja kemije. Tamo negdje pocetkom dvijetisucitih, bio je jedan od rijetkih osobnih stranica tog tipa sa toliko zanimljivih informacija (i toliko slika i video isjecaka).

Zanima me kako dobiti bakrov oksid, pošto je vrlo skup za kupit, pa sam se mislio baciti na izradu. Ako neko več ima iskustva sa pravljenjem bakrovog oksida  molio bi pomoć

Zanima me kako dobiti bakrov oksid, pošto je vrlo skup za kupit, pa sam se mislio baciti na izradu. Ako neko več ima iskustva sa pravljenjem bakrovog oksida  molio bi pomoć

Dobivanje bakrova(II) karbonata

Pribor: laboratorijske čaše  600ml(2x), laboratorijska vaga, posuda za vaganje, žlica, stakleni štapić za miješanje, stalak , aparatura za filtraciju, filtar papir
Kemikalije: Natrijev hidrogenkarbonat, voda (destilirana), bakrov(II) sulfat pentahidrat

Oprez!!! Bakrove soli i spojevi koji sadrže bakar su prilično otrovni.

Postupak:
1.   U čašu od 600ml stavi se točno 100g bakrova sulfata pentahidrata i doda se dovoljno vode da se svi kristali otope. U drugu čašu je potrebno staviti točno 65.1g natrijevog hidrogenkarbonat.
2.   KEMIKALIJE SE NE SMIJU NAGLO POMJEŠATI JER DOLAZI DO OSLOBAĐANJA UGLJIKOVA DIOKSIDA. Žlicom ili špatulom je potrebno dodavati male količine natrijevog hidrogenkarbonata u čašu sa vodenom otopinom bakrova(II) sulfata pentahidrata.
3.   Smjesu je potrebno miješati, potrebno je paziti da sadržaj iz čaše ne počne prelaziti rub čaše.
4.   Kada razvijanje plina završi, potrebno je filtrirati smjesu  preko filtar papira i isprati je sa što većom količinom destilirane vode.
Prema  stehiometrijskoj jednadžbi trebalo bi se dobiti oko 47.9g bakrova(II) karbonata.

CuSO_4(aq)  + 2NaHCO_3(s)  --> CuCO_3(s) + Na₂SO_4(aq) + CO_2(g) + H₂O_(l)

Bakrov(II) karbonat se žarenjem raspada na bakrov(II) oksid i ugljikov(VI) oksid.

CuCO_3(s) --> CuO_(s) + CO_2(g)

Bakrov(II) karbonat se žarenjem raspada na bakrov(II) oksid i ugljikov(VI) oksid.

CuCO_3(s) --> CuO_(s) + CO_2(g)

Hmmm vrlo zanimljivo
Našo sam neku metodu pravljenja sa jeftinim kemikalijama CuSO4+NaOH--->NaSO4+CuO

[Cu(OH)2(s)]

Hmmm vrlo zanimljivo
Našo sam neku metodu pravljenja sa jeftinim kemikalijama CuSO4+NaOH--->NaSO4+CuO

Metoda nije moguća, zato što...
CuSO_4(aq) + NaOH_(aq) --> Na₂SO_4(aq) + Cu(OH)_2(s)

Cu(OH)_2(s) --> CuO_(s) + H₂O_(g)

...reakcijom nastaje netopljivi bakrov(II) hidroksid. A pirolizom tog hidroksida nastaje bakrov(II) oksid. 

[Cu(OH)2(s)]

Metoda nije moguća, zato što...
CuSO_4(aq) + NaOH_(aq) --> Na₂SO_4(aq) + Cu(OH)_2(s)

Cu(OH)_2(s) --> CuO_(s) + H₂O_(g)

...reakcijom nastaje netopljivi bakrov(II) hidroksid. A pirolizom tog hidroksida nastaje bakrov(II) oksid. 

Vidio sam da neki zagrijavaju tekučinu pri mješanju bakrova sulfata sa vodom.

Evo nešto slično tome -> link.

[Electrochemistry never lies]

Vidio sam da neki zagrijavaju tekučinu pri mješanju bakrova sulfata sa vodom.

Evo nešto slično tome -> link.

Da ovdje se vidi postupak dobijanja CuCO₃. ZAtim se on zagrijava i nastaje CuO, kako ti je to arbor vec rekao....

CuCO₃-------> CuO + CO₂

Nedavno sam generirao nešto NO₂ u svrhu testiranja improviziranog generatora plina, te sam koristio sljedeću reakciju:

Cu + 4HNO₃ → Cu(NO₃)₂ + 2H₂O + 2NO₂

Sve je jasno po samoj jednadžbi reakcije, bakar reagira s dušičnom kiselinom, te nastaju bakrov(II) nitrat, voda i dušikov(IV) oksid. U slučaju 70%-tne dušične kiseline, 63.5 grama bakra bi reagiralo sa 360 grama 70%-tne dušične kiseline, te bi pri tome nastalo 187.5 grama bakrovog(II) nitrata, 36 grama vode i 92 grama dušikovog(IV) oksida. Dobro je dodati nešto veću masu bakra - nakon reakcije, preostali bakar se jednostavno može ukloniti dok preostaje prvenstveno otopina Cu(NO₃)₂.

Dio otopine nakon reakcije je prenesen u Petrijevu zdjelicu. Evo rezultata:



I na jednoj hrpi:

[Electrochemistry never lies]

I kako se pokazala improvizacija  Nadam se da je uspjesno izdrzala NO₂

I kako se pokazala improvizacija  Nadam se da je uspjesno izdrzala NO₂

Nije bilo nikakvih problema. Iako, nije da se radilo o velikoj količini plina, tako da će vrijeme pokazati...

Kad se dobije bakrov karbonat na kolko se stupnjeva mora zagrijavati da se dobije bakrov(II)oksid

Kad se dobije bakrov karbonat na kolko se stupnjeva mora zagrijavati da se dobije bakrov(II)oksid

Preko 290 C

Ne znam čemu i pitati takve jednostavne stvari!
Neke stvari provjere se na wikipediji!

Htio sam više mišljenja
i ne mora značiti da ti je sve točno na wikipediji  

To ti vrijedi za hrv. wikipediju, dok je eng. wiki puno razvijenija, prilično opširnija i preciznija.  

Kako se može dobiti bakrov klorid od bakrovog karbonata?     
to je isto dosta zanimljiv spoj  , gori plavom bojom, otrovnost T ,a u prodaji skuplji od fenolftaleina (koji po 10 ml košta oko 40 kn)
 
hvala

Kako se može dobiti bakrov klorid od bakrovog karbonata?     
to je isto dosta zanimljiv spoj  , gori plavom bojom, otrovnost T ,a u prodaji skuplji od fenolftaleina (koji po 10 ml košta oko 40 kn)
 
hvala

Bakrov(II) klorid možeš dobiti jednostavno reakcijom klorovodične (solne) kiseline sa bakrovim(II) karbonatom:

CuCO₃ + 2HCl -> CuCl₂ + H₂O + CO₂