Izjava o odgovornosti - molimo pročitati Prosinac 05, 2019, 06:43:37
baza znanja baza kemikalija baza sinteza razno

     

Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
Jeste li propustili aktivacijsku email poruku?
*

Dobivanje klorovodične kiseline
 Str: [1] 2
  Ispis  

  Dobivanje klorovodične kiseline
Autor Poruka
Arbor
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 692


« na: Srpanj 03, 2010, 09:58:35 »

Ova besprijekorno važna kemikalija, u trgovinama ju je moguće nabaviti tehničke čistoće (19%) i košta desetak kn, ali meni je važnija čistoća i koncentracija.  :-X
Nemoguće ju je gotovo koncentrirati iznad 20.2%, a 36%-tna se može kupiti samo u tvrtkama koje prodaju laboratorijske kemikalije. Imam oko 250 ml conc. HCl(aq)

Kako se vi snalazite u vezi ove kemikalije, tj. kako ju dobivate. :-\

Evidentirano

Real chemist always start from this!!
Omikron
Administrator
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 839



« Odgovor #1 na: Srpanj 03, 2010, 11:11:42 »

Ja vecinom koristim samo ovu ~19% iz trgovina. Ako je u nekoj sintezi navedena kolicina potrebne koncentrirane klorovodične kiseline, da se jednostavno preračunati koliko je potrebno kiseline niže koncentracije. Iako, ovisi o sintezi, nekad nije moguće izvesti ovu improvizaciju.

A u slučaju da se baš želi dobiti čišća i koncentriranija, možda bi dovođenje plinovitog klorovodika (može se jednostavno dobiti reakcijom sumporne kiseline i natrijevog klorida) u razrijeđenu otopinu klorovodične kiseline moglo funkcionirati?
Evidentirano

Scientia potentia est.
Arbor
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 692


« Odgovor #2 na: Srpanj 03, 2010, 11:45:13 »

A u slučaju da se baš želi dobiti čišća i koncentriranija, možda bi dovođenje plinovitog klorovodika (može se jednostavno dobiti reakcijom sumporne kiseline i natrijevog klorida) u razrijeđenu otopinu klorovodične kiseline moglo funkcionirati?

To ti baš neće pomoći, zato jer pri 10°C u 1 l vode možeš otopiti ~500 l klorovodika :)
Ali najsigurnije je kupiti koncentriranu, ali ako je možeš negdje kupiti :-X
Ja sam mislio da destilacija može poslužiti, dobiješ ~20% klorovodičnu kiselinu, ali opet klorovodik je otrovan, i nagriza ::)
U _____ prodaju kloridnu kiselinu, konc. 250 ml - 48 kn :-\
Evidentirano

Real chemist always start from this!!
Omikron
Administrator
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 839



« Odgovor #3 na: Srpanj 04, 2010, 08:07:32 »

Citat: Opca i anorganska kemija - Filipovic, Linapnovic

Klorovodik se uvodi u apsorpcijsku kolonu gdje prolazi kroz cijevi niz koje se slijeva voda. Voda dolazi s vrha kolona, razlijeva se preko Raschig-prstenova i poput filma se slijeva niz cijevi. Istim smjerom struji i klorovodik koji se apsorbira u vodenom filmu. Otuda i naziv za ovakvu apsorpciju "apsorpcija u padajucem filmu". Neapsorbirani plinovi izlaze kroz centralnu cijev, a s dna kolone otjece koncentrirana kloridna kiselina. U toj kiselini maseni udio klorovodika je od 34% do 36%.


Evo jedna od industrijskih metoda.
Zvuci zanimljivo, ali cini se da se ipak mozda vise isplati samo kupiti koncentriranu :'(
Evidentirano

Scientia potentia est.
Arbor
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 692


« Odgovor #4 na: Srpanj 25, 2010, 02:39:32 »

Ne mogu vjerovati.... eureka
U 3. mj. ove godine sam čitao onu knjigu od  Vere Mayer ( Pisac ) i Ivana Gjurček ( Ilustrator ), knjiga se zove ''Eksperimentalna nastava kemije'' kemijski praktikum.
I danas sam se sjetio da ima jedan pokus- Dobivanje konc. klorovodične kiseline.
Koliko se mogu sjetiti bila je slika aparature sa jednom okomitom staklenom cijevi sa krhotinama porculana, ovaj tjedan ću otići u knjižnicu i ponovno ću je podići i opišem postupak.
Aparatura je presložena da bi netko od nas to napravio, ali eto nebi bilo loše imati opisan postupak...  wink1

Nešto slično kao postupak opisan na postu iznad.
Evidentirano

Real chemist always start from this!!
Omikron
Administrator
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 839



« Odgovor #5 na: Srpanj 26, 2010, 10:29:39 »

Koliko se mogu sjetiti bila je slika aparature sa jednom okomitom staklenom cijevi sa krhotinama porculana, ovaj tredan ću otići u knjižnicu i ponovno ću je podići i opišem postupak.
Aparatura je presložena da bi netko od nas to napravio, ali eto nebi bilo loše imati opisan postupak...  wink1

Nešto slično kao postupak opisan na postu iznad.

To bi moglo biti to, ili barem nesto slicno sto sam i ja pronasao. Da se ima lova do krova, bio bi zanimljiv projekt bigsmile
Evidentirano

Scientia potentia est.
Arbor
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 692


« Odgovor #6 na: Srpanj 26, 2010, 05:22:57 »

Sinteza klorovodika i dobivanje kloridne kiseline

Mislim da ovo nema smisla zato što u pokusu potrošimo kloridnu kiselinu na stvaranje klor, da bismo stvorili klorovodik i otapali ga u vodi. Zar ne bi bilo jednostavnije dobiti klorovodik reakcijom natrijeva klorida i sumporne kiseline i otapati ga u vodu na ovaj način!!! Ali eto neću ništa mijenjati iz pokusa već cjeli postupak opisati.

Kemikalije: konc. kloridna kiselina, kalijev permanganat, aktivni ugljen, natrijev hidroksid(zasićena otopina), konc. sumporna kiselina

Pribor: lijevak za dokapavanje( 2 komada), okrugla tikvica sa ravnim dnom od 250ml, Kippov aparat, ispiralica, improvizirani Daniellov plamenik, Y - cjev sa pipcima, klor-kalcijeva cjev, stakleni lijevak, čaša od 400ml, čaša od 200ml, staklena cijev sa dva koljena, stakleni toranj sa jednim otvorom pri vrhu i sa dva otvora pri dnu(na različitim visinama), pipac, porculanske krhorine

POKUS SE RADI U DIGESTORU!

Uputa: Pokuse sa vodikom i klorom treba izvoditi vrlo sabrano i uz sve mjere opreza. Osobito je važno imati na umu da se takve vježbe ne smiju izvoditi pri izravnoj sunčevoj svjetlosti. Vodik i klor u smjesi volumnog omjera 1:1 čine klorni praskavac. Takva smjesa reagira eksplozivno djelovanjem svjetlosti valne duljine manje od 48nm. Reakcija je manje eksplozivna od eksplozije vodikova praskavca.

Tok eksperimenta:

Vodik se razvija iz Kippova aparata preko ispiralice. Na vrhu Daniellovog plamenika izvedite probu na praskavac. tek kada je vodik čist zapalite ga. Uključite sisaljku. Klor se razvija dokapavanjem kloridne kiseline na kruti kalijev permanganat. Dok se ne istisne zrak iz tikvice, prve količine plina puštajte preko aktivnog ugljena u natrijevu lužinu. Tek kada je tikvica od klora zelena, zatvorite pipac ispred klor-kalcijeve cijevi, a otvorite pipac koji vodi prema improviziranom Daniellovom plameniku. Vodik i klor izgaraju u klorovodik koji stiže do tornja s porculanskim krhotinama. Pipac pri dnu tornja još je zatvoren. S vrha tornja kapa voda (iz lijevka za dokapavanje) u kojoj se otapa klorovodik. Nakon nekog vremena (oko 10 min) otvorite pipac pri dnu tornja i u čašu skupite kloridnu kiselinu i dokažite je lakmusom. Sisaljka treba ostati uključena još neko vrijeme.


Na gornji nastavak na tornju se spaja gumeno crijevo za sisaljku, ispiralica na slici je krivo nacrtana(obrnuto nego što treba), sumporna kiselina ide u ispiralicu za suženje vodika.
I voda bi trebala biti što hladnija, jer što je voda hladnija više klorovodika se može otopiti u vodi, a i samo otapanje klorovodika u vodi je egzotermna reakcija.
Evidentirano

Real chemist always start from this!!
Omikron
Administrator
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 839



« Odgovor #7 na: Srpanj 26, 2010, 08:38:48 »

Svaka cast na tipkanju postupka thumbup

Zapravo nije toliko slozeno koliko se cinilo.
Ne vidim zasto nebi funkcioniralo kad bi se HCl dobio i nekom drugom metodom.
Na kraju, izgleda da je vjerojatno najkompliciranije u cijeloj prici izrada cijevi u kojoj ce voda upijati HCl, iako ni to uz pojedine improvizacije nebi trebalo biti komplicirano za konstruirati.

Inace, u metodi se bas navodi da je tako dobivena klorovodicna kiselina koncentracije blizu 35% ?
Evidentirano

Scientia potentia est.
Arbor
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 692


« Odgovor #8 na: Srpanj 26, 2010, 08:45:38 »

Ne, ja sam u početku posta rekao kako ne vidim razlog da se klorovodik razvija reakcijom natrijeva klorida i sumporne kiseline.

Sada za koncentraciju nisam siguran, u knjizi ne piše, ali mislim da mi je prof. u školi rekla da bi koncentracija HCl-a trebala biti visoka.
Evidentirano

Real chemist always start from this!!
Arbor
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 692


« Odgovor #9 na: Listopad 03, 2010, 12:36:19 »

 thumbup Dobivanje klorovodične kiseline
Umjesto natrijevog hidrogensulfata, može se koristiti sumporna kiselina.

Dok u nekim državama se može kupiti kao sredstvo za snižavanje pH vode u bazenima. A koristi se još kao zamjena za sumpornu kiselinu.
Ja mislim da nema smisla proizvoditi klorovodičnu kiselinu, zato što solnu kiselinu(1l-19%) možeš kupiti u svakoj trgovini. Upravo sam iznenađen čistoćom iste, kada sam je prije kupovao bila je žućkasta ili blago ružičaste boje( moguće zbog željezovih iona), sada je prozirna.
Evidentirano

Real chemist always start from this!!
Doc
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 463



« Odgovor #10 na: Listopad 03, 2010, 08:15:16 »

Moja 17% HCl je zuckasta. Znaci bilo bi puno bolje kad bi bila prozirna thumbup
Evidentirano

Kako bi mi disali da nije otkriven oksigen?
Arbor
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 692


« Odgovor #11 na: Listopad 03, 2010, 08:34:30 »

Moja 17% HCl je zuckasta. Znaci bilo bi puno bolje kad bi bila prozirna thumbup

Klorovodična kiselina se može ukoncetrirati i pročistiti frakcijskom destilacijom.  Azeotropna smjesa je 20.2% HCl i ostatak voda, a vrelište te smjese je 108°C. Ali možeš ju zagrijati do 108°C, voda će isparavati sve dok maseni udio HCl-a ne bude 20.2%. Ako želite povisiti koncentraciju HCl-a u toj kiselini potrebno je samo uvoditi HCl u kiselinu. Morate paziti da imate aparaturu sličnu kao u videu, zato što kada se aparatura ispuni HCl-om kiselina može kroz cjevčicu ući u generator HCl-a.
Evidentirano

Real chemist always start from this!!
Omikron
Administrator
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 839



« Odgovor #12 na: Listopad 04, 2010, 01:29:19 »

Na srecu u HCl nemaju puno toga za dodat, tako da sumnjam da ce se takvi proizvodi mijenjati u skorije vrijeme...
Dovoljno da su u aceton poceli stavljat svasta, od parfema, bojila i raznih drugih tvari smug

Evidentirano

Scientia potentia est.
amateur chemistry
Znanstvenik
*****
Postova: 169



« Odgovor #13 na: Siječanj 23, 2011, 12:48:24 »

došao sam na ideju da bi se moglo od solne kiseline izvuči koncetriranu klorovodičnu pomoču frakcijske destilacije ako je HCL-a Vrelište = 48°C ,a vode 100°C  možda bi se moglo samo zagrijavanjem do 48°C da ispar HCL puzzled puzzled no nažalost nisam tu metodu probo jer nemam pribor taj i užasno je skup mad mad
Evidentirano
Omikron
Administrator
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 839



« Odgovor #14 na: Siječanj 23, 2011, 06:55:46 »

Na taj način dobit ćeš samo toplu razrijeđenu klorovodičnu kiselinu.

Inače, vrelište čistog klorovodika je na -85.1°C, a ovih 48°C koje si naveo, je vrelište klorovodične kiseline pri koncentraciji od 38%.

Vrelište 20%-tne solne/klorovodične kiseline je na nekih 110°C, te da ju i na tu temperaturu zagriješ i destiliraš, dobit ćeš opet azeotropnu smjesu od 20.2% klorovodične kiseline i 79.8% vode.

Postoji par metoda pomoću kojih se može dobiti koncentrirana klorovodična kiselina, a o nekima od njih smo već raspravljali prije u ovoj temi. thumbup
Evidentirano

Scientia potentia est.
amateur chemistry
Znanstvenik
*****
Postova: 169



« Odgovor #15 na: Siječanj 23, 2011, 07:26:38 »

ja sam bio napravio klorovodičnu al nemam vise materijala da je napravim i zaliha mi je na isteku mad ovak sam ja radio sa sumpornom kiselinom i kalijevim kloridom
Evidentirano
Arbor
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 692


« Odgovor #16 na: Siječanj 24, 2011, 12:03:24 »

Mislim da je gotovo nemoguće koncentrirati klorovodičnu kiselinu bez dodavanje velike količine klorovodika solnoj kiselini. Destilacijom je to gotovo nemoguće, zato što klorovodična kiselina tvori azeotrop sa vodom(20.2%).

Moraš shvatiti da kiselina koju kupuješ od raznih obrta i tvrtki koje prodaju kemikalije(sa garantnim listom) prilično različita. Za laboratorije se koristi klorovodična kiselina visoke čistoće, dok u industriji tehnička(koja je znatno jeftinija).
Evidentirano

Real chemist always start from this!!
amateur chemistry
Znanstvenik
*****
Postova: 169



« Odgovor #17 na: Siječanj 25, 2011, 05:07:01 »

evo tu ima nekih sinteza kako se radi HCI do 40% http://www.tutorvista.com/content/chemistry/chemistry-ii/hydrochloric-acid/hydrochloric-acidindex.php
Evidentirano
Omikron
Administrator
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 839



« Odgovor #18 na: Siječanj 29, 2011, 11:00:11 »

Što se tutorviste tiče, zna se naći korisnih podataka, ali znaju često biti nepotpuni, a i ponekad pogrešni, tako da preporučam da provjerite barem u još kojem dodatnom i pouzdanijem izvoru.

Koncentracija od nekih 40% je moguća, i u tom slučaju se radi o dimećoj (eng. fuming) klorovodičnoj kiselini, ali takva kiselina je zahtjevnija što se skladištenja tiče (viši tlak i niža temperatura).

Evidentirano

Scientia potentia est.
Slobodoumi kemik
Banned
Student
**
Postova: 30



« Odgovor #19 na: Siječanj 29, 2011, 07:30:06 »

Solna kiselina (HCl, klorovodična kiselina, kloridna kiselina, otopina vodikova klorida (klorovodika)). Kloridna kiselina je zastario naziv za nju, a solna trivijalan naziv za klorovodičnu kiselinu. Često ćete vidjeti po internetu (najčešće u e-skoli u stručnim odgovorima) da stavljaju takvo ime, kao i druga kriva i zastarjela takva imena, al to je plod ne greške već neznanja i velike neupućenosti. Može se kupit (nabavit) lako u svakom dućanu. Ja je nabavljam u dućanu boja i lakova i to 20%-tna mada je 1 % više od one iz dućana ;) Komercijalno nabavljiva je još i u dućanima di je opremama za bazene i tu je prodaju 35%-tnu.

Najkoncentriranija HCl koje ima na tržištu, ujedno općenito najveći njen postotak je 37%, a i taj postotak s vremenom otpada malo po malo, nakon što se otvori tvornički zatvorena posuda. Tim se smatra otopina koja sadrži, ovisno od proizvođača, 35-37% HCl. Ne postoji, ne samo komercijalno dostupan ili tvorničko proizveden, nego općenito njen veći postotak. Neizostavna je. Dobra i korisna kiselina i u kućanstvu i u labosu. Ako imate problema s hrđom (ruzinom, korozijom), ona to sasvim uredno odstranjuje.

Ako baš želite dobiti koncentriranu solnu kiselinu, možete uvoditi klorovodik u vodu. Njega je možda najlakše dobiti iz aluminijevog klorida. Procedura bi bila da prvo u solnoj kiselini otopite aluminijske folije koliko ide, a potom kako znate pribavite suh aluminijev klorid heksahidrat (iz otopine ne možete dobiti bezvodni aluminijev klorid). Kad njega žarite, ostaje aluminijev oksid, a ispare voda i klorovodik. Možeš pripraviti malu količinu relativno koncentrirane HCl tako da tikvicu (npr. od 200 mL) ispuniš sa plinovitim HCl-om i potom u tikvicu dodaš nešto sitno mL vode, promućkaš i ostaviš da stoji neko vrijeme, prije nego ponovno otvoriš.

Najbolje je grijati solnu koju kupiš, provoditi HCl kroz neko sredstvo za sušenje i uvoditi ga u malu količinu vode. HCl isto možeš dobiti tako da pomiješaš sumpornu kiselinu i NaCl i tako zagrijavaš.

Evidentirano

 Str: [1] 2
  Ispis  
 

Skoči na: