naprijed »

puno hvala

može li se sumporov trioksid dobiti reakcijom gipsa i nekoncentrirane klorovodične
ja mislim da može, ali samo provjeravam

CaSO4 + HCl (19%) ->

Ne može. Mislim da smo već objasnili zašto.  

Ne može. Mislim da smo već objasnili zašto.  

zašto ne može?
gdje smo to objasnili?

zašto ne može?

Slabija kiselina nemože istisnuti jaču.

trebam par savjeta jer želim koncentrirati otopinu NaOH kojeg sam kupio kao sredstvo za čišćenje odvoda
znam da koncentracija ne smije biti prevelika jer će početi nagrizati staklo
ugl. samo me zanima jeli trebam samo zagrijavati otopinu do određene količine ili ima nečega posebnog

I pri nižim koncentracijama i višim temperaturama, otopine hidroksida alkalijskih metala nagrizaju staklo.

usput zna li tko kako napraviti aluminijev klorid ? sa alu. folijom i HCl 25%?

stavio sam oko 10 g u 25% HCl i dobio svijetložutu otopinu. Kada sam postupkom destilacije htio izdvojiti aluminijev klorid otopina je postala bezbojna ,a aluminijev klorid je bio sive boje

I pri nižim koncentracijama i višim temperaturama, otopine hidroksida alkalijskih metala nagrizaju staklo.

a ništa onda od koncentriranja,ja mislio da alkalijski hidroksidi samo pri višim koncentracijama uz temperaturu nagrizaju staklo

Aluminijev klorid je vrlo higroskopna sol, tako da ćeš teško ga dobiti iz otopine u obliku kristala. Ali ako ga zagrijavaš otopinu, raspast će se aluminijev oksid i pare solne kiseline. Možeš ga dobiti direktno iz elmenata, ali reagra sa vodenom parom pri čemu nastaje Al₂O₃ i klorovodik.

Nečistoće koje su često prisutne su zapravo još od proizvodnje aluminija, često neke masti itd.

I pri nižim koncentracijama i višim temperaturama, otopine hidroksida alkalijskih metala nagrizaju staklo.

a ništa onda od koncentriranja,ja mislio da alkalijski hidroksidi samo pri višim koncentracijama uz temperaturu nagrizaju staklo

Možda bi išlo da ne zagriješ do prevelike temperature i pažljivo gledaš kako se staklo ponaša. Osobno to ne bi pokušavao sa nikakvim skupim staklom, nego sa običnim, pa šta bude bude. Ali ako staklo pukne, koncentrirana otopina hidroksida će završiti posvuda, tako da iskreno mislim da nije baš tolko dobra ideja. Jedino da uzmeš neki drugi materijal koji je otporan na natrijev hidroksid.

Jedino da uzmeš neki drugi materijal koji je otporan na natrijev hidroksid.

Ovaj video daje jedan prijedlog - pokositreni čelik.

je li ikako moguće odvojiti KCl od NaCl
ja mislim da nije,ali nadam se da se varam

je li ikako moguće odvojiti KCl od NaCl
ja mislim da nije,ali nadam se da se varam

Ovisi koliko ima kojeg sastojka u toj smjesi, ali moglo bi funkcionirati tako da se smjesa tih soli otopi u čim manjoj količini vrele vode, te se nakon toga otopina ohladi. Topljivost natrijevog klorida se mijenja vrlo malo pri promjeni temperature, dok je kalijev klorid osjetno topljiviji pri višim temperaturama, nego pri sobnoj. Zbog toga prilikom hlađenja te otopine, kristalizira prvenstveno kalijev klorid. Ovo se može ponoviti više puta, zbog boljih rezultata.

Na koji način se riješiti viška plinova, recimo klora? Dal je dovoljno da se uvodi u vodu ili?

Možeš ga jednostavno uvoditi u blagu otopinu natrijeva hidroksida ili zasićenu otopinu natrijeva hidrogenkarbonata.

Može poslužiti i otopina natrijevog tiosulfata, trebala bi prilično dobro upijati klor.

dakle, želim napraviti sumpornu elektrolizom (nabavio olovni dioksid ) modre galice i želim dobiti što veću koncentraciju od 1 kile modre galice
a ne ide mi baš to računanje, pa želim ovdje provjeriti
i zanima me usput koja je najbolja voltaža za tu elektrolizu
tj. najbolje bi bilo da mi netko tko ima iskustva s tim sve objasni

Ajde da odredimo onda mogucu koncentraciju dobivene otopine.
Ako otopis 30 grama pentahidrata u 100 ml vode, ispada da imas (30 gr / 249.6 gmol^-1) = 0.12 mola sulfata.

Znaci nakon sto je sav bakrov sulfat presao u elementaran bakar i sulfat ione, u otopini imamo 0.12 mola sulfatne kiseline u [100ml - (0.12 mol x 18.04 gmol^-1) x 1.0 g/cm3] = 97.8 ml vode.

0.12 mola sulfatne kiseline je oko 11.8 grama. Dakle maseni udio kiseline u otopini trebao bi biti oko [ 11.8 / (11.8g + 97.8g) ] = 0.10 x 100 = 10%, sto nije uopce neka dramaticna koncentracija

ps. nisam racunao vodu iz pentahidrata, tako da je koncentracija i nesto niza.

Ovo sam našao u temi o sumpornoj kiselini. Znači, ako ti imaš kilu modre galice, moraš sve vrijednosti koje su navedene u citatu pomnožiti sa 33, i onda znaš sve što bi te moglo zanimati. Ukratko, elektrolizirajući 1000 grama modre galice, dobit ćeš oko 4 mola sumporne kiseline (maseni udio oko 10%). Prema mojoj računici, takve otopine će biti oko 3600 ml, nakon čega ju možeš koncentrirati zagrijavanjem. Ovo sve navedeno je za sobnu temperaturu, kod koje je topljivost modre galice oko 30 g u 100 ml vode. Ako možeš održavati višu temperaturu cijelo vrijeme tijekom elektrolize, moguće da možeš dobiti i koncentriraniju konačnu otopinu sumporne kiseline. Za voltažu nisam siguran, ali mislim da bi 9 V ili 12 V bilo u redu. Bitnija je amperaža, što je veća, to će ti reakcija prije završiti. Ja bih uzeo barem 3 A, makar možeš i sa manje ako ti vrijeme nije problem.

to onda znači da ću dobiti oko 360 ml konc. sumporne kiseline, ili?
namjeravam koristiti punjač za akumulatore
a koliko bi ta elektroliza otprilike trajala?