Izjava o odgovornosti - molimo pročitati Kolovoz 25, 2019, 10:09:24
baza znanja baza kemikalija baza sinteza razno

     

Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.
Jeste li propustili aktivacijsku email poruku?
*

Pitanja i odgovori (teorija)
 Str: 1 2 [3] 4 5 ... 7
  Ispis  

  Pitanja i odgovori (teorija)
Autor Poruka
Chemist
Asistent
***
Postova: 76



« Odgovor #40 na: Svibanj 20, 2011, 07:20:39 »

Citat:
što je KClO3?

Kalijev klorat.

Evidentirano
-Ununoctium-
Docent
****
Postova: 105


Sinteza i analiza


« Odgovor #41 na: Svibanj 27, 2011, 09:02:18 »

tnx  thumbup

a koja je formula kalijevog ferocijanida ?
 puno hvala, stvarno  wink1
Evidentirano

Old chemists never die, they just stop reacting.
Arbor
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 692


« Odgovor #42 na: Svibanj 27, 2011, 09:07:34 »

Kalijev ferocijanid - K4Fe(CN)6 (još se naziva žutokrvna sol i kalijev heksacijanoferat)
Evidentirano

Real chemist always start from this!!
Chemist
Asistent
***
Postova: 76



« Odgovor #43 na: Lipanj 04, 2011, 01:40:14 »

Zna li netko gdje se može nači suhi led
Evidentirano
Tangent
Znanstvenik
*****
Postova: 177



« Odgovor #44 na: Lipanj 05, 2011, 08:22:41 »

Mislim da nemaš toga kod nas za kupiti na malo. Ima u nekim tvrtkama koje prodaju plinove, ali samo na veliko.
Evidentirano
mr. pametni
Znanstvenik
*****
Postova: 156


Email
« Odgovor #45 na: Lipanj 06, 2011, 08:27:20 »

što je 2-butanon oksan,to sam vidio na jednom laku i pretražio net,ali ništa,znam da je butanon metil etil keton,a šta znači ovo oksan
Evidentirano
Omikron
Administrator
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 839



« Odgovor #46 na: Lipanj 06, 2011, 05:00:39 »

što je 2-butanon oksan,to sam vidio na jednom laku i pretražio net,ali ništa,znam da je butanon metil etil keton,a šta znači ovo oksan

O kakvom se točno laku radi? Postoji nekoliko tvari za koje bi možda netko upotrijebio naziv "oksan", ali nisam siguran da li te tvari inače ulaze u sastav lakova. Moguće da se radi i o krivo prevedenoj deklaraciji proizvoda (nažalost čest slučaj kod nas). Ja sam isto znao naletjeti na svakakve nazive tvari. Evo par primjera za koje također nisam siguran što je autor htio reći:

aluminijhidroksidna kiselina
n,n-dimetilhidroksipropilamonijev klorid polimer
izotridekanol salzsaure

Evidentirano

Scientia potentia est.
mr. pametni
Znanstvenik
*****
Postova: 156


Email
« Odgovor #47 na: Lipanj 06, 2011, 07:38:33 »

što je 2-butanon oksan,to sam vidio na jednom laku i pretražio net,ali ništa,znam da je butanon metil etil keton,a šta znači ovo oksan

ups, nije "oksan" nego "oksim",moja isprika

što je 2-butanon oksan,to sam vidio na jednom laku i pretražio net,ali ništa,znam da je butanon metil etil keton,a šta znači ovo oksan

O kakvom se točno laku radi?

piše da je to emajl lak i sintetički razrjeđivač

Evidentirano
Omikron
Administrator
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 839



« Odgovor #48 na: Lipanj 06, 2011, 08:25:08 »

ups, nije "oksan" nego "oksim",moja isprika

To već ima više smisla. Grin 2-butanon oksim ili metil etil ketoksim (CAS broj: 96-29-7).



Molecular Formula: C4H9NO
Appearance: clear colorless to pale yellow
Molecular Weight: 87.12
Specific Gravity/Density: 0.9200 g/cm3
Freezing/Melting Point: -29.5 deg C
Boiling Point: 152.5 deg C @ 760 mm Hg
Solubility: Slightly soluble.
Vapor Pressure: 0.904 mm Hg @ 25 deg C
Vapor Density: 3.0 (air=1)

Izvor navedenih podataka. thumbup Za nešto više informacija o oksimima, pogledati ovdje.

Evidentirano

Scientia potentia est.
-Ununoctium-
Docent
****
Postova: 105


Sinteza i analiza


« Odgovor #49 na: Lipanj 14, 2011, 07:35:52 »

možda tko zna gdje da nabavim luminol ?  puzzled

s njim bi pomješao otopinu NaOH i dobio svjetlucavu tekućinu koja svijetli u kontaktu s kisikom.  thumbup

to sam vidio dok je bio dan kemije na PMF-u , predavanje pod nazivom "svijetlost" , prvo mi je bio problem NaOH ,a sad luminol.
Evidentirano

Old chemists never die, they just stop reacting.
Arbor
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 692


« Odgovor #50 na: Lipanj 14, 2011, 08:36:13 »

Već sam ti odgovorio na to pitanje. I premjestio sam ti post u Chat temu, pogledaj.  thumbup
Evidentirano

Real chemist always start from this!!
mr. pametni
Znanstvenik
*****
Postova: 156


Email
« Odgovor #51 na: Lipanj 16, 2011, 09:22:19 »


ups, nije "oksan" nego "oksim",moja isprika

To već ima više smisla. Grin 2-butanon oksim ili metil etil ketoksim (CAS broj: 96-29-7).



Molecular Formula: C4H9NO
Appearance: clear colorless to pale yellow
Molecular Weight: 87.12
Specific Gravity/Density: 0.9200 g/cm3
Freezing/Melting Point: -29.5 deg C
Boiling Point: 152.5 deg C @ 760 mm Hg
Solubility: Slightly soluble.
Vapor Pressure: 0.904 mm Hg @ 25 deg C
Vapor Density: 3.0 (air=1)

Izvor navedenih podataka. thumbup Za nešto više informacija o oksimima, pogledati ovdje.



puno hvala
Evidentirano
Zion
Student
**
Postova: 26


« Odgovor #52 na: Lipanj 16, 2011, 02:17:19 »

Zanima me koji se eksplozivi najčešće koriste u miniranju, znači ne za ništa negativno, nego u korisne svrhe? I zbog čega?
Evidentirano
Omikron
Administrator
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 839



« Odgovor #53 na: Lipanj 16, 2011, 02:36:30 »

Zanima me koji se eksplozivi najčešće koriste u miniranju, znači ne za ništa negativno, nego u korisne svrhe? I zbog čega?

Za miniranje se najčešće koriste različiti oblici eksploziva baziranih na amonijevom nitratu (npr. ANFO - Ammonium Nitrate Fuel Oil). Kod miniranja najžilavijih i najčvršćih stijena koriste se i plastični eksplozivi, koji mogu biti bazirani na različitim tvarima (npr. RDX, PETN, NG, EGDN, itd.). U novije vrijeme koriste se i posebni emulzijski eksplozivi, koji imaju posebna svojstva (otporni su na vodu, ne sadrže toliko štetnih komponenti kao neki drugi eksplozivi, itd.).

Mislim da sam ti na drugo pitanje već odgovorio, ali evo sažeto: ANFO se koristi zbog toga jer ima relativno dobra svojstva i jeftin je. Plastični su skuplji i koriste se u posebnim slučajevima gdje su potrebni jači eksplozivi. Emulzijski se koriste u slučajevima gdje su od veće koristi i važnosti određena svojstva takvih eksploziva, kao što je otpornost na vodu i slično.

Evidentirano

Scientia potentia est.
Arbor
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 692


« Odgovor #54 na: Lipanj 29, 2011, 11:30:59 »

može li se sumporov trioksid dobiti reakcijom gipsa i nekoncentrirane klorovodične
ja mislim da može, ali samo provjeravam

CaSO4 + HCl (19%) ->


Na svakoj stranici ove teme se spominje da jača kiselina istiskuje slabiju kiselinu iz njene soli! Jačine kiseline je proporcionalna elektronegativnosti središnjeg atoma nemetala. Što je atom pozitivniji, to znači da slabije privlači vodikov ion. Prema tome je sumporna kiselina(u kojoj je sumpor +VI) jača od klorovodične(u kojoj je klor -I), a tako je i perklorna kiselina(u kojoj je klor +VII) jača od sumporne( u kojoj je sumpor +VI).

Nadam se da ste sada shvatili.   thumbup
Evidentirano

Real chemist always start from this!!
mr. pametni
Znanstvenik
*****
Postova: 156


Email
« Odgovor #55 na: Lipanj 29, 2011, 11:35:36 »

hvala svima,sad sam napokon skužio
jel to onda znači da je klorovodična jača od dušične pošto se dušična može dobiti kada HCl pomiješamo sa nitratom
Evidentirano
Arbor
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 692


« Odgovor #56 na: Lipanj 29, 2011, 11:45:58 »

Ne, dušik u dušičnoj kiselini je +V, a klor u klorovodičnoj kiselini je -I. To je samo kisela otopina nitrata, koja ima oksidacijska svojstva. Smjesa može reagirati sa bakrom, zato što sadrži vodikove i nitratne ione, ali se dušična kiselina ne može izdvojiti iz te otopine.

Evo jednadžba reakcije:  
  0         +V                                  +II              +IV
Cu(s) + 2 NO3(aq) + 4 H+(aq)Cu2+(aq) + 2 NO2(g) + 2 H2O(l)
Evidentirano

Real chemist always start from this!!
mr. pametni
Znanstvenik
*****
Postova: 156


Email
« Odgovor #57 na: Lipanj 30, 2011, 11:32:29 »

sad ništa ne razumijem
Evidentirano
terraxus
Student
**
Postova: 28



Email
« Odgovor #58 na: Lipanj 30, 2011, 12:52:29 »

onda ti username laže xD
Evidentirano
Tangent
Znanstvenik
*****
Postova: 177



« Odgovor #59 na: Srpanj 01, 2011, 07:59:13 »

Na svakoj stranici ove teme se spominje da jača kiselina istiskuje slabiju kiselinu iz njene soli! Jačine kiseline je proporcionalna elektronegativnosti središnjeg atoma nemetala. Što je atom pozitivniji, to znači da slabije privlači vodikov ion. Prema tome je sumporna kiselina(u kojoj je sumpor +VI) jača od klorovodične(u kojoj je klor -I), a tako je i perklorna kiselina(u kojoj je klor +VII) jača od sumporne( u kojoj je sumpor +VI).

Nadam se da ste sada shvatili.   thumbup

Ne, dušik u dušičnoj kiselini je +V, a klor u klorovodičnoj kiselini je -I. To je samo kisela otopina nitrata, koja ima oksidacijska svojstva. Smjesa može reagirati sa bakrom, zato što sadrži vodikove i nitratne ione, ali se dušična kiselina ne može izdvojiti iz te otopine.

Evo jednadžba reakcije:  
  0         +V                                  +II              +IV
Cu(s) + 2 NO3(aq) + 4 H+(aq)Cu2+(aq) + 2 NO2(g) + 2 H2O(l)

Zašto u priču uvodiš oksidacijske brojeve, ako si naveo da je jakost kiselina povezana s koeficijentom elektronegativnosti? Najbolje jednostavno podatke potražiti u tablicama jakosti kiselina ( http://depts.washington.edu/eooptic/links/acidstrength.html ), iako ti podaci isto nisu uvijek točni jer ovisi koliko koje kiseline ima u vodenoj otopini. Prema toj tablici, klorovodična kiselina je jača od dušične i zato donira svoj proton nitratnom ionu, čine nastaje HNO3.

U nekim metodama se onda takva otopina reagira s bakrom, pa se dušikovi oksidi vode u vodu kako bi nastala čišća dušična kiselina, ali u svakom slučaju je prisutan HNO3.

Evidentirano

 Str: 1 2 [3] 4 5 ... 7
  Ispis  
 

Skoči na: