naprijed »

što je KClO3?

Kalijev klorat.

tnx  

a koja je formula kalijevog ferocijanida ?
 puno hvala, stvarno  

Kalijev ferocijanid - K₄Fe(CN)₆ (još se naziva žutokrvna sol i kalijev heksacijanoferat)

Zna li netko gdje se može nači suhi led

Mislim da nemaš toga kod nas za kupiti na malo. Ima u nekim tvrtkama koje prodaju plinove, ali samo na veliko.

što je 2-butanon oksan,to sam vidio na jednom laku i pretražio net,ali ništa,znam da je butanon metil etil keton,a šta znači ovo oksan

što je 2-butanon oksan,to sam vidio na jednom laku i pretražio net,ali ništa,znam da je butanon metil etil keton,a šta znači ovo oksan

O kakvom se točno laku radi? Postoji nekoliko tvari za koje bi možda netko upotrijebio naziv "oksan", ali nisam siguran da li te tvari inače ulaze u sastav lakova. Moguće da se radi i o krivo prevedenoj deklaraciji proizvoda (nažalost čest slučaj kod nas). Ja sam isto znao naletjeti na svakakve nazive tvari. Evo par primjera za koje također nisam siguran što je autor htio reći:

aluminijhidroksidna kiselina
n,n-dimetilhidroksipropilamonijev klorid polimer
izotridekanol salzsaure

što je 2-butanon oksan,to sam vidio na jednom laku i pretražio net,ali ništa,znam da je butanon metil etil keton,a šta znači ovo oksan

ups, nije "oksan" nego "oksim",moja isprika

što je 2-butanon oksan,to sam vidio na jednom laku i pretražio net,ali ništa,znam da je butanon metil etil keton,a šta znači ovo oksan

O kakvom se točno laku radi?

piše da je to emajl lak i sintetički razrjeđivač

ups, nije "oksan" nego "oksim",moja isprika

To već ima više smisla. 2-butanon oksim ili metil etil ketoksim (CAS broj: 96-29-7).



Molecular Formula: C4H9NO
Appearance: clear colorless to pale yellow
Molecular Weight: 87.12
Specific Gravity/Density: 0.9200 g/cm3
Freezing/Melting Point: -29.5 deg C
Boiling Point: 152.5 deg C @ 760 mm Hg
Solubility: Slightly soluble.
Vapor Pressure: 0.904 mm Hg @ 25 deg C
Vapor Density: 3.0 (air=1)

Izvor navedenih podataka. Za nešto više informacija o oksimima, pogledati ovdje.

možda tko zna gdje da nabavim luminol ?  

s njim bi pomješao otopinu NaOH i dobio svjetlucavu tekućinu koja svijetli u kontaktu s kisikom.  

to sam vidio dok je bio dan kemije na PMF-u , predavanje pod nazivom "svijetlost" , prvo mi je bio problem NaOH ,a sad luminol.

Već sam ti odgovorio na to pitanje. I premjestio sam ti post u Chat temu, pogledaj.  

ups, nije "oksan" nego "oksim",moja isprika

To već ima više smisla. 2-butanon oksim ili metil etil ketoksim (CAS broj: 96-29-7).



Molecular Formula: C4H9NO
Appearance: clear colorless to pale yellow
Molecular Weight: 87.12
Specific Gravity/Density: 0.9200 g/cm3
Freezing/Melting Point: -29.5 deg C
Boiling Point: 152.5 deg C @ 760 mm Hg
Solubility: Slightly soluble.
Vapor Pressure: 0.904 mm Hg @ 25 deg C
Vapor Density: 3.0 (air=1)

Izvor navedenih podataka. Za nešto više informacija o oksimima, pogledati ovdje.

puno hvala

Zanima me koji se eksplozivi najčešće koriste u miniranju, znači ne za ništa negativno, nego u korisne svrhe? I zbog čega?

Zanima me koji se eksplozivi najčešće koriste u miniranju, znači ne za ništa negativno, nego u korisne svrhe? I zbog čega?

Za miniranje se najčešće koriste različiti oblici eksploziva baziranih na amonijevom nitratu (npr. ANFO - Ammonium Nitrate Fuel Oil). Kod miniranja najžilavijih i najčvršćih stijena koriste se i plastični eksplozivi, koji mogu biti bazirani na različitim tvarima (npr. RDX, PETN, NG, EGDN, itd.). U novije vrijeme koriste se i posebni emulzijski eksplozivi, koji imaju posebna svojstva (otporni su na vodu, ne sadrže toliko štetnih komponenti kao neki drugi eksplozivi, itd.).

Mislim da sam ti na drugo pitanje već odgovorio, ali evo sažeto: ANFO se koristi zbog toga jer ima relativno dobra svojstva i jeftin je. Plastični su skuplji i koriste se u posebnim slučajevima gdje su potrebni jači eksplozivi. Emulzijski se koriste u slučajevima gdje su od veće koristi i važnosti određena svojstva takvih eksploziva, kao što je otpornost na vodu i slično.

može li se sumporov trioksid dobiti reakcijom gipsa i nekoncentrirane klorovodične
ja mislim da može, ali samo provjeravam

CaSO4 + HCl (19%) ->

Na svakoj stranici ove teme se spominje da jača kiselina istiskuje slabiju kiselinu iz njene soli! Jačine kiseline je proporcionalna elektronegativnosti središnjeg atoma nemetala. Što je atom pozitivniji, to znači da slabije privlači vodikov ion. Prema tome je sumporna kiselina(u kojoj je sumpor +VI) jača od klorovodične(u kojoj je klor -I), a tako je i perklorna kiselina(u kojoj je klor +VII) jača od sumporne( u kojoj je sumpor +VI).

Nadam se da ste sada shvatili.  

hvala svima,sad sam napokon skužio
jel to onda znači da je klorovodična jača od dušične pošto se dušična može dobiti kada HCl pomiješamo sa nitratom

Ne, dušik u dušičnoj kiselini je +V, a klor u klorovodičnoj kiselini je -I. To je samo kisela otopina nitrata, koja ima oksidacijska svojstva. Smjesa može reagirati sa bakrom, zato što sadrži vodikove i nitratne ione, ali se dušična kiselina ne može izdvojiti iz te otopine.

Evo jednadžba reakcije:  
  0         +V                                  +II              +IV
Cu_(s) + 2 NO₃^–_(aq) + 4 H⁺_(aq) → Cu²⁺_(aq) + 2 NO_2(g) + 2 H₂O_(l)

sad ništa ne razumijem

onda ti username laže xD

Na svakoj stranici ove teme se spominje da jača kiselina istiskuje slabiju kiselinu iz njene soli! Jačine kiseline je proporcionalna elektronegativnosti središnjeg atoma nemetala. Što je atom pozitivniji, to znači da slabije privlači vodikov ion. Prema tome je sumporna kiselina(u kojoj je sumpor +VI) jača od klorovodične(u kojoj je klor -I), a tako je i perklorna kiselina(u kojoj je klor +VII) jača od sumporne( u kojoj je sumpor +VI).

Nadam se da ste sada shvatili.  

Ne, dušik u dušičnoj kiselini je +V, a klor u klorovodičnoj kiselini je -I. To je samo kisela otopina nitrata, koja ima oksidacijska svojstva. Smjesa može reagirati sa bakrom, zato što sadrži vodikove i nitratne ione, ali se dušična kiselina ne može izdvojiti iz te otopine.

Evo jednadžba reakcije:  
  0         +V                                  +II              +IV
Cu_(s) + 2 NO₃^–_(aq) + 4 H⁺_(aq) → Cu²⁺_(aq) + 2 NO_2(g) + 2 H₂O_(l)

Zašto u priču uvodiš oksidacijske brojeve, ako si naveo da je jakost kiselina povezana s koeficijentom elektronegativnosti? Najbolje jednostavno podatke potražiti u tablicama jakosti kiselina ( http://depts.washington.edu/eooptic/links/acidstrength.html ), iako ti podaci isto nisu uvijek točni jer ovisi koliko koje kiseline ima u vodenoj otopini. Prema toj tablici, klorovodična kiselina je jača od dušične i zato donira svoj proton nitratnom ionu, čine nastaje HNO3.

U nekim metodama se onda takva otopina reagira s bakrom, pa se dušikovi oksidi vode u vodu kako bi nastala čišća dušična kiselina, ali u svakom slučaju je prisutan HNO3.