Baza znanja: 1.6 Agregatna stanja

Postoje tri osnovna agregatna stanja: kruto, tekuće i plinovto. Uz to, još bi se i plazma, kao ioniziran plin, mogla klasificirati kao agregatno stanje.

U krutom agregatnom stanju, čestice tvari su vrlo gusto međusobno poslagane, te su pod utjecajem jakih međusobnih veza. Upravo zbog tih veza, krutine imaju konstantan oblik i volumen, osim ako se na promjenu istih ne utroši određena količina energije. Postoje dva osnovna tipa krutina: kristalne i amorfne. U kristalnim krutinama, čestice su međusobno poredane u točno određenoj kristalnoj rešetci sa konstantnim dimenzijama. Amorfne tvari nemaju nikakvu određenu strukturu među svojim česticama. Primjeri takvih tvari su staklo i vosak.

Tekuće agregatno stanje je karakterizirano nešto slabijim ali još uvijek postojanim vezama koje postoje među česticama. Za tekuće agregatno stanje karakteristično je da imaju kostantan volumen (ako su temperatura i tlak konstantni), ali nemaju konstantan oblik, nego poprimaju oblik bilo kakvog spremnika ili općenito prostora u kojem se nalaze.

Kod plinovitog agregatnog stanja, međusobne sile kojima se čestice privlače, vrlo su male, što uzrokuje slobodno kretanje čestica u prostoru. Tipično svojstvo plinova je da nemaju niti konstantan volumen, niti konstantan oblik. Plinovi se raspršuju u cijelom prostoru kojeg imaju na raspolaganju.

Što se tiče prelaska jednog agregatnog stanja u drugo, dijagram na slici gore precizno pokazuje sve pretvorbe.